Tusitaulima ma Valaauga
10. O Korama o le Perisitua Arona


“10. O Korama o le Perisitua Arona,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“10. O Korama o le Perisitua Arona,” Tusitaulima Aoao.

Ata
alii talavou i le lotu

10.

O Korama o le Perisitua Arona

10.1

Faamoemoega ma le Faatulagaga

O le Perisitua Arona e fesoasoani i fanau a le Atua e sauniuni ai e toe foi atu i Lona afioaga. Na te umia “ia ki o auaunaga a agelu, ma o le talalelei o le salamo, ma o le papatisoga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 13; tagai foi i le 3.3.2 i le tusitaulima lenei).

10.1.1

Faamoemoega

O korama o le Perisitua Arona e fesoasoani i alii talavou e osia ma tausia feagaiga paia ma faalolotoina lo tatou liua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei.

O se korama o se vaega faatulagaina o ē umia le perisitua. O le faamoemoega o se korama o le fesoasoani lea i ē umia le perisitua e galulue faatasi e faataunuu le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga. I totonu o a latou korama, o ē umia le Perisitua Arona e auauna atu i isi, faataunuu tiute o le perisitua, fausia le lotogatasi, ma aoao ma ola i aoaoga faavae.

10.1.2

Autu a le Korama o le Perisitua Arona

E mafai ona fesoasoani le autu a le korama o le Perisitua Arona i alii talavou taitoatasi ia malamalama i lona faasinomaga paia ma lona faamoemoega o sē e umia le perisitua. E fai faatasi e alii talavou ma o latou taitai le autu i le amataga o fonotaga/sauniga a le korama ma i isi faatasiga a le korama. O le autu e faitauina faapenei:

“O au o se atalii faapelepele o le Atua, ma e i ai Sana galuega mo au e fai.

“Faatasi ai ma lo‘u loto atoa, mafaufau, manatu, ma le malosi atoa, o le a ou alofa i le Atua, tausi a’u feagaiga, ma faaaoga Lana perisitua e auauna atu ai i isi, e amata i lo‘u lava aiga.

“A o ou tauivi e auauna atu, faatino le faatuatua, salamo, ma faaleleia i aso taitasi, o le a ou agavaa ia maua faamanuiaga o le malumalu ma le olioli tumau o le talalelei.

“O le a ou saunia ia avea ma se faifeautalai filiga, se tane faamaoni, ma se tamā alofa e ala i le avea ai ma se soo moni o Iesu Keriso.

“O le a ou fesoasoani e saunia le lalolagi mo le toe afio mai o le Faaola e ala i le valaauliaina o tagata uma ia o mai ia Keriso ma maua faamanuiaga o Lana Togiola.”

10.1.3

O Korama

E faatulaga e le epikopo i latou e umia le Perisitua Arona i ni korama e pei ona faamatala atu i lalo. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:85–88.)

10.1.3.1

Korama a Tiakono

E auai atu alii talavou i le korama a tiakono i le amataga o Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 12. O le taimi lea ua onomea ai foi i latou e faauuina o ni tiakono pe afai ua latou saunia ma ua agavaa.

O se uso o le korama o se tiakono ua faauuina e avea ma peresitene o le korama. I nofoaga e mafai ai, e tasi pe toalua ni fesoasoani ma se failautusi e mafai ona auauna atu faatasi ma ia. O fesoasoani ma le failautusi e tatau foi o ni tiakono.

O tiute o se tiakono o loo faamatala atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:57–59; 84:111. O isi tiute e aofia ai le tufaina o le faamanatuga ma le fesoasoani i le epikopo i le “faia o mea uma faaletino” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:68).

10.1.3.2

Korama a A’oa’o

E auai atu alii talavou i le korama a a’oa’o i le amataga o Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 14. O le taimi lea ua onomea ai foi i latou e faauuina o ni a’oa’o pe afai ua latou saunia ma ua agavaa.

O se uso o le korama o se a’oa’o ua faauuina e avea ma peresitene o le korama. I nofoaga e mafai ai, e toatasi pe toalua fesoasoani ma se failautusi e mafai ona auauna atu faatasi ma ia. O fesoasoani ma le failautusi e tatau foi o ni a’oa’o.

Ua i ai i a’oa’o tiute e tutusa ma tiakono. Latou te tapenaina foi le faamanatuga ma auauna atu o ni uso o auaunaga. O tiute faaopoopo o loo faamatala atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:53–59; 84:111.

10.1.3.3

Korama a Ositaulaga

E auai atu alii talavou i le korama a ositaulaga i le amataga o Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 16. O le taimi lea ua onomea ai foi i latou e faauuina o ni ositaulaga pe afai ua latou saunia ma ua agavaa.

O le epikopo o le peresitene lea o le korama a ositaulaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:87–88). Na te valaauina se uso se toatasi pe toalua o le korama e avea ma ona fesoasoani. E mafai foi ona valaauina se failautusi. O fesoasoani ma le failautusi e tatau ona avea ma ni ositaulaga ua faauuina.

Ua i ai i ositaulaga ni tiute e tutusa ma tiakono ma a’oa’o. O tiute faaopoopo o loo faamatala atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:46–52, 73–79.

10.1.4

O Ki o le Perisitua

O korama taitasi e taitaia e se peresitene o lē e umia ki o le perisitua. O le peresitene o le korama a tiakono, peresitene o le korama a a’oa’o, ma le epikopo e umia ki o le perisitua. Mo nisi faamatalaga e uiga i nei ki, tagai i le 3.4.1.

10.1.5

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Fetuunaiga o Korama i Manaoga Faalelotoifale

I se uarota po o se paranesi e toalaiti alii talavou, e mafai ona fono faatasi ia korama o le Perisitua Arona mo aoaoga ma gaoioiga.

Afai e silia ma le toa 12 tiakono i se uarota, e mafai e le epikopo ona vavae le korama a tiakono. E tutusa foi le moni pe afai e silia ma le 24 a’oa’o (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:85-86). Pe a oo ina faia lenei faaiuga, e iloilo e le epikopo le aafiaga i uso o le korama.

10.2

Auai i le Faatinoina o le Galuega a le Atua mo le Faaolataga ma le Faaeaga

Ua valaaulia e le Atua tagata uma e o mai ia Keriso ma fesoasoani i Lana galuega e ala i le:

  • Ola i le talalelei a Iesu Keriso.

  • Tausiga o i latou e le tagolima.

  • Valaaulia tagata uma ia talia le talalelei.

  • Tuufaatasia o aiga mo le faavavau.

O le au epikopo ma taitai talavou o korama, e lagolagoina e faufautua (tagai i le 10.5), e fefautuaai faatasi e uiga i le ala e fesoasoani e faataunuu ai lenei galuega. Mo nisi faamatalaga e uiga i le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga, suesue le mataupu 1.

10.2.1

Ola i Le Talalelei a Iesu Keriso

10.2.1.1

O Matafaioi a Matua ma Taitai

O matua e nafa ma le aoao atu o le talalelei i a latou fanau ma fesoasoani ia i latou ia ola ai (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68.25-28). O le au epikopo ma taitai talavou o korama, faatasi ai ma le fesoasoani mai faufautua, e lagolagoina matua i lenei tiutetauave e pei ona ta’ua i lalo:

  • Uunaia o fesootaiga i le va o alii talavou ma o latou aiga.

  • Ia mautinoa o gaoioiga a le autalavou e lagolago ma faamanuiaina ai aiga.

  • Fesoasoani i matua e saunia o latou atalii mo faauuga i le perisitua ma ia maua le Perisitua Mekisateko.

  • Fesoasoani i matua e saunia o latou atalii mo faaeega paia o le malumalu, auaunaga faafaifeautalai faamisiona, faaipoipoga i le malumalu, ma le tulaga faaletamā.

E tatau i taitai ona nofouta i talavou e le o maua se lagolago mai le aiga mo le ola ai i le talalelei.

O matua ma taitai e tauivi ia avea o ni faataitaiga lelei i le autalavou. Latou te fautuaina le autalavou i a latou taumafaiga ia avea atili e faapei o Iesu Keriso. O le polokalama a Tamaiti ma le Autalavou e mafai ona fesoasoani i nei taumafaiga (tagai i le ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org).

10.2.1.2

A’oa’oina o le Talalelei

O le au epikopo, taitai talavou o korama, ma faufautua e faamalosiauina alii talavou ma o latou aiga e a’oa’o le talalelei i le aiga. E suesue e taitai ma faufautua le talalelei ma faasoa atu i alii talavou mea latou te a’oa’oina. Latou te valaaulia uso o korama e faasoa mai i le lotu mea latou te a’oa’oina i le fale.

E feiloai korama o le Perisitua Arona i Aso Sa e fefaamalosia’i ai le faatuatua, fausia le lotogatasi, faamalolosia auaiga ma aiga, ma faia fuafuaga e auai ai i le faatinoina o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga. O le au epikopo ma taitai talavou o korama, e lagolagoina e faufautua, e fuafuaina fonotaga/sauniga o Aso Sa.

Ata
alii talavou o loo suesue

O sauniga a korama e faia i Aso Sa lona lua ma le lona fa o le masina. E 50 minute le umi. E amata fonotaga i se tatalo. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se tasi o fesoasoani o le epikopo i le korama a ositaulaga) e taitai. Na te taitaia le korama i le taulotoina o le autu ma fefautuaai faatasi e uiga i tofiga, tiute, ma isi mataupu.

Ona taitai lea e se uso o le korama po o se taitai matua le a’oao’ga o le talalelei. O taitai o korama e fefautuaai ma faufautua po o ai e tatau ona faiaoga. O otootoga mo fonotaga/sauniga o loo maua i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama o le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou (tagai i le ComeFollowMe.ChurchofJesusChrist.org). E ao ona faai’u ia fonotaga i se tatalo.

O le mea masani lava, e potopoto eseese ia korama taitasi o le Perisitua Arona (tagai i le 10.1.5 E mafai ona tuufaatasi ia alii talavou ma tamaitai talavou i nisi o taimi, mo se lesona i le Aso Sa, pe a faatulagaina e le au epikopo ma le au peresitene o Tamaitai Talavou.

E uunaia alii talavou e auai i le seminare (tagai i le 15.1).

10.2.1.3

Auaunaga ma Gaoioiga

O le au epikopo ma taitai talavou o korama, e lagolagoina e faufautua, e fuafuaina auaunaga ma gaoioiga. E tatau ona fesoasoani nei mea e faataunuu ai le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga. O auaunaga ma gaoioiga e tatau ona fausia ai molimau, faamalolosia ai aiga, faafaileleina ai le lotogatasi o le korama, ma maua ai avanoa e faamanuia ai isi. E tatau ona faapaleni auaunaga ma gaoioiga i vaega e fa o le tuputupu a’e o le tagata lava ia: faaleagaga, faaleagafesootai, faaletino, ma faaleatamai.

O le tele o gaoioiga a le autalavou e faia i taimi e ese mai le Aso Sa po o afiafi o Aso Gafua. E masani ona faia faalevaiaso. I nisi o eria, o le mamao, saogalemu, po o isi itu taua e le talafeauga ai ni gaoioiga faalevaiaso. I nei eria, e mafai ona le fai sooa ia gaoioiga, ae e masani lava ona faia pe ta’imasina. O gaoioiga e mafai ona fuafua i luga o le Sample Service and Activity Planner, o loo maua i luga o le ChurchofJesusChrist.org.

O nisi o auaunaga ma gaoioiga e tatau ona faaaofia ai alii talavou ma tamaitai talavou, aemaise mo talavou matutua atu.

E mafai ona manuia le autalavou mai fegalegaleaiga ma vaega toatele atu. O autalavou i ni uarota se lua pe sili atu e mafai ona tuufaatasia i nisi o taimi mo auaunaga ma gaoioiga. E mafai e siteki po o itu ona fuafuaina i nisi o taimi ni auaunaga ma gaoioiga mo le autalavou (tagai i le 20.3.2).

O taitai matutua e fesoasoani e faamautinoa e saogalemu ia gaoioiga (tagai i le safety.ChurchofJesusChrist.org; tagai foi i le 20.7 i le tusitaulima lenei). Ia le itiiti ifo i le toalua ni taitai matutua faatuatuaina e tatau ona i ai i gaoioiga uma (tagai i le 10.8.1).

Mo nisi faamatalaga, tagai i le AaronicPriesthoodQuorums.ChurchofJesusChrist.org. Tagai foi i le JustServe.org i nofoaga e maua ai. O nei punaoa o loo maua atu ai aitia po o manatu mo auaunaga ma gaoioiga.

Gaoioiga Faaletausaga. E faaopoopo i gaoioiga fai soo a le autalavou, e mafai foi ona auai ia alii talavou i mea nei i tausaga taitasi:

  • Se fonotaga mo le autalavou ma o latou matua e latalata i le amataga o le tausaga. E mafai ona fai eseese pe fai faatasi mo alii talavou ma tamaitai talavou. E mafai foi ona faia i le tulaga faaleuarota pe faalesiteki. E fuafuaina ma taitaia e fesoasoani i le epikopo i le korama a ositaulaga ma le au peresitene o le vasega aupito matutua a Tamaitai Talavou. O alii talavou e atoa le 12 i le aluga o le tausaga e mafai ona mauaina a latou faatusa o le avea ai, i le taimi o lenei fonotaga (tagai i le 10.8.3). Mo nisi faamatalaga, tagai i le ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org.

  • O se tolauapiga a se korama o le Perisitua Arona (tagai i le Aaronic Priesthood Quorum Camp Guide). O alii talavou e mafai ona auai i tolauapiga faaopoopo e moea, o mea taua e fai, ma gaoioiga i le aluga o le tausaga, i nofoaga e mafai ai.

  • O se konafesi a le autalavou a le uarota po o le siteki po o se konafesi a le Mo Le Malosi o le Autalavou (MMA). Mo faamatalaga e uiga i konafesi a MMA, tagai i le FSY.ChurchofJesusChrist.org. Mo faamatalaga e uiga i valaauga ma tiutetauave o le MMA a le uarota ma le siteki, tagai i le FSYLeader.ChurchofJesusChrist.org (mo le I.S. ma Kanata) po o le Taiala mo Fuafuaga a le MMA (mo isi eria uma).

  • A itiiti o le tasi le gaoioiga e faamamafaina ai ia tulaga faatonuina i le Mo Le Malosi o le Autalavou. O lea gaoioiga e mafai ona aofia uma ai alii talavou ma tamaitai talavou. E mafai foi ona valaaulia ia matua.

O Tulaga Manaomia o Tausaga. Faatasi ma le faamaoniga a o latou matua, e mafai ai e alii talavou ona auai i tolauapiga moea a le au Perisitua Arona e amata ia Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 12. E mafai ona latou auai i siva, konafesi a le autalavou, ma konafesi a le MMA e amata ia Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 14.

Totogi mo Gaoioiga. O gaoioiga, e aofia ai sapalai, e totogi mai le paketi a le uarota. O femalagaaiga ma tupe faaalu e le tatau ona soona faia.

E avea o se tuusaunoaga, afai e le lava le paketi a le uarota e totogi ai gaoioiga e tele aso e fai ai, e pei o tolauapiga, e mafai e taitai ona talosagaina i latou e auai e fesoasoani i le totogiga. Peitai, e le tatau ona taofia se alii talavou mai le auai ai pe afai e le mafai ona fesoasoani o ia e totogi. Afai e manaomia pea se tupe, e mafai e le epikopo ona faatagaina se gaoioiga su’etupe se tasi i tausaga taitasi (tagai i le 20.6.5).

E faamautinoa e le au epikopo o le paketi ma gaoioiga mo alii talavou ma tamaitai talavou e lava ma fuatutusa. O le paketi mo korama a le Perisitua Arona e fua i le numera o alii talavou i le uarota. O le paketi mo tamaitai talavou e fua i le numera o tamaitai talavou i le uarota.

Tagai i le FSY.ChurchofJesusChrist.org mo faamatalaga e uiga i le faatupeina o konafesi o le MMA.

Ata
alii talavou i fafo

10.2.1.4

Atinaega Faaletagata Lava Ia

I a latou taumafaiga ia avea atili e faapei o le Faaola, e valaaulia le autalavou e faatutu ni sini ia tuputupu ae faaleagaga, faaleagafesootai, faaletino, ma le faaleatamai (tagai i le Luka 2:52). E sailia e le autalavou ia musumusuga ia iloa ai le mea e manaomia ona latou galulue ai. Faatasi ai ma le fesoasoani mai matua, latou te faia fuafuaga, faatino a latou fuafuaga, ma mafaufau i mea latou te aoaoina. E ofo atu foi e taitai ma faufautua le lagolagosua pe a manaomia. Peitai, e le tatau ona latou tulituliloaina ia sini po o le alualu i luma o alii talavou. E mafai e matua ma taitai ona fautuaina atu ni sini, ae latou te tuu atu i le autalavou e saili a latou lava musumusuga pe o a sini e tulitulimatāgauina.

Ua uunaia le autalavou ina ia faamae’a ia le itiiti ifo ma le lua sini i vaega taitasi e fa i tausaga taitasi. E mafai ona latou faaaogaina Atinaega Faaletagata Lava Ia: Tusitaiala a le Autalavou po o le polokalama Gospel Living e seti ma faamaumau ai ia sini.

Mo nisi faamatalaga, tagai i le ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org.

10.2.2

Tausiga o i Latou e lē Tagolima

E fesoasoani ē umia le Perisitua Arona i le epikopo i le “faia uma o mea faaletino” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:68). E tatau ona latou maua avanoa masani e auauna atu ai i isi i totonu ma faatasi ai ma o latou aiga, i le taimi o gaoioiga a le autalavou, ma i o latou lava taimi. O loo maua aitia mo auaunaga i le ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org. I nofoaga e maua ai, o le JustServe.org o loo fautuaina mai ai avanoa mo auaunaga i nuu.

10.2.2.1

Auaunaga

O le auaunaga o le tausiga o isi e pei ona faia e le Faaola. O ē umia le Perisitua Arona e maua o latou tofiga mo auaunaga e amata ia Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 14. Mo nisi faamatalaga, tagai i le mataupu 21.

10.2.3

Valaaulia Tagata Uma e Talia le Talalelei

Ua i ai i ē umia le Perisitua Arona se tiute e “valaau atu i tagata uma ia o mai ia Keriso” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:59). O nisi o auala e mafai ona latou faia ai lenei mea o loo lisi atu i lalo:

  • Fai se faataitaiga lelei o ni so’o o Iesu Keriso.

  • Faasoa atu a latou molimau i uo ma tagata o aiga.

  • Auauna atu i uso o a latou korama ua lē toaaga mai.

  • Valaaulia uo e o mai i le lotu po o gaoioiga a le autalavou.

  • Valaaulia uo e auai i le polokalama a Tamaiti ma le Autalavou. E galulue vavalalata taitai ma matua o nei autalavou ina ia fesoasoani ia latou malamalama i le polokalama ma filima’oti auala latou te mananao ai ina ia auai faatasi ma a latou fanau.

  • Valaaulia uo ina ia a’oa’o e faifeautalai.

E uunaia e matua ma taitai ia alii talavou e sauniuni e auauna atu i misiona tala’i, ma faasoa atu le talalelei i o latou olaga atoa. O nisi o auala e mafai ona latou faia ai lenei mea o loo lisi atu i lalo:

  • Uunaia alii talavou ia maua se molimau patino i le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi, le Togiola a Iesu Keriso, ma le toefuataiga o Lana talalelei.

  • A’oa’o alii talavou e uiga i faamanuiaga o le auauna atu i misiona ma mea o le a faamoemoeina mai ia i latou.

  • Saunia avanoa e auauna atu ai i le Ekalesia.

  • Saunia avanoa e a’oa’o atu ai le talalelei i fonotaga a korama ma isi faatulagaga.

E avea o se vaega o lea sauniuniga, e mafai e le au epikopo po o le au peresitene o le siteki ona faatulaga se vasega sauniuni a faifeautalai. O punaoa autu mo lea vasega o tusitusiga paia, Tulaga Faatonuina Faafaifeautalai mo So’o o Iesu Keriso, ma le Tala’i La’u Talalelei. E le faia le vasega lenei i le taimi o sauniga masani o le Aso Sa.

O leMissionary.ChurchofJesusChrist.org o loo avatu ai ni punaoa faaopoopo e mafai ona fesoasoani i alii talavou a o latou sauniuni e auauna atu o ni faifeautalai. Tagai i le mataupu 23 ma le 24 mo nisi faamatalaga.

10.2.4

Tuufaatasia o Aiga mo le Faavavau

E mafai e ē umia le Perisitua Arona ona fesoasoani e tuufaatasia aiga mo le faavavau i le tele o auala. O nisi o nei auala o loo lisi atu i lalo:

  • Ia āva i o latou matua ma faia se faataitaiga lelei o le ola e faapei o Keriso i totonu o o latou aiga.

  • Ia saunia e fai o latou lava aiga e faavavau.

  • I ai se pepa faataga aoga o le malumalu.

  • Saunia mo le mauaina o sauniga o le malumalu, e aofia ai le faaipoipoga e faavavau.

  • Aoao e uiga i o latou aiga lautele ma tuaa (tagai i le O Lo’u Aiga: O Tala e Aumai Faatasi ai i Matou).

  • Faailoa tuaa e manaomia sauniga o le malumalu (tagai i le FamilySearch.org).

  • Auai i le faatinoga o papatisoga ma faamauga mo ē ua maliliu i le tele e mafai e tulaga o i ai ona faatagaina.

  • Auai i le faatinoga o faasino igoa (tagai i le FamilySearch.org/indexing).

  • Auauna atu o ni faufautua o malumalu ma talafaasolopito o aiga, pe a tofia ai e le au epikopo (tagai i le 25.2.4).

10.3

Au Epikopo

O le au epikopo o le au peresitene lea o le Perisitua Arona i le uarota (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:13–15). Latou te faatonutonuina le galuega a korama o le Perisitua Arona. O le tiutetauave aupito taua o le epikopo o le popole lea mo alii talavou ma tamaitai talavou i lana uarota. Na te aoaoina o latou igoa ma malamalama i o latou tulaga i le fale. E auai o ia e le aunoa i a latou gaoioiga ma fonotaga/sauniga i Aso Sa.

O le epikopo o le peresitene o le korama a ositaulaga. O lona tiute “o le pulefaamalumalu i luga [o] ositaulaga, ma fono faatasi ma i latou, e aoao atu ia te i latou tiute o lo latou tofi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:87).

O le fesoasoani muamua i le au epikopo ua i ai le tiutetauave mo le korama a a’oa’o. O le fesoasoani lua ua i ai le tiutetauave mo le korama a tiakono.

Pe a auai se uso o le au epikopo i se fonotaga a se korama, o ia e pulefaamalumalu i le fonotaga.

Ua i ai i le au epikopo tiutetauave faaopoopo nei mo korama o le Perisitua Arona:

  • E fautuaina ma a’oa’o au peresitene o korama ma fesoasoani o le epikopo i le korama a ositaulaga. E fesoasoani ia i latou ia malamalama ma faataunuu o latou tiute o ni taitai. Ina ia faia lenei mea, e faaaoga e le au epikopo ia tusitusiga paia ma le “Aaronic Priesthood and Young Women Class Presidency Orientation” (tagai i le AaronicPriesthoodQuorums.ChurchofJesusChrist.org). E mafai foi ona latou faaaogaina le mataupu 4 o le tusitaulima lenei.

  • Feiloai ma talavou taitasi a itiiti o le faalua i le tausaga (tagai i le 31.1.1).

  • Vaaia le a’oa’oina atu o korama o le Perisitua Arona.

  • Fesoasoani i alii talavou ia sauniuni e maua le Perisitua Mekisateko (tagai i le 10.6).

  • Vaaia ia faamaumauga, lipoti, ma mea tautupe a korama o le Perisitua Arona.

E fesoasoani faufautua ma tagata tomai faapitoa o korama i tiutetauave nei pe a talosagaina (tagai i le 10.5).

10.4

Taitai Talavou o Korama

10.4.1

Valaauina, Lagolagoina, ma le Vaetofiaina

E valaauina e le epikopo se ositaulaga se toatasi pe toalua e avea ma ona fesoasoani i le taitaiina o le korama a ositaulaga. O se uso o le au epikopo e mafai foi ona valaauina se failautusi o le korama.

O se uso o le au epikopo e valaauina peresitene o korama a tiakono ma a’oa’o. Pe a lava ē umia le Perisitua Arona e auauna atu, e iloiloina ma le agaga tatalo e nei alii talavou ia uso o le korama e fautuaina atu e avea ma fesoasoani ma se failautusi. E iloiloina e le au epikopo a latou fautuaga ma tuuina atu ia valaauga.

A o le’i fesili atu i se alii talavou e auauna atu i soo se tasi o nei valaauga, e talosagaina e le uso o le au epikopo le faatagaga mai matua o le alii talavou.

A uma ona tuuina atu nei valaauga, e faailoa atu e se uso o le au epikopo ia taitai talavou o korama mo le lagolagoina i a latou fonotaga faalekorama. O le epikopo e vaetofiaina ona fesoasoani faapea foi ma peresitene o korama a tiakono ma a’oa’o. Na te faaeeina atu ki o le perisitua i luga o peresitene o korama. E mafai ona ia tofia ona fesoasoani e vaetofiaina isi uso o au peresitene ma failautusi.

O se tasi o le au epikopo e faalauina atu nei valaauga i le sauniga faamanatuga. Na te le tuuina atu i latou ina ia lagolagoina.

10.4.2

O Tiutetauave

O peresitene o korama o le Perisitua Arona, e aofia ai ma le epikopo, ua i ai tiutetauave nei. O o latou fesoasoani, ma fesoasoani o le epikopo i le korama a ositaulaga, e faasafua i ai tiutetauave nei.

  • Taitaia taumafaiga a le korama e auai i le faatinoina o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le mataupu 1).

  • Ia iloa uso taitasi o le korama ma auauna atu i ai, e aofia ai i latou e le o mai i fonotaga/sauniga a le korama. Ia nofouta i o latou manaoga ma tulaga o i ai.

  • E auauna i le aufono a le autalavou o le uarota (tagai i le 10.4.4).

  • Auai i taumafaiga a le uarota e faasoa atu le talalelei ma faamalolosia tagata fou ma e ua toe foi mai o le Ekalesia. O se fesoasoani i le korama a ositaulaga e auai i fonotaga faamaopoopo (tagai i le 23.5.7).

  • Auai i taumafaiga a le uarota mo le malumalu ma talafaasolopito o aiga. O se fesoasoani i le korama a ositaulaga e auai i fonotaga faamaopoopo (tagai i le 25.2.7).

  • A’oa’o uso o le korama i o latou tiute o le perisitua (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:85–88). Lagolago i latou i le faataunuuina o na tiute.

  • Fuafua ma taitai i fonotaga/sauniga a le korama (tagai i le 10.2.1.2).

  • Fuafua ma faatino auaunaga ma gaoioiga a le korama (tagai i le 10.2.1.3).

Pe a valaauina failautusi o korama, latou te saunia lisi o mataupu mo fonotaga ma tusi minute. Latou te fesoasoani foi i le failautusi o le uarota po o le faufautua o le korama e tulituliloa le auai.

O uso o le au epikopo e a’oa’oina ia alii talavou e uiga i o latou tiutetauave (tagai i le 10.3). E tatau i faufautua o korama ona fesoasoani malosi (tagai i le 10.5).

10.4.3

Fonotaga a le Au Peresitene o le Korama

E fono e le aunoa ia au peresitene o korama o le Perisitua Arona. O le peresitene o le korama e taitaia nei fonotaga/sauniga. Ia le itiiti ifo ma le toalua tagata matutua e auai ai—o se uso o le au epikopo, o se faufautua, po o se tagata tomai faapitoa. I le taimi o nei fonotaga/sauniga, e fefautuaai faatasi ia taitai ma saili faaaliga e uiga i le finagalo o le Alii mo la latou korama. O le lisi o mataupu o le fono e mafai ona aofia ai le talanoaina o mea nei:

  • Fesoasoani e faataunuu le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga

  • Auauna atu i uso o le korama, faatasi ai ma le gauaiga faapitoa i le lagolagoina o uso fou ma aapa atu i uso ua le toaaga mai

  • Aapa atu ia i latou o isi faatuatuaga ma talitonuga

  • Fuafuaina o fonotaga a korama, auaunaga, ma gaoioiga

  • Faatonuga faaletaitaiga mai taitai po o faufautua o korama

O se Faataitaiga o Lisi o Mataupu o le Fonotaga a le Au Peresitene o loo maua i luga o le ChurchofJesusChrist.org.

10.4.4

Aufono a le Autalavou o le Uarota

O le faamoemoega o le aufono a le autalavou o le uarota o le fesoasoani lea i le autalavou e aumaia isi ia Iesu Keriso ma fesoasoani e faataunuu le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga.

O le epikopo e pulefaamalumalu i le aufono a le autalavou o le uarota. O sui auai o le aufono lenei e aofia ai:

  • O le au epikopo.

  • O se tasi o fesoasoani o le epikopo i le korama a ositaulaga, peresitene o le korama a a’oa’o ma le peresitene o le korama a tiakono.

  • O peresitene o vasega a Tamaitai Talavou (po o le au peresitene atoa o le vasega pe afai e na’o le tasi le vasega o Tamaitai Talavou a le uarota).

  • O le peresitene o Tamaitai Talavou.

Ata
alii ma tamaitai talavou o loo talatalanoa

E talanoaina e le aufono a le autalavou o le uarota ia auala e fesoasoani ai i isi ia fausia molimau, maua sauniga faaola, tausia feagaiga, ma avea ma soo o Iesu Keriso (tagai i le Moronae 6:4–5). Latou te fefautuaai faatasi e uiga i manaoga o alii talavou ma tamaitai talavou i le uarota. E mafai ona latou talanoaina gaoioiga e taulima ai nei manaoga. Peitai, o fuafuaga auiliili o gaoioiga e tatau ona tupu i totonu o fonotaga a au peresitene o korama po o vasega.

Tagai i le 29.2.6 mo nisi faamatalaga e uiga i le aufono a le autalavou o le uarota.

10.5

O Faufautua ma Tagata Tomai Faapitoa

O se tasi o le au epikopo e valaauina ma vaetofiaina alii e avea ma faufautua o korama o le Perisitua Arona. O nei faufautua latou te lagolagoina le au epikopo i o latou tiutetauave mo korama o le Perisitua Arona. Latou te tuu atu le faamamafa faapitoa i le fautuaina o alii talavou, a’oa’o i latou i le auala e taitai ai e ala i musumusuga, ma fesoasoani ia i latou ia avea atili e faapei o Iesu Keriso. Pe a manaomia ma mafai, e mafai ona valaauina le sili atu ma le tasi le faufautua mo korama taitasi.

E mafai foi e le au epikopo ona valaau ni tagata tomai faapitoa o korama e fesoasoani i se gaoioiga faapitoa, e pei o se tolauapiga, se konafesi a le autalavou, po o taaloga.

Ia le itiiti ifo i le toalua ni alii matutua faatuatuaina e tatau ona i ai i fonotaga/sauniga taitasi ma gaoioiga a le korama. O le i ai o faufautua ma tagata tomai faapitoa e mafai ai foi e uso o le au epikopo ona asiasi i vasega ma gaoioiga a Tamaitai Talavou ma le Peraimeri. E tatau i faufautua ma tagata tomai faapitoa ona faamae’a le aoaoga faamasani i le ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org (tagai i le 10.8.1).

10.6

Fesoasoani i Alii Talavou ia Sauniuni e Maua le Perisitua Mekisateko

Pe a oo ina 18 pe matua atu se alii talavou, ua onomea o ia e maua le Perisitua Mekisateko ma ia faauuina e avea o se toeaina pe afai ua saunia o ia ma ua agavaa. E fefautuaai faatasi o ia ma ona matua ma le epikopo e fai lenei faaiuga.

E oo atu i le 19 tausaga pe a o lei tuua foi le aiga (e pei o le alu i le kolisi pe tautua i le militeli), ua tatau ona faauuina o ia o se toeaina pe afai o agavaa o ia. Tusa lava pe lei faauuina o ia e avea ma toeaina i le 19 o ona tausaga, e valaaulia lava o ia e auai i fonotaga/sauniga a le korama a toeaina.

Ua i ai i matua le uluai tiutetauave e fesoasoani atu i o latou atalii ia saunia e maua le Perisitua Mekisateko. O le au epikopo ma faufautua o le korama e mafai foi ona fesoasoani e ala i le tuuina atu i ē umia le Perisitua Arona o aafiaga o le a saunia ai i latou mo se auaunaga i le olaga atoa o ni toeaina. O le sauniuniga sili ia maua le Perisitua Mekisateko o le faataunuu lea o tiute o le Perisitua Arona.

O i latou e mauaina le Perisitua Mekisateko e tatau ona tauivi ia malamalama:

Mo faamatalaga e uiga i nei autu, tagai i le “Perisitua Mekisateko,” “Perisitua,” ma le “Tamaitai i le Ekalesia” (Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org).

O le au peresitene o le korama a toeaina ma uso o auaunaga e mafai ona fesoasoani e avatu lenei aoaoga. E ono tupu taitasi i fale o alii talavou po o totonu o se vasega e faia i fafo atu o sauniga masani i Aso Sa.

10.7

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Taitai o Alii Talavou o le Siteki

O le au peresitene o le siteki e valaauina ma vaetofiaina se fautua maualuga e avea ma peresitene o Alii Talavou a le Siteki. O uso fautua maualuga e tofia i Tamaitai Talavou ma le Peraimeri e mafai ona valaauina ma vaetofiaina e avea ma ona fesoasoani. Po o le, afai e lava le telē o le siteki, e mafai ona valaauina isi e umia le Perisitua Mekisateko mai le siteki e avea ma fesoasoani. (Tagai i le 6.5.)

O le peresitene o Alii Talavou o le siteki e auauna atu i lalo o le taitaiga a le au peresitene o le siteki. O ia ma ona fesoasoani ma le failautusi e galulue i le komiti o le au taitai o le autalavou a le siteki (tagai i le 29.3.10). O ia ma ona fesoasoani e fesoasoani atu i le au epikopo e ala i le aoaoina o i latou i o latou tiute mo korama o le Perisitua Arona.

O se uso mai tagata auai o le siteki e mafai ona valaauina e avea ma failautusi o Alii Talavou.

Mo nisi faamatalaga e uiga i tiutetauave o le au peresitene o Alii Talavou o le siteki ma le failautusi, tagai i le 6.7.2 ma le 6.7.3.

10.8

Taiala ma Aiaiga Faavae Faaopoopo

10.8.1

Malupuipuia o le Autalavou

Pe a fegalegaleai ia tagata matutua ma le autalavou i faatulagaga faale-Ekalesia, ia le itiiti ifo ma le toalua tagata matutua faatuatuaina e tatau ona i ai. E ono tatau mo korama le tuufaatasi ina ia mafai ai lenei mea.

O tagata matutua uma e galulue ma le autalavou e tatau ona faamae’aina le aoaoga faamasani o le puipuiga o tamaiti ma le autalavou i totonu o le masina e tasi talu ona lagolagoina (ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org). A mae’a, e ta’itolu lava tausaga ma latou toe faia le a’oa’oga faamasani lea.

Mo faamatalaga e uiga i auala e faatatau ai nei taiala i soa o auaunaga, tagai i le 21.2.2.

Ata
alii talavou i le lotu

10.8.2

Alii Talavou e i ai Manaoga Faapitoa

E tuu atu e taitai o korama le vaavaaiga faapitoa i alii talavou e i ai manaoga faapitoa. Mo faamatalaga e uiga i le fesoasoani i nei alii talavou, tagai i le disability.ChurchofJesusChrist.org; tagai foi i le 38.8.27 i le tusitaulima lenei.

10.8.3

Faatusa mo Tamaiti ma le Autalavou

E maua e alii talavou ia faatusa e avea o se vaega o le polokalama mo Tamaiti ma le Autalavou. Pe a oo ina avea se alii talavou ma sui auai o lana korama muamua o le Perisitua Arona, na te mauaina se faatusa o le avea ai, mai taitai o lana korama. Na te maua foi se kopi o le Atinaega Faaletagata Lava Ia: Tusitaiala a le Autalavou. E mafai ona faia lenei mea pe a feiloai o ia ma taitai o le korama e faafeiloai o ia i le korama. E mafai foi ona faia i se sauniga faaletausaga mo le autalavou ma o latou matua (tagai i le 10.2.1.3).

Ia Ianuari o le tausaga e atoa i ai le 18 o se alii talavou, na te mauaina ai se isi faatusa faaopoopo o le avea ai.

E mafai e alii talavou ona saili ia maua se faatusa o se mea e ausia e ala i le tauivi e avea atili e faapei o le Faaola.

Mo nisi faamatalaga e uiga i faatusa, tagai i le ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org.

10.8.4

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Aoina o Taulaga Anapogi

I uarota e laitiiti le faataatiaga faafaafanua, e mafai e le epikopo ona faatonu ē umia le Perisitua Arona e asiasi i tagata o le au paia i masina taitasi ma valaaulia i latou e foai atu i le taulaga anapogi. I le faia o lea faaiuga, e iloilo ai e le epikopo le fuainumera o ē umia le Perisitua Arona o loo avanoa, lo latou saogalemu, ma faamanuiaga i tagata o le au paia atonu e ono lē foai atu (tagai i le 34.3.2).

E tatau ona ō ta’itoalua ē umia le perisitua pe a aoina ia taulaga anapogi. O i latou o ē aoina taulaga anapogi, latou te avatu sa’o loa lava i se tasi o le au epikopo.

E lē tatau i tagata o le au paia ona tuuina atu isi saofaga, e pei o le sefuluai, po o isi foai, ia i latou e aoina taulaga anapogi.