Fegaiga Fou 2023
14–20 Aokuso. Roma 7–16: “Faato’ilaloina le Leaga i le Lelei”


“14–20 Aokuso. Roma 7–16: ‘Faato’ilaloina le Leaga i le Lelei’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“14–20 Aokuso. Roma 7–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2023

Ata
toega o Roma anamua

14–20 Aokuso

Roma 7–16

“Faato’ilaloina le Leaga i le Lelei”

Ua na o ni mataupu faavae laiti o le talalelei o loo i le Roma 7–16 e mafai ona fa‘aaofia i le ‘oto’otoga lenei, o lea la, aua le fa’atapula’aina oe lava i mea ua talanoaina iinei. Ia gauai atu i le musumusuga e te maua a o e su’esu’e.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uuna’i

A o ia amatalia lana tusi i Roma, sa fa‘afeiloa’i e Paulo tagata o le Ekalesia i Roma i le ta’uina o i latou ua “alofaina e le Atua” o e “ua valaauina e fai ma tagata paia.” Sa ia faapea atu “[sa] ta’ua lo [latou] faatuatua i le lalolagi uma” (Roma 1:7–8). E ui ina sa fa’aalu e Paulo le tele o lana tusi e faasa’o ai manatu sese ma amioga faaletonu, e foliga mai sa mana’o foi o ia e faamautinoa atu i nei tagata Kerisiano fou liliu mai, o i latou moni o Au Paia sa alofaina e le Atua. O lana fautuaga agavaivai ua manuia ai i tatou uma o e o loo tauivi ia lagona le alofa o le Atua ma mo i latou o e foliga mai e le mafai ona oo atu i le avea ma se tagata paia. I se faaalia faamaualalo o le loto malamalama, sa faailoa atu ai e Paulo sa ia lagonaina le pei o se “tagata malaia” i nisi o taimi (Roma 7:24), ae o le talalelei a Iesu Keriso sa tuuina atu ia te ia le malosi e faato’ilalo ai le agasala (tagai Faaliliuga Iosefa Samita, Roma 7:22–27 [i le faaiuga o le Tusi Paia]). Faatasi ai ma lena mana, le mana togiola o le Faaola, ua mafai ai ona tatou “faatoilaloina le leaga,”—le leaga i le lalolagi ma le leaga i totonu o i tatou lava—“i le lelei” (Roma 12:21).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Roma 7–8

O i latou o e mulimuli i le Agaga e mafai ona avea ma “suli faatasi ma Keriso.”

E ui lava ina mavae le ulu atu i se “ola toefuataiina” e ala i le sauniga o le papatisoga (Roma 6:4), atonu sa e lagonaina nisi o feteenaiga i totonu lea na faamatalaina e Paulo i le Roma 7—o le “tau le taua” i le va o le tagata o le lalolagi ma o tatou manaoga amiotonu (Roma 7:23). Ae sa tautala foi Paulo e uiga i le faamoemoe i le Roma 8:23–25 O a ni pogai mo lenei faamoemoe e te maua i le mataupu 8? E mafai foi ona e vaavaai mo faamanuiaga ia e oo mai mai le “nofo [o] le Agaga o le Atua i totonu ia te outou” (Roma 8:9). E mafai faapefea ona e sailia atoatoa atili le mafutaga a le Agaga Paia i lou olaga?

Roma 8:16–39

O le meaalofa o le mamalu e faavavau e matuai sili mamao atu i lo o’u tofotofoga i le lalolagi.

E nao ni nai tausaga talu ona uma ona tusi e Paulo le tusi lenei, ae pagatia le Au Paia i Roma i sauaga matautia leaga. O le a se mea e te maua i le Roma 8:16–39 lea atonu e ono fesoasoani i nei Au Paia i le taimi na oo atu ai sauaga? E mafai faapefea ona faatatau nei upu ia te oe ma tofotofoga o loo feagai nei ma oe?

Vaavaai mo fesootaiga i le va o nei fuaiupu ma le fautuaga lenei mai ia Sister Linda S. Reeves: “Ou te le iloa pe aisea ua tele ai o tatou tofotofoga, ae o lo’u lava lagona patino, uso e, e maoae le taui, e matuai faavavau ma tumau, e matua tumu i le olioli ma e le oo i ai lo tatou malamalama pe a oo i lena aso o le taui, atonu tatou te fia fai atu i lo tatou Tama alofa ma alofa mutimutivale, ‘Pe sa na o le pau lava lena o le mea sa manaomia?’ Ou te talitonu afai e mafai ona tatou manatuaina i aso taitasi ma iloa le loloto o le alofa o lo tatou Tama Faalelagi ma lo tatou Faaola mo i tatou, o le a tatou naunau e faia soo se mea ina ia tatou toe foi atu ai i lo La’ua afioaga, ma siomia i lo La alolofa e faavavau. O le a le mea e afaina ai … mea tatou te mafatia ai iinei pe afai, i le iuga, o na tofotofoga o mea tonu lava na o le a faaagavaaina ai i tatou mo le ola e faavavau ma le faaeaga i le malo o le Atua faatasi ma lo tatou Tama ma le Faaola?” (“O Le Mana o Folafolaga e Tausia,” Liahona, Nov. 2015, 11). Filifili po o le a lau mea o le a fai ia “manatua ai ma iloa i aso taitasi” le alofa o le Atua mo oe.

Roma 8:29–30; 9–11

O le a le uiga o le faamatalaga a Paulo o le “tofia anamua,” “filifiliga,” ma le “silafia anamua”?

Sa faaaoga e Paulo ia upu “muaitofia,” “filifiliga,” ma le “muaiiloa” e aoao atu ai e faapea, a o le’i i ai lenei olaga, sa filifili e le Atua ni isi o Anafanau ia avea o se vaega o Isaraelu, Lona nuu o le feagaiga. O lona uiga, o le a latou maua faamanuiaga faapitoa ma tiute ina ia mafai ona latou faamanuia ai tagata uma o le lalolagi (tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Filifilia,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Ae peitai, na faamamafa mai Paulo i le Roma 9–11 e faapea o fanau uma a le Atua e mafai ona avea ma Ona nuu o le feagaiga, ma e maua uma e i tatou le ola e faavavau i le ala e tasi—e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ma le usiusitai i Ana poloaiga.

Tagai foi Efeso 1:3–4; 1 Peteru 1:2; Aema 13:1–5; Gospel Topics, “Foreordination,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Roma 12–16

Ua valaaulia a’u e Paulo e avea ma se Au Paia moni ma se e mulimuli ia Iesu Keriso.

O mataupu mulimuli e lima o le Roma o loo i ai ni faatonuga patino e faatatau i le ola e pei o le Au Paia. O se tasi o auala e suesue ai nei faatonuga, o le vaai lea mo autu o loo aoao soo mai. E faapefea ona e aoteleina le fautuaga a Paulo?

Atonu e le mafai ona e faaaogaina uma lenei fautuaga i le taimi e tasi, ae e mafai ona fesoasoani atu le Agaga ina ia maua se mataupu faavae se tasi pe lua e mafai ona e amata galue ai nei. Faasoa atu ou manao i lou Tama Faalelagi i le tatalo, ma ole atu mo Lana fesoasoani.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Roma 8:31–39.O le a se mea tatou te maua i le Roma 8:31–39 o aoao mai e uiga i lagona o le Tama Faalelagi ma Iesu mo i tatou? O le a se taimi na tatou lagonaina ai le alofa o le Atua?

Ina ia faaali atu fuaiupu 38–39, e mafai e tagata o le aiga ona sue ni faataitaiga o mea e, faapei o i tatou ma le alofa o le Atua, e le mafai ona vavaeeseina.

Ata
o le tamā ma le afafine o loo sisiva

Na aoao mai Elder Wilford W. Andersen, “O le musika o le talalelei o le lagona fiafia faaleagaga.”

Roma 9:31–32.E mafai ona fesoasoani le savali a Elder Wilford W. Andersen “O Le Musika o le Talalelei” (Liahona, Me 2015, 54–56; tagai foi i le vitio i le ChurchofJesusChrist.org) e faaali ai le mea o loo aoao mai e Paulo e uiga i le tulafono, galuega, ma le faatuatua. A uma ona talanoaina lana lauga, e mafai ona taumafai lou aiga e sisiva i le musika ma le leai o se musika. E mafai faapefea ona fesoasoani le faatuatua ia tatou maua le olioi o le talalelei?

Roma 10:17.Faaigoa ni ipu vai i puna tatou te maua ai le afioga a le Atua (e pei o tusitusiga paia, faaaliga faaletagata lava ia, ma le konafesi aoao). Talanoaina pe faapefea e le afioga a le Atua ona faateleina lo tatou faatuatua a o e liligiina ipu taitasi i se pesini ua faaigoaina i le “Faatuatua.”

Roma 12.O le a le uiga o le, ia fai i tatou lava “o le taulaga ola, ma le paia, ma le malie i le Atua”? (fuaiupu 1).

Roma 14:13–21.Atonu o le a faamanuiaina lou aiga mai le suesue i le fautuaga a Paulo e uiga i le faamasino atu ma le fefinauai i mea e fiafia i ai le tagata lava ia. Atonu e mafai ona e talanoa i auala talafeagai e tali atu ai pe a ese ia filifiliga a isi tagata, e aofia ai tagata o le aiga, mai ia te oe. E mafai faapefea ona tatou “tausisi i mea e tupu ai le filemu”? (fuaiupu 19).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Le Alofa o Lo’u Faaola,” Tusipese a Tamaiti, 42–43.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tuu le avanoa i tamaiti e faailoa ai lo latou fatufatuai. “Pe a e valaaulia le fanau e fatufatu se mea e faatatau i se mataupu faavae o le talalelei, ia e fesoasoani ia latou malamalama lelei i le mataupu faavae. … Tuu atu ia i latou e fauina, tusi ni ata, valivali, tusitusi, ma fatufatu” (Aoao Atu i le Ala o le Faaola,25).

Ata
O Keriso ma ona aao faaloaloa

Abide with Me, saunia e Del Parson