Fegaiga Fou 2023
14–20 Aokuso. Roma 7–16: “Faatoilaloina le Leaga i le Lelei”


“14–20 Aokuso. Roma 7–16: ‘Faatoilaloina le Leaga i le Lelei,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“14–20 Aokuso. Roma 7–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri: 2023

Ata
toega o fale anamua i Roma

14–20 Aokuso

Roma 7–16

“Faatoilaloina le Leaga i le Lelei”

A o e faitauina le Roma 7–16, tusifaamaumau soo se uunaiga e te maua e uiga i le ala e mafai ai ona aoao atu i tamaiti ia upumoni i mataupu nei.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

I ni nai aso a o lei oo i le vasega, valaaulia se toatasi pe sili atu foi o tamaiti e sue se fuaiupu i le Roma 7–16 e mafai ona latou faasoa atu i le vasega. E mafai ona e valaaulia o latou matua e fesoasoani pe afai e tatau ai.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Laiti

Roma 8:35–39

E alofa lo’u Tama Faalelagi ia te au.

E mafai faapefea ona e faaaogaina upu a Paulo e aoao atu ai tamaiti faapea o le a alofa pea lava le Tama Faalelagi ia i latou?

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Fesoasoani i tamaiti e tauloto le fasifuaitau “[E leai se mea] e mafai ona vavaeeseina i tatou mai le alofa o le Atua” (Roma 8:39). Mafaufau i se auala e faapupula ai lenei upumoni. Mo se faataitaiga, e mafai ona outou aumaia ni laupapa se lua ua outou tu‘itu’i faatasi, o le tasi ua faaigoa “i matou” ae o le isi “o le alofa o le Atua.” Tuu i tamaiti e vaai pe mafai ona latou tuueseeseina ia laupapa.

  • Faaali atu se ata o le la, pe valaaulia tamaiti e vaai i fafo o se faamalama ma vaai i le la susulu. E faatusa faapefea le la i le alofa o le Tama Faalelagi? Fesoasoani ia latou iloa e ui lava ina mamao le la, ae e mafai ona fesoasoani tatou te lagonaina le mafanafana. E mafai ona tatou lagonaina le alofa o le Tama Faalelagi i taimi uma, e tusa lava pe le o i ai o Ia faaletino faatasi mai tatou. Usu faatasi se pese e faatatau i le alofa o le Atua, e pei o le “E Alofa Lo’u Tama Faalelagi Ia Te A’u” (Tusipese a Tamaiti, 16).

Ata
Iesu ma tamaiti

E mafai e tamaiti ona fesoasoani i isi e aoao e uiga i le Faaola ma maua le faatuatua ia te Ia. Taimi o Tala i Kalilaia, saunia e Del Parson

Roma 10:17

E oo mai le faatuatua e ala i le faalogo i le afioga a le Atua.

A o faalogo tamaiti i le afioga a le Atua ma faalogologo i ai ma le faaeteete, o le a tupu lo latou faatuatua i le Atua.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faitau le Roma 10:17 i tamaiti, ma faaali atu ia i latou ni ata o tulaga e mafai ona latou faalogo ai i le afioga a le Atua (e pei o suesuega faaleaiga o tusitusiga paia, vasega i le lotu, po o konafesi aoao; tagai i le itulau o gaoioiga o le vaiaso lenei). Fesili i tamaiti pe o anafea na latou faalogo ai i le afioga a le Atua.

  • Faamatala se tala e uiga i se tamaitiiti o faalogologo i le afioga a le Atua i ni auala eseese. A o e faamatalaina le tala, feula lemu se paluni ia faatusa i le tuputupu ae o le faatuatua o se tamaitiiti i taimi taitasi e faalogo ai o ia i le afioga a le Atua.

  • Ina ia fesoasoani ia malamalama tamaiti e mafai ona tupu lo latou faatuatua, fesoasoani ia i latou e usu le “Faatuatua” (Tusipese a Tamaiti, 50). A o pepese, fai i ai e faafoliga faapea o i latou o ni fatu e ala i le faano’uno’u i lalo. O taimi uma latou te usu ai le upu faatuatua, ia latou tutu teisi a’e i luga e pei o se laau o loo tuputupu ae.

  • Nana i le potuaoga se seti o tusitusiga paia, se ata o le Peresitene o le Ekalesia, ma se kopi o le mekasini o le Uo . Fai i tamaiti e sue mai nei mea ma faasoa atu pe mafai faapefea e nei mea taitasi ona tatou faalogo ai i le afioga a le Atua.

Roma 16:1--4

E mafai ona ou fai atu faafetai ia i latou o e o fesoasoani mai ia te au.

Sa faafetai Paulo mo tagata o e sa fesoasoani ia te ia. E mafai ona e fesoasoani i tamaiti e matau ia mea lelei e faia e isi mo i latou ma manatua e faafetai atu ia i latou.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faamalamalama atu sa faafetai Paulo mo le fesoasoani na ia mauaina mai se fafine e igoa ia Fipe, ma se ulugalii e igoa ia Pisila ma Akula (tagai Roma 16:1--4). Fai i tamaiti e tusi ni ata o Paulo ma nei tagata e toatolu a o e faitauina nei fuaiupu.

  • Valaaulia tamaiti taitasi e faasoa mai se mea manaia na faia e se tagata mo ia talu ai nei. Fesoasoani i tamaiti e faia ni kata faafetai mo na tagata.

  • Fesoasoani i tamaiti e aoao le faafetai atu i ni gagana eseese. E mafai ona fesoasoani le pese “Tamaiti i le Lalolagi Atoa” (Tusipese a Tamaiti, 4).

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Matutua

Roma 8:16–18

E finagalo le Tama Faalelagi ia ou sauniuni ia maua mea uma o ia te Ia.

O le fuafuaga a le Tama Faalelagi ua mafai ai e i tatou ona avea e faapei o Ia ma mautofi i mea uma ua ia te Ia. O lenei upumoni e mafai ona musuia ai tamaiti o loo e aoaoina e ola faamaoni atili i le talalelei.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faitau faatasi le Roma 8:16–18. O a ni mea ua tatou aoao mai i nei fuaiupu pe o ai i tatou ma pe o ai foi e mafai ona avea ai i tatou? Faamalamalama atu o se “suli” o se tasi ua mautofi pe mauaina foi, mea o i ai i ona matua. Tusi i le laupapa O a mea e manaomia ona tatou faia ia maua ai mea uma o i ai i lo tatou Tama o i le Lagi? Usu faatasi se pese e uiga i le usitai, e pei o le “O Le a Ou Mulimuli I Le Fuafuaga a le Atua” (Tusipese a Tamaiti, 86), ma vaavaai mo tali. O a isi tali e mafai ona mafaufau i ai tamaiti?

  • Fai i tamaiti e mafaufau e uiga i se tupu e manao i ona atalii ma afafine e pulea lona malo i se aso. Faamalamalama atu o le Tama Faalelagi e pei o se tupu, ma o i tatou o ona atalii ma afafine tautupu. E mafai ona faasoa atu le tala i le atalii o le Tupu o Louis XVI o Farani, o loo maua i le lauga a Sister Elaine S. Dalton “Manatua Pe O Ai Oe!” (Liahona, Me 2010, 121). Aisea e taua ai le manatua o i tatou o fanau a le Tama Faalelagi ma ua fananau mai ia avea faapei o Ia i se aso? E faapefea e lenei upumoni ona aafia ai filifiliga tatou te faia iinei i le lalolagi?

Roma 10:17

E oo mai le faatuatua e ala i le faalogo i le afioga a le Atua.

E tele avanoa e maua e tamaiti e faalogologo ai i le afioga a le Atua. Fesoasoani ia latou iloa o le faalogo i le afioga a le Atua e mafai ona faamalolosia ai o latou faatuatua.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Tusi le fuaiupu lea i le laupapa: e tupu le , ma le i le a le . Fai i tamaiti e faatutumu ia avanoa pe a uma ona faitau le Roma 10:17. Faamatala atu se taimi na aoao atu ai e se tasi se upumoni o le talalelei na fesoasoani e faamalosia ai lou faatuatua—atonu e mafai ona e faasoa atu se mau e te fiafia i ai po o se upusii mai le konafesi aoao. Valaaulia tamaiti e faasoa mai o latou lava aafiaga.

  • Tuu atu i se tamaitiiti se ata o le Faaola o loo faamaloloina se tasi ma ta‘u atu ia te ia e aua nei faatagaina isi tamaiti e vaai i le ata. Fai i le tamaitiiti e tuu atu ni faamatalaga faaiteite e fesoasoani ai i isi tamaiti e mate mai po o le a se mea o faaalia i le ata. E faapefea ona tatou fesoasoani i isi e aoao e uiga i le Faaola ina ia latou faatuatua ia te Ia?

Roma 14:10, 13

“Aua nei tatou … toe fefaasalaa’i.”

A fegalegalea’i tamaiti ma isi e eseese filifiliga latou te faia nai lo i latou, e ono faaosoosoina ai i latou e faamasino atu. Mafaufau pe na mafai faapefea ona fesoasoani le fautuaga a Paulo i tagata Roma latou te alo ese ai mai le faamasino atu.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Roma 14:10,13. Fai i tamaiti e faitau pe faafia ona faaaoga e Paulo le upu faasala. O le a le uiga o le faamasino o se tagata? E tatau i se a ona tatou aloese mai le faamasinoina o isi?

  • Faaali atu se ata o se tagata, ma fesili i tamaiti pe o le a se mea latou te iloa e uiga i lenei tagata i le na o le tilotilo i le ata. O a ni mea tatou te le iloa e uiga ia te ia? E sili i se a ona faamasino e le Alii lenei tagata? (tagai 1 Samuelu 16:7).

Ata
aikona o le aoaoina

Uunaia le Aoaoina i le Aiga

Fai i tamaiti e piki se gaoioiga se tasi sa outou faia o se vasega e o e fai ma o latou aiga. Ta’u i ai o le vaiaso a sau e mafai ona latou faasoa mai ai mea sa latou faia.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tuu atu i tamaiti ni avanoa e siitia ai. E masani ona faigata mo tamaiti ona nonofo ma le totoa mo ni vaitaimi umi. Mai lea taimi i lea taimi, valaaulia tamaiti e tutu mo se vaega o le vasega pe nonofo i luga o le fola nai lo o latou nofoa.