Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
23–29 Sepitema. Kalētia: ‘ʻAʻeva ʻi he Laumālié’


“23–29 Sepitema. Kalētia: ‘ʻAʻeva ʻi he Laumālié’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“23–29 Sepitema. Kalētia,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Kalaisi kia Paula ʻi he fale fakapōpulá

23–29 Sepitema

Kalētia

“ʻAʻeva ʻi he Laumālié”

ʻI hoʻo lau ʻa e tohi Kalētiá, hiki e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻE tokoni hono fai iá ke ke manatuʻi mo fakalaulauloto ki ai ʻi he kahaʻú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

‘Oku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha tauʻatāina mei he pōpula fakalaumālié. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e kakai kuo nau aʻusia ʻa e tauʻatāina ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau tafoki mei ai ʻo “holi ke [nau] toe pōpula” (Kalētia 4:9). Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotu Kalētiá—naʻa nau tafoki mei he tauʻatāina ne foaki ange ʻe Kalaisi maʻanautolú (vakai, Kalētia 1:6). Ko e Tohi ʻa Paula ki he Kakai Kalētiá, ko ha ui fakavavevave ia ke nau foki mai ki he “tauʻatāina ʻa ia kuo fakatauʻatāinaʻi ai ʻa kitautolu ʻe Kalaisí” (Kalētia 5:1). Ko e ui ko ʻení ko e taha ia e ui ʻoku fie maʻu ke tau fanongo mo muimui ki ai he neongo ʻe liliu ʻa e ngaahi tūkungá, ka ʻoku hokohoko maʻu pē ʻa e fefaʻuhi ʻi he vahaʻa ʻo e tauʻatāiná mo e nofo pōpulá. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Paulá, ʻoku ʻikai feʻunga ke ui pē “ki he tauʻatāiná” (Kalētia 5:13); kuo pau foki ke tau “tuʻu maʻu” ai (Kalētia 5:1) ʻaki haʻatau falala kia Kalaisi.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Kalētia 1–5

ʻOku fakatauʻatāinaʻi au ʻe he fono ʻa Kalaisí.

Naʻe tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu Kalētiá ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe takihalaʻi kinautolu ʻe he ngaahi akonaki halá. Ko e taha ʻo e ngaahi akonaki ko ʻení ko e pau ko ia ke kamu ʻa e kau Senitaile ne nau tali ʻa e ongoongoleleí mo tauhi ʻa e ngaahi tukufakaholo kehe ʻo e fono ʻa Mōsesé, kae lava ke fakamoʻui kinautolu. Naʻe ui ʻe Paula ʻa e ngaahi tukufakaholo ko ʻení ko e “haʻamonga ʻo e pōpulá” (Kalētia 5:1), he naʻá ne taʻofi ʻe ia ʻa e Kāingalotú mei heʻenau moʻui kakato ʻaki ʻa e fono ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻa e tauʻatāina moʻoní. Ko e hā ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he faleʻi ʻa Paula ki he kakai Kalētiá ʻe ala tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e tauʻatāina moʻoní? Te ke lava foki ʻo fakalaulauloto pe ko e hā ha haʻamonga ʻo e pōpulá ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo aʻusia ʻa e tauʻatāina ʻoku foaki mai ʻe he ongoongoleleí? Kuo “fakatauʻatāinaʻi” fēfē koe ʻe Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí? (Kalētia 5:1).

Vakai foki, 2 Nīfai 2:27; 9:10–12.

Kalētia 3

Ko e ʻea hoko au ki he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé.

Naʻe hohaʻa ha niʻihi ʻo e Kāingalotu Kalētiá ʻe niʻihi koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha hako moʻoni (“hako”) kinautolu ʻo ʻĒpalahame, pea he ʻikai ai te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé, ʻo kau ai ʻa e hakeakiʻí. Fakatatau ki he Kalētia 3:7–9, 13–14, 27–29, ko e hā ha meʻa ʻokú ne fakafeʻungaʻi ha taha ke ne hoko ai ko ha “hako ʻo ʻĒpalahame”? Ke ako fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa kia ʻĒpalahamé mo e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke tau maʻu ko hono hakó, vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava Faka-ʻĒpalahamé.”

Kalētia 3:6–25

Naʻe maʻu nai ʻe ʻĒpalahame ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “He ʻikai ke tau lava ʻo tui naʻe taʻe ʻilo ʻa e kakai ʻo e kuonga muʻá ʻi he ngaahi kuongá kotoa ki he faʻunga ʻo e langí ʻo hangē ko ha fakakaukau ʻa ha tokolahi, koeʻuhí he ko e meʻa kotoa pē naʻe fakahaofi, naʻe fakahaofi ia ʻi he mālohi ʻo e palani maʻongoʻonga ʻo e huhuʻí, ʻo tatau ai pē mo e ki muʻa pea toki hāʻele mai ʻa Kalaisí. … Naʻe fai ʻe ʻĒpalahame ha feilaulau, ka neongo iá, naʻe malangaʻi kiate ia ʻa e Ongoongoleleí” (“The Elders of the Church in Kirtland to Their Brethren Abroad,” The Evening and the Morning Star, Mar. 1834, 143, josephsmithpapers.org). ʻOku toe fakahaaʻi foki ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení naʻe malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kimuʻa ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní: Hilamani 8:13–20; Mōsese 6:50–66.

Kalētia 5:13–26; 6:7–10

Kapau te u “ʻaʻeva ʻi he Laumālié,” te u maʻu ʻa e “fua ʻo e Laumālié.”

ʻE ala tokoni hono ako ʻo e ngaahi veesi ko ʻení ke ke fakafuofuaʻi ai ʻa hoʻo ʻaʻeva kakato ʻi he Laumālié. ʻOkú ke aʻusia nai ʻa e fua ʻo e Laumālié ʻoku lave ki ai ʻi he veesi 22–23? Ko e hā ha ngaahi fua, pe ola, ʻo e moʻui fakalaumālié kuó ke fakatokangaʻi? Fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fai ke fakatupulaki ai ʻa e fua ko ʻení. ʻE fakalakalaka fēfē ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí ʻi hono fakatupulaki ʻo e fua ko ʻení?

ʻĪmisi
ngaahi foʻi ʻāpele ʻi ha fuʻu ʻakau

Kuo pau ke u fekumi ki he “fua ʻo e Laumālié” ʻi heʻeku moʻuí.

Mahalo ʻokú ke feinga ke ʻaʻeva ʻi he Laumālié, ka ʻoku hangē ʻoku siva hoʻo ngaahi ngāue ke fua lelei ʻa e fua ko ia ne talaʻofa maí. Lau ʻa e Kalētia 6:7–10 (ʻa ia ʻoku faʻa ui ko e fono ʻo e ututaʻú). Ko e hā ha pōpoaki ʻokú ke ongoʻi ko e pōpoaki ia ʻa e ʻEikí maʻau ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke fakalotolahiʻi ha taha ʻokú ne fāifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí?

Vakai foki, ʻAlamā 32:28, 41–43; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:32–34.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Kalētia 3:11

ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke “moʻui ʻa e tonuhiá ʻi he tuí”? Ko e hā ʻoku fai ʻe homou fāmilí ke fakahaaʻi ʻoku mou moʻui ʻi he tuí?

Kalētia 4:1–7

Te ke lava ʻo fakafeʻiloaki ʻa e Kalētia 4 ʻaki hano aleaʻi ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa e tuʻí mo ʻene fānaú. Ko e hā ha ngaahi faingamālie pe mālohi ʻoku maʻu ʻe ha foha ʻo e tuʻí ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe ha tamaioʻeiki? Fakakaukau ki he meʻá ni ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e veesi 1–7. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo hotau vā mo e Tamai Hēvaní?

Kalētia 5:22–23

Ke ʻai ke fakalata hoʻomou aleaʻi ʻa e Kalētia 5:22–23, ʻe lava ke fakahingoa ʻe homou fāmilí ha ngaahi fuaʻi ʻakau kehekehe ʻaki ʻa e ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e “fua ‘o e Laumālié.” Hili iá pea ʻe fili leva ʻe he mēmipa takitaha ha foʻi fua ʻe taha, ʻo fakamatalaʻi ia, pea talanoa kau ki ha tokotaha ʻokú ne fakafōtunga ʻa e fua ko iá. ʻE lava ke hoko heni ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻe lava ai ʻe homou fāmilí ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki homou ʻapí mo tanumaki ʻa e fua ko ʻení. Hili ʻa e fealeaʻakí, te mou lava ʻo maʻu meʻatokoni fakataha ʻi ha salati fuaʻi ʻakau.

Kalētia 6:1

Mahalo naʻa ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku “moʻua ha tangata ʻi ha kovi” ʻi homou fāmilí. Ko e hā ha faleʻi ʻokú ke maʻu ʻi he Kalētia 6:1 fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻi he tūkunga peheé?

Kalētia 6:7–10

Kapau ne ʻi ai ha taimi kuo mou tō fakataha ai mo homou fāmilí ha ngoue, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e aʻusia ko iá ke fakatātaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni “ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá, ko ia te ne utú foki” (veesi 7). Pe te ke ʻeke ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí fekauʻaki mo e fuaʻi ʻakau pe vesitapolo ʻoku nau saiʻia taha aí pea aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tupu ai ha fuʻu ʻakau kai. (Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā ʻoku ʻoatu fakataha mo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ko ha fakatātā tokoni ke sio ki ai.) Hili iá te mou lava leva ʻo fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fakaʻamu ho fāmilí ke nau maʻu mo e founga ke “utu” ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá.

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Tokoni ke fakafehoanaki ʻe homou fāmilí ʻa e folofolá kiate kinautolu. Naʻe pehē ʻe Nīfai, “Naʻá ku fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate kimautolu, koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai” (1 Nīfai 19:23). Ke tokoni ki ho fāmilí ke nau fai ʻeni, te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi taimi ne nau aʻusia ai ʻa e fua ʻo e Laumālié ne fakamatalaʻi ʻi he Kalētia 5:22–23. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 21.)

ʻĪmisi
ngaahi foʻi pea ʻi ha fuʻu ʻakau

Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻi ha taimi ʻoku tau ʻaʻeva ai ʻi he Laumālié, te tau aʻusia ʻa e fua ʻo e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí.