Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
16–22 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13: ‘ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Foaki Fiefia’


“16–22 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13: ‘ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Foaki Fiefia’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“16–22 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Ko e folofola ʻa Sīsū ki ha kiʻi tamasiʻi

16–22 Sepitema

2 Kolinitō 8–13

“ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Foaki Fiefia”

ʻE tokoni hono lekooti ʻo e ngaahi ongo fakalaumālié ke ke manatuʻi ʻa e meʻa kuó ke ako lolotonga e ako ʻo e folofolá. Te ke lava ʻo hiki ia ʻi ha tohinoa ako, fakaʻilongaʻi ʻi he tafaʻaki hoʻo tohi folofolá, tānaki atu ha kiʻi fakamatala ki hoʻo Gospel Library app, pe hiki tepi hoʻo ngaahi fakakaukaú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e hā te ke fai kapau te ke fanongo ʻoku ʻi ai ha Kāingalotu ʻi ha feituʻu ʻoku nau fefaʻuhi mo e nofo masivesivá? Ko e meʻa ʻeni ne fakamatalaʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó ʻi he 2 Kolinitō 8–9. Naʻá ne fakaʻamu ke fakalotoʻi ʻa e Kāingalotu Kolinitoó ke nau foaki ha niʻihi ʻo ʻenau koloá ki he Kāingalotu faingataʻaʻiá. Ka naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene kole ha tokoní, naʻe kau foki ʻi he ngaahi lea ʻa Paulá ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e foakí: “Ke foaki ʻe he tangata takitaha ʻo hangē ko ia kuo pau hono lotó ki aí, kae ʻikai ʻi he mamahi, pe ʻi hono puleʻi: he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha foaki fiefia” (2 Kolinitō 9:7). ʻOku kei ʻi ai pē ha Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi hotau kuongá ʻoku nau fie maʻu ha tokoni. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa lelei taha te tau lava ʻo fai maʻanautolú ko e ʻaukai mo e foaki ʻaukai. ʻI ha ngaahi tūkunga kehe, ʻe lava ke fakahangatonu mo fakataautaha ʻetau foakí. ʻE tatau ai pē pe ko e hā e faʻahinga feilaulau te tau faí, ʻoku mahuʻinga ke vakaiʻi ʻetau ngaahi ʻuhinga ki hono fai ʻo e foakí. ʻOku hoko nai ʻetau ngaahi feilaulaú ko ha ngaahi fakahaaʻi ʻo ʻetau ʻofa? ʻI heʻene lava kotoá, ta ko e ʻofá ʻokú ne ngaohi ʻa e tokotaha foakí ke fiefiá.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

2 Kolinitō 8:1–15; 9:5–15

Te u lava ʻo vahevahe fiefia ʻa e meʻa ʻoku ou maʻú ke tāpuekina ai ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá.

ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau fiemaʻu tokoni ʻi he funga ʻo e māmaní. Te tau lava fēfē ke fai ha leleí? Naʻe fai mai ʻe ʻEletā Jeffrey  R. Holland ʻa e faleʻi ko ʻení: “Koloaʻia pe masiva, kuo pau ke tau ‘fai ʻa ia ʻoku tau lavá’ ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai e niʻihi kehé [vakai, Maʻake 14:6, 8]. … “[ʻE] tokoniʻi mo tataki koe [ʻe he ʻOtuá] ʻi he ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga faka-ākongá kapau ʻokú ke holi mo lotua mo feinga maʻu pē ke tauhi ha fekau kuó Ne toutou ʻomai kiate kitautolu” (“ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 41).

Lau ʻa e 2 Kolinitō 8:1–15; 9:6–15, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo hono tokangaʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá. Ko e hā ha meʻa ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe fekauʻaki mo e faleʻi ʻa Paulá? Te ke lava ʻo lotua ha fakahinohino ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke faitāpuekina ai ha taha ʻoku faingataʻaʻia. Fakapapauʻi ʻokú ke lekooti ha faʻahinga ongo ʻokú ke maʻu pea ngāueʻi ia.

Vakai foki, Mōsaia 4:16–27; ʻAlamā 34:27–29; Henry B. Eyring, “ʻIkai Ko ʻEni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 22–25; Linda K. Burton, “Ko e Muli Au,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 13–15.

2 Kolinitō 11

ʻOku feinga ʻa e kau palōfita loí ke kākaaʻi.

ʻE ala tokoni ke mahino kiate koe ʻa e vahe ko ʻení naʻe ʻi ai ha “kau ʻaposetolo loi” ʻi he haʻohaʻonga ʻo e Kāingalotu Kolinitoó (2 Kolinitō 11:13). Ko e hā ʻokú ke ako mei he veesi 13–15 fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau akoʻi e tokāteline halá? Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e kau palōfita moʻoní ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻa Paulá ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ʻa Kalaisí? (vakai, veesi 23–33).

2 Kolinitō 11:3; 13:5–8

ʻOku totonu ke u “ʻeke” ʻeku faivelenga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí ʻoku tokolahi he ʻahó ni ʻa kinautolu ʻoku nau feinga ke takihalaʻi kitautolu mei he “angatotonu ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí” (2 Kolinitō 11:3), ʻe lava ke ke tali e fakaafe ʻa Paula ke “ʻeke kiate [koe], pe ʻokú [ke] ʻi he tuí” (2 Kolinitō 13:5). Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo toʻo ʻaupito mei hoʻo moʻuí ʻe tokoni ai ke ke tokanga taha kia Kalaisi, pe ko haʻo fakakakato ʻa e “ʻEkitivitī ki he ʻUlungāngá” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, peesi 150.

2 Kolinitō 12:2–4

Ko e hā ʻa e “ko hono tolu ʻo e langí,” pea ko hai ʻa e tangata naʻe “ʻohake ia” ki aí?

ʻI he ngaahi veesi ko ʻení, naʻe ʻuhinga pē ʻa Paula kiate ia, taʻe te ne lave fakahangatonu kiate ia—mahalo ko ʻene fakaʻehiʻehi mei he pōlepole ʻi heʻene mata meʻa-hā-mai fakaofó. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko hono tolu ʻo e langí” ki he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, TF 76:96–98).

2 Kolinitō 12:5–10

ʻOku feʻunga pē ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ne tokoniʻi au ke u maʻu ha mālohi ʻi hoku ngaahi vaivaí.

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko e hā naʻe pehē ʻe Paula naʻe “tolounua ʻi he kakanó,” ka ʻoku faingofua ke fakafelāveʻi ki heʻene fakaʻamu ke toʻo iá. ʻOku tau takitaha moʻona pē ʻene ngaahi faingataʻa mo e palopalema ʻa ia ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku teʻeki taimi ke toʻo ia mei heʻetau moʻuí. Fakakaukau ki hoʻo ngaahi faingataʻa pē ʻaʻaú ʻi hoʻo lau ʻa e 2 Kolinitō 12:5–10. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e vaivaí? Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ʻoku feʻunga pē ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá? Kuó ke aʻusia fēfē nai ʻa e ivi fakamālohia ʻo e ʻOtuá?

Vakai foki, Mōsaia 23:21–24; 24:10–15; ʻEta 12:27; Molonai 10:32–33.

2 Kolinitō 13:1

Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e lea ʻa Paula kau ki he “fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú”?

ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe fie maʻu ha kau fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ke fakahoko hano tukuakiʻi kovi ʻo ha taha (vakai, Teutalōnome 19:15). Naʻe lea ʻaki ʻe Paula ʻa e angafai ko ʻení ʻi heʻene lave ki heʻene ʻaʻahi hono tolu ki Kolinitoó. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi ʻi he kuonga ní ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi naʻe ʻomi ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, pea mo hono fakahoko ʻo e ngāue faifekaú, faiako fakaʻapí, mo e faiako ʻaʻahí ʻi heʻenau vahevahe mo honau ngaahi hoá ʻenau fakamoʻoní.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

2 Kolinitō 8–9

Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻokú ne ueʻi ho fāmilí ke nau tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá? ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ke palani ai ha ngāue tokoni fakafāmili ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia.

2 Kolinitō 9:6–7

ʻOku ʻiloʻi nai ʻe homou fāmilí ha taha ʻoku lava ke pehē ko ha taha ʻoku “foaki fiefia”? Te tau lava fēfē ke ʻai ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé ke fakafiefia angé?

2 Kolinitō 10:3–7

Te ke akoʻi fēfē nai ki ho fāmilí fekauʻaki mo ʻetau “tau” mo e faiangahalá? ʻE saiʻia nai ho fāmilí ke mou langa ha kolotau ʻaki ʻa e ʻū seá mo e tupenu kafú? ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e founga ke siʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne takihalaʻi kitautolu mei he ʻOtuá pea “[fakavaivaiʻi] ʻa e mahalo kotoa pē ki he talangofua kia Kalaisí.” Ko e hā ʻa e ngaahi “mahafu tau” ʻoku tau fakaʻaongaʻi ke mapuleʻi ʻetau fakakaukaú? (vakai, ʻEfesō 6:11–18).

2 Kolinitō 11:3

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe homou fāmilí ke nau tokanga lahi ange ai ki he “angatotonu ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí”?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Lekooti ʻo e ngaahi ongó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Richard  G. Scott: “Ko e ʻilo ʻoku lekooti fakaleleí, ko e ʻilo ia ʻe lava ʻo maʻu ʻi he taimi ʻo e fie maʻú. … ʻOku hanga ʻe [hono lekooti ʻo e fakahinohino fakalaumālié] ʻo fakalahi hoʻo malava ke maʻu ha maama ʻoku lahi angé” (“Acquiring Spiritual Knowledge,” Ensign, Nov. 1993, 88; vakai foki, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí 1230).

ʻĪmisi
ko e toʻutupú ʻoku nau tokoni ʻi he ngāueʻofá

“Ke foaki ʻe he tangata takitaha ʻo hangē ko ia kuo pau hono lotó ki aí, kae ʻikai ʻi he mamahi, pe ʻi hono puleʻi: he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha foaki fiefia” (2 Kolinitō 9:7).