Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
2–8 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16: ‘ʻOku ʻIkai mei he ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó’


“2–8 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16: ‘ʻOku ʻIkai mei he ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“2–8 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé

2–8 Sepitema

1 Kolinitō 14–16

“ʻOku ʻIkai mei he ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó”

Lekooti hoʻo ngaahi ongó lolotonga hoʻo laú 1 Kolinitō 14–16. Lotua ʻa e meʻa kuo akoʻi kiate koe ʻe he Laumālié, pea kole ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke ako lahi ange.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Koeʻuhí naʻe foʻou ʻa e Siasí mo hono ngaahi tokāteliné ʻi Kolinitō, ʻoku mahino pē naʻe puputuʻu ʻa e Kāingalotu Kolinitoó. Naʻe toki akoʻi ʻe Paula kiate kinautolu ʻa e moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí: “Ko e pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahalá … pea naʻe fai ia, pea naʻe toe tuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻo e ʻahó” (1 Kolinitō 15:3–4). Ka naʻe kamata ke akoʻi ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi “ʻoku ʻikai ha toetuʻu ʻo e maté” (1 Kolinitō 15:12). Naʻe kole ange ʻe Paula ke nau “manatuʻi” ʻa e ngaahi moʻoni kuo akoʻi kiate kinautolú (1 Kolinitō 15:2). ʻI he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo ha ngaahi fakakaukau tuʻu kehekehe fekauʻaki pe mo e moʻoni fakakosipelí, ʻoku lelei ke tau manatuʻi “ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ʻa e maveuveú, ka ko e melinó” (1 Kolinitō 14:33). Ko e fakafanongo ko ia ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo filí mo pīkitai ki he ngaahi moʻoni mahinongofua ʻoku nau toutou akoʻí ʻe ala tokoni ia ke tau maʻu ai ʻa e melinó mo “tuʻu maʻu ʻi he tuí” (1 Kolinitō 16:13).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

1 Kolinitō 14

Te u lava ʻo fekumi ki he meʻafoaki ʻo e kikité.

Kuó ke fifili nai ha taimi pe ko e hā ʻa e meʻafoaki ʻo e kikité? Ko e malava nai ia ʻo vavalo ki he kahaʻú? ʻE lava nai ʻe ha faʻahinga taha pē ke ne maʻu ʻa e meʻafoaki ko ʻení? Pe ko e meʻafoaki pē ia maʻá e kau palōfitá?

Ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí ʻa e toko taha te ne lava ʻo kikite mo maʻu fakahā maʻá e Siasí hono kotoa; ka ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ko e kikité ko e “ngaahi folofola pe ngaahi tohi ʻoku faka-ʻOtua hono tupuʻangá, ʻa ia ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻi he fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní. … ʻI he taimi ko ia ʻoku kikite ai ha taha, ʻokú ne lea ai pe tohi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ne ʻiloʻí, koeʻuhi ko haʻane lelei ʻaʻana pe ko ha lelei ʻa e kakai kehé” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, Kikité, Kikiteʻí,” scriptures.lds.org; vakai foki, TF 100:5-8). ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻi he Fakahā 19:10 ʻa e laumālie ʻo e kikité ko ha “fakamoʻoni kia Sīsū.”

Ko e hā ʻokú ke ako mei he 1 Kolinitō 14:3, 31, 39–40 fekauʻaki mo e meʻafoaki fakalaumālie ko ʻení? Ko e hā nai e ʻuhinga ʻa Paula ʻi heʻene fakaafeʻi ʻa e kau Kolinitoó ke nau “holi ke [nau] kikité”? (1 Kolinitō 14:39). Te ke tali fēfē nai ʻa e fakaafe ko ʻení?

Vakai foki, Nōmipa 11:24–29; Sēkope 4:6–7; ʻAlamā 17:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:23–28.

1 Kolinitō 14:34–35

Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Paula ʻoku totonu ke fakalongolongo pē ʻa e kakai fefiné ʻi he siasí?

ʻE hā ngali fakafihi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 14:34–35, he naʻá ne hiki ʻi he konga ki muʻa ʻo e ʻipiseli pē ko ʻení naʻe lotu mo kikite ʻa e kakai fefiné (vakai, 1 Kolinitō 11:5). ʻOku fetongi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e foʻi lea lea ʻi he veesi 34 mo e 35 ʻaki ʻa e foʻi lea pule. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakamahino ko ʻení naʻe ʻuhinga ʻa Paula ki he kakai fefine ne nau feinga ke maʻu ha mafai taʻetotonu ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí. (Vakai foki, 1 Tīmote 2:11–12.)

1 Kolinitō 15:1–34, 53–58

Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté.

ʻOku matuʻaki mahuʻinga ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ki he tui faka-Kalisitiané, ʻe lava ke pehē ʻe ha taha ka ne taʻeʻoua ia he ʻikai ke ʻi ai ha tui faka-Kalisitiane—ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa Paulá, “ʻoku taʻeʻaonga ʻemau malangá, pea taʻeʻaonga mo hoʻomou tuí foki” (1 Kolinitō 15:14). Ka naʻe akoʻi ʻe he Kāingalotu Kolinitō ʻe niʻihi ʻo pehē “ʻoku ʻikai ha toetuʻu ʻo e maté” (1 Kolinito 15:12). ʻI hoʻo lau ʻa e tali ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 15, toʻo ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai ki he founga ne mei kehe ai hoʻo moʻuí ʻo kapau naʻá ke taʻetui ki he Toetuʻú. Ko e hā ha founga kuó ne faitāpuekina ai koe? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te ke maʻu koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi? (Vakai, 2 Nīfai 9:6–19; ʻAlamā 40:19–23; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:33–34). Ko e hā e ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea “Kapau kuo ʻikai tuʻu hake ʻa Kalaisi, ʻoku taʻeʻaonga hoʻomou tuí”? (veesi 17).

1 Kolinitō 15:35–54

ʻOku kehe ʻa e sino toetuʻú mei he sino fakamatelié.

Kuó ke fifili nai ha taimi pe ʻoku fēfē ʻa e sino toetuʻú? Fakatatau ki he 1 Kolinitō 15:35, naʻe fifili ha niʻihi ʻo e kakai Kolinitoó ki he meʻa tatau. Lau ʻa e tali ʻa Paula ʻi he veesi 36–54, pea fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he sino fakamatelié mo e sino toetuʻú. Hangē ko ʻení, ʻoku akoʻi ʻi he veesi 40–42 ʻe ulo ʻa e sino toetuʻú ʻi he nāunau ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe, ʻo hangē pē ko e kehekehe ʻa e laʻaá, māhiná, mo e ngaahi fetuʻú ʻi he ngingilá (vakai foki, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, 1 Kolinitō 15:40; TF 76: 50–12).

Vakai foki, ʻAlamā 11:43–45; Luke 24:39.

ʻĪmisi
hopo ʻa e laʻaá

“ʻOku ai ʻa e nāunau ʻe taha ʻo e laʻaá” (1 Kolinitō 15:41).

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

1 Kolinitō 15:29

ʻOku tau ako mei he veesi 29 naʻe kau ʻa e Kāingalotu ʻo e kuonga muʻá ʻi he papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻo hangē pē ko ia ʻoku tau fai ʻi he Siasí he ʻaho ní. ʻOku fēfē ʻetau teuteu fakafāmili ʻa e ngaahi hingoa ʻo ʻetau ngaahi kuí ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé?

1 Kolinitō 15:35–54

Ko e hā ha ngaahi meʻa pe fakatātā te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ke tokoni ai ke mahino ki ho fāmilí ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku kehe ai ʻa e ngaahi sino fakamatelié mei he ngaahi sino toetuʻú? Hangē ko ʻení, ke fakahaaʻi ʻa e faikehekehe ʻo e ʻauʻauhá mei he taʻe faʻaʻauʻauhá (vakai, veesi 52–54) te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha mētali kuo ʻumeʻumea (hangē ko e ukameá) mo e mētali ʻoku ʻikai ʻumeʻumeá (hangē ko e sitila ʻoku ʻikai ke toʻí). Pe te ke fakafehoanaki ha meʻa ʻoku vaivai mo ha meʻa ʻoku mālohi (vakai, veesi 43).

1 Kolinitō 15:55–57

ʻE lava ke mahuʻingamālie ʻa e fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi veesi ko ʻení ʻo kapau ʻoku ʻiloʻi ʻe homou fāmilí ha taha kuo pekia. ʻE lava ke fakamoʻoni e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki he founga ʻoku toʻo ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “huhu ʻo e maté” (veesi 56). ʻE lava ke hoko ʻa e lea ʻa ʻEletā Paul  V. Johnson “Pea He ʻIkai Kei ʻi ai Ha Mate” (Ensign pe Liahona, Mē 2016, 121–23) ko ha fakalahi lelei ki hoʻomou fealeaʻakí.

1 Kolinitō 16:13

Ke tokoni ki he kau mēmipa ho fāmilí ke nau fakafelāveʻi ki he veesi ko ʻení, te ke lava ʻo tā ha siakale ʻi he kelekelé pea fakahinohino ki ha taha he fāmilí ke ne “tuʻu maʻu” ʻi loto, lolotonga iá ʻoku haʻi hono matá kae feinga ʻa e niʻihi kehé ke toʻo ia mei he siakalé. Ko e hā hano faikehekehe ʻi he taimi ʻoku ʻikai haʻi ai e mata ʻo e tokotaha ʻi he siakalé pea lava ke ne “sió”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau “mālohi” ai ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku halá?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fakatokangaʻi e ngaahi sīpingá. ʻOku tau maʻu ʻi he ngaahi folofolá ha ngaahi sīpinga ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻokú ke maʻu ʻi he 1 Kolinitō 14 ʻoku tokoni ai ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ke akoʻi mo langaki ai e niʻihi kehé? Vakai foki, TF 50:13–23.

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Kalaisi kia Mele ʻi he ngoue he fonualotó

Fefine, Ko e Hā ʻOkú Ke Tangi Aí? tā ʻa Simon Dewey