Seminelí
Molonai 10:1–7: Ko Hono Maʻu Hoʻo Fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná


“Molonai 10:1–7: Ko Hono Maʻu Hoʻo Fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Molonai 10:1–7,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Molonai 10:1–7

Ko Hono Maʻu Hoʻo Fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻokú na lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná

Kuó ke ongoʻi nai ha ngaahi ueʻi mei he Laumālié ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná? Kapau ko ia, ko e hā ha ngaahi aʻusia mo ha ngaahi ngāue naʻá ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻení? ʻI ha niʻihi ʻo e ngaahi tohi fakaʻosi ʻa Molonaí, naʻá ne fakamamafaʻi ai ko e ʻOtuá ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻoni kotoa pē. Te tau lava ʻo maʻu ʻi he ʻOtuá ha fakamoʻoni fakataautaha ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e “moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:5). ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ʻilo tonu ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Nofotaha ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakauluí. Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne lava ʻo fakamālohia honau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Poupouʻi ʻa e kau akó ke vakavakaiʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakaloloto ai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻenau uluí mo tokoniʻi kinautolu ke ngāue ʻi he tuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e Molonai 10:1–7, ʻo kumi ha faʻahinga foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi fiemaʻu kae lava ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Fakakaukau pe ko e fē ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení naʻe felāveʻi taha mo koe ʻi hoʻo fuofua kamata ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná:

  • ‘Oku ‘ikai ke u fakapapauʻi pe ‘oku ou ‘iloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • ʻOku ou falala ki he niʻihi kehe kuo nau talamai ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • Kuó u maʻu ha ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Fakakaukau ki hoʻo fakamoʻoni ʻi he taimí ni ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he ngaahi sitepu hoko ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ke fakahoko ke maʻu, fakaloloto, pe tuʻu maʻu ʻi hoʻo fakamoʻoní.

Naʻinaʻi ʻa Molonaí

Hili hono lekooti ʻe Molonai ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa ʻene tamaí, naʻá ne akoʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe ha taha ʻo ʻiloʻi ʻiate ia pē ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Lau ʻa e Molonai 10:3–5 pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Molonai fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava foki ʻo fakakaukau ke mamata ʻi he foʻi vitiō “ʻOku Fakaafeʻi ʻe Molonai ʻa e Tokotaha Kotoa ke Haʻu kia Kalaisi” mei he taimi 4:39 ki he 5:32, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Ko e Molonai 10:4–5 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ia. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu kinautolú. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni hokó ke akoako fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení ki ha fehuʻi pe tūkunga.

Fakakaukau ke hiki ʻa e fakamatala taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakakato ia ʻi heʻenau tohinoa akó. Fakaafeʻi leva kinautolu ke fakakakato fakakalasi ia ʻi he palakipoé.

  • Te u lava ʻo ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku …

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e ʻekitivitī hokó fakatatau ki he kupuʻi lea ʻe tolu ʻo e faleʻi ʻa Molonaí. Fakakaukau ki he founga te ke ala tokoniʻi ai ʻa e kau akó ke fakaloloto ʻenau mahino ki he kupuʻi lea ʻe tolu ko ʻení. Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení. Fakapapauʻi pe ʻoku lelei ange ke fakaʻaliʻali ʻa e fakahinohino ki he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení pe ʻoange ki he kulupu takitaha haʻanau tatau. Hili hono aleaʻi ʻe he ngaahi kulupú ʻenau ngaahi talí, te nau lava ʻo vahevahe ia mo e kalasí. ʻE lava foki ke fakamatalaʻi fakanounou ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he tafaʻaki ʻo e fakamatala ʻi he palakipoé.

Lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau ki he founga naʻá ke mei aʻusia ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi hoʻo ako iá.

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako [ʻi he faʻa lotu] ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa peé, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu ha ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo ha fakahinohino ki hoʻo moʻuí. (Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 62–63)

  • Kuó ke aʻusia nai ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo palōmesi ʻe Palesiteni Nalesoni maʻanautolu ʻoku ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi founga kuo nau aʻusia ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení. Fakapapauʻi ke ʻoua naʻá ke ʻai ke ongoʻi mā ha taha ʻo e kau akó kapau ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakakaukau ki ha faʻahinga aʻusia. Fakapapauʻi ange te nau kei lava pē ʻo aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he hokohoko atu ʻenau ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻE lava ke fakapapauʻi ʻe hono fakatokangaʻi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku moʻoni ia pea ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá.

Fakalaulauloto ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga fakafolofola ʻo ha kakai ne nau maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí? ʻE lava ke ke kumi hake ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi, hangē ko Nīfai (2 Nīfai 4:20–25), ʻAlamā ko e Siʻí (ʻAlamā 36:17–21), pe ko e kau Nīfai naʻe fakamoʻui ʻe he ʻEikí lolotonga ʻEne ʻaʻahi kiate kinautolú (3 Nīfai 17:6–9).

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí pe moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻilo?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he fakalaulauloto ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní?

Kole ki he ʻOtuá ‘i he loto-fakamātoato, loto-moʻoni, pea maʻu ha tui kia Kalaisi

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke kole ki he ʻOtuá ʻi he loto-fakamātoató? ʻI he loto-moʻoni? ʻI he tui kia Sīsū Kalaisi (Molonai 10:4)? Kapau ʻokú ke fiemaʻu tokoni ʻi hono tali ʻení, lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–17, ʻo kumi ʻa e founga naʻe fakahoko ai ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻene lotú ʻi he loto-fakamātoato, loto-moʻoni, mo e tui kia Kalaisí. (Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea loto-moʻoní ki he taimi pē ʻokú ke maʻu ai ha tali ki hoʻo ngaahi lotú, te ke ngāueʻi fakamātoato leva ʻa e fakahā kuó ke maʻú.)

  • ʻE tokoni fēfē hono fai ʻení ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko ʻeku fakamoʻoni fakataautaha ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ʻene aʻusia ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e talaʻofa ʻa Molonaí. Lau ʻa e fakamatala ko ʻení pe mamata ʻi he vitiō “Ko Ha Fakamoʻoni Moʻui” mei he taimi 13:51 ki he 14:31, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻOfa kuo mou fakamoʻoniʻi kotoa ʻa e talaʻofa ko iá ʻiate kimoutolu pē pe ʻe vavé ni haʻamou fai ia. Mahalo he ʻikai hoko mai ʻa e talí ia ʻi ha foʻi aʻusia fakalaumālie mālohi pē ʻe taha. Naʻe tomuʻa hoko fakalongolongo mai ia kiate au. Ka ʻoku toe hoko mālohi mai ia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou lau mo lotua ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻikai ke u fakafalala ki he meʻa kuo hoko ʻi he kuohilí. ʻOku ou toutou fai ki he talaʻofa ʻa Molonaí, ke puke maʻu ʻeku fakamoʻoni moʻui ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ke u lau ko ha meʻa noa pē ʻa e tāpuaki ʻo e fakamoʻoní ʻo pehē ʻoku totonu ke ʻaʻaku ia ʻo tuʻuloa. (Henry B. Eyring, “Ko Ha Fakamoʻoni Moʻui,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 127)

  • ʻE lava fēfē ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni ʻAealingí kiate kitautolu neongo hono tuʻo lahi ʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakamoʻoni mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

  • ʻE lava fēfē ʻe ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakamālohia ho vā fetuʻutaki mo e fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e founga kuo nau ʻiloʻi ai ʻoku moʻoní. Te ke lava foki ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoní.

ʻE lava ke tokoni ʻeni ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e Molonai 10:3–5.

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Molonai 10:3–5. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hokohoko atu ai hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, fakalaulauloto ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, pea kole ki he ʻOtuá ha fakamoʻoni ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e fē ha feituʻu mo e taimi te ke fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni? ʻE tali fēfē nai ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi lotú?