Seminelí
Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó: Ko e Tohi ʻa Molomoná; 1 Nīfai–Molonai


“Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó: Ko e Tohi ʻa Molomoná; 1 Nīfai–Molonai,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó

Ko e Tohi ʻa Molomoná; 1 Nīfai–Molonai

ʻĪmisi
tokotaha ʻokú ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná

ʻE lava ke tokoni hoʻo fakakaukauloto mo vakaiʻi hoʻo ako fakalaumālié ke ke ofi ange ai ki he Fakamoʻuí pea mo fakamālohia hoʻo uluí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke vakaiʻi ʻa e tuʻunga fakalakalaka kuó ke aʻusia lolotonga hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó. Fakamanatu ki he kau akó ʻe lava ke akoʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ha ngaahi meʻa lolotonga ʻa e kalasí ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi. ʻI hono lekooti ʻe he kau akó ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ko ʻení, ʻoku nau fakatupulaki ai ʻenau malava ke ʻiloʻi mo ako ʻaki ʻa e Laumālié. ʻE lava ke hokohoko atu heni hono tataki ʻe he ʻEikí ʻenau moʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻE lava ke fakakaukauloto ʻa e kau akó ki heʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná pea teuteu ke vahevahe ha fakakaukau pe foʻi moʻoni naʻa nau ako kuó ne fakatupulaki ʻenau ʻofa kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻI he lēsoni ko ʻení, ʻe maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi faingamālie ke fakakaukau ki he founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí pea ului lahi ange kiate Iá. Kapau ʻe tokoni ke nofotaha ʻi he ngaahi moʻoni pau kuo ako ʻe he kau akó ʻi he Tohi ʻa Molomoná, te ke lava ʻo liliu ʻa e ngaahi ʻekitivitií ke fakakau ai ʻa e ngaahi moʻoni ko iá. ʻE lava ke fakakakato ʻe he kau akó ʻa e ngaahi ʻekitivitií ʻi ha faʻahinga fakahokohoko pē.

Ko e hā hoʻo ongo ki he Tohi ʻa Molomoná?

ʻOku fakataumuʻa ʻa e konga ko ʻeni ʻo e lēsoní ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he founga kuo tākiekina ai ʻe heʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní ʻenau ngaahi ongo mo e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Mahalo te ke fiemaʻu ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki mo hoʻo kau akó.

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau fakakaukau ki ha fehuʻi ʻe tolu ʻoku fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná:

ʻE lava ke ke fakaʻaliʻali ʻa e foʻi fehuʻi ʻe tolu ʻi he fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé.

ʻUluakí, naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí, kapau naʻe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná? Uá, ko e hā naʻe ʻikai ke ke mei ʻiló? Pea tolú, ko e hā naʻe ʻikai ke ke mei maʻú? (Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 61)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke aleaʻi ʻa e foʻi fehuʻi ʻe tolu ʻi he lea ʻa Palesiteni Nalesoní. Makatuʻunga ʻi hoʻo kau akó, mahalo te ke fiemaʻu ke ʻoange ha taimi ke nau aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki kimuʻa pea aleaʻi fakakalasí. ʻI he tali ʻa e kau akó, fakafanongo lelei, pea ʻeke ha ngaahi fehuʻi vakaiʻi ke tokoni ke mahino mo loloto ange ʻenau fakakaukaú.

Ko e hā ʻoku mahino kiate koe fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

ʻE lava ke tokoni ʻa e konga ko ʻení ke fakamatalaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi akonaki kehekehe fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha taha ʻo e ngaahi fatongia mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

ʻOku hoko ha meʻa mālohi ʻi he taimi ʻoku fekumi ai ha kiʻi tamasiʻi ke ʻilo lahi ange kiate Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻe toe mālohi mo mahino ange ai ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ka ko e Tohi ʻa Molomoná. (Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 61)

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakakaukau ai ki he meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní. Te ke lava ʻo toe vakaiʻi hoʻo folofolá mo hoʻo tohinoa akó ki ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi naʻá ke fakaʻilongaʻi pe hiki ha kiʻi fakamatala fekauʻaki mo ia ʻi he taʻú kotoa. Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha foʻi moʻoni ʻe tolu pe fā naʻe fuʻu mahuʻingamālie kiate koe.

Hili hono toe vakaiʻi ʻenau tohinoa akó pe folofolá, ʻe lava ke hiki ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni mahuʻingamālie ʻi he palakipoé. ʻE lava foki ke fakakau ai ʻe he kau akó ha ngaahi fakakaukau mei heʻenau teuteu ki he kalasí.

Ke ueʻi ʻa e kau akó ke nau manatuʻi pe tokoniʻi ʻa e kau ako ʻoku faingataʻa ke nau laukongá, fakakaukau ke huluʻi ha taha ʻo e ngaahi vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakakau ʻi he “Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi Ki he Akó.”

Kumi ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange ʻokú ne poupouʻi ʻa e foʻi moʻoni takitaha naʻá ke lisi ʻi hoʻo tohinoa akó. Hiki ʻa e fakamoʻoni fakafolofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi moʻoni takitaha, pea fakamatalaʻi ʻa e founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e potufolofolá ke akoʻi ʻa e foʻi moʻoni ko iá.

Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni ʻa e kau akó ʻi hono kumi ha ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni mo kinautolu. Tokanga mo mateuteu ke tokoni ki he kau ako te nau ala fiemaʻu ha tokoni lahi angé.

Tuku ha taimi ke vahevahe ai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne nau fili ʻi he kalasí. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó mo e kalasí kotoa, pe vahevahe kinautolu ki ha ngaahi kulupu tokosiʻi ange.

Kuo tākiekina fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e anga hoʻo moʻuí?

ʻE lava ke tokoni ʻa e konga ko ʻení ki he kau akó ke nau fakakaukau mo fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku nau fāifeinga ai ke moʻui ʻaki ʻa e tokāteline mo e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), ʻo kumi ʻa e meʻa naʻá ne akoʻi fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

Fakatokangaʻi ange: ʻE lava ke maʻu mo lau ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he palakalafi hono ono ʻo e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

© 1998 David Lindsley

Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe. (Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná; vakai foki ki he History of the Church, 4:461)

ʻOku ʻuhinga ʻa e “tauhi ki hono ngaahi akonakí” ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi akonaki ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau ʻi ha ngaahi miniti siʻi ki he founga kuo liliu ai hoʻo fakakaukaú, tōʻongá, pe ngāué koeʻuhí ko e meʻa kuó ke ako mei he Tohi ʻa Molomoná.

Tuku ange ha taimi ki he kau akó ke nau tali ha fehuʻi ʻe taha mei he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. Poupouʻi kinautolu ke nau faʻa fakakaukau mo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kinautolu ke nau vakai ki he founga kuo liliu ai ʻenau moʻuí ʻe he ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ke ongoʻi ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki pau kuó ke lava ʻo fakaʻaongaʻi mei hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi hoʻo toutou ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí. Ka faingamālie ʻa e taimí, vahevahe hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi akonaki mahuʻinga kuó ne tākiekina hoʻo moʻuí.