Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Toe Vakaiʻi ʻo e Sivi 1: 1 Nīfai 3:7 ki he Mōsaia 18:8–10


“Fakataukei Fakatokāteliné: Toe Vakaiʻi ʻo e Sivi 1: 1 Nīfai 3:7 ki he Mōsaia 18:8–10,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: Toe Vakaiʻi ʻo e Sivi 1,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Fakataukei Fakatokāteliné: Toe Vakaiʻi ʻo e Sivi 1

1 Nīfai 3:7 ki he Mōsaia 18:8–10

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e sivi toe vakaiʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke hoko ko ha aʻusia fakaako ke tokoni ke fakamanatu ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 12 ʻoku maʻu ʻi he tohi 1 Nīfaí ki he Mōsaiá. Te nau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻa e mahino mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi moʻoni ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení. ʻOku toe fakataumuʻa foki ia ke tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e kau akó ki he sivi ʻoku hanganaki maí (“Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1”).

ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni fakamanatu ko ʻení ke hoko ko ha aʻusia ako ʻe lava ke fakahoko fakavitiō pe fakahangatonu.

Fakaʻaongaʻi ʻa e fakamanatu ko ʻení pea fakahoko ʻa e sivi fakataukei fakatokāteliné ʻi ha faʻahinga taimi pē, hili hono akoʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kotoa pē mei he 1 Nīfaí ki he Mōsaiá. Tuku ha taimi feʻunga ʻi he vahaʻa ʻo e fakamanatu ko ʻení mo e siví ke ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi leleí. Mahalo naʻa fiemaʻu ke liliu ʻa e taimi-tēpile akoʻí kae lava ke hoko ʻeni ʻo fakahoko ʻa e siví kimuʻa pea ʻosi ʻa e konga ʻuluaki ʻo e kalasí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Fakakaukau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó pea fili ʻa e ngaahi konga ʻo e fakamanatu ko ʻení ʻa ia ʻe tokoni lelei taha kiate kinautolu ke teuteu ki he “Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1.” Lolotonga ʻa e fakamanatu ko ʻení, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi leleí pea ke fokotuʻu ha ngaahi palani ke ako mo fakamanatu ʻa e ngaahi potufolofola ko iá ko ha teuteu ki he siví.

Ko e fanga kiʻi sivi ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakamanatu 1 mo e 2 ʻi laló, ʻoku fakataumuʻa ia ke tokoni ki he kau akó ke fakamanatu ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe ke fakakau ʻa e kau akó ʻi hono toe fakamanatú. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi ʻi he polokalama telefoni toʻotoʻo Fakataukei Fakatokāteliné.

ʻEkitivitī Fakamanatu 1: ʻIloʻi ʻa e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá

Tokoni ki he kau akó ke fakamanatu mo mateuteu ke fakatauhoa ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ki he ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá. Poupouʻi ʻa e kau akó ke kumi ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku teʻeki ke nau ʻiló ke hokohoko atu hono ako kinautolú kimuʻa pea fai ʻa e siví.

Ko e founga ʻe taha ke fakakau ai ʻa e kau akó ʻi he fakamanatu ko ʻení ko hono hiki ʻa e potufolofola takitaha ʻe 12 ʻi ha ʻū laʻipepa kehekehe pea hiki ʻa e kupuʻi lea folofola mahuʻinga takitaha ʻe 12 ʻi ha ʻū laʻipepa kehekehe. Hili iá pea fakapipiki kotoa ʻa e laʻipepa ʻe 24 ki he holisí ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he lokí ʻo fakahanga ʻa e tafaʻaki ʻoku tohí ki he holisí ke ʻoua naʻa lava ʻa e kau akó ʻo sio ki he meʻa ʻoku ʻi he laʻipepá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fili ha faʻahinga laʻipepa pē, fulihi hake pea lau ia. Fakaafeʻi ʻa e kau akó kotoa ke hiki hifo ʻa e meʻa ʻoku nau pehē ko e potufolofola pe kupuʻi lea mahuʻinga ʻoku hoa mo iá. Fakaafeʻi leva ʻa e tokotaha ako tatau ke ne fulihi hake ha laʻipepa ʻe taha ke vakai pe ʻoku hoa ʻa e ongo laʻipepá. Kapau ʻokú na hoa, toʻo kinaua mei he holisí. Kapau ʻoku ʻikai ke na hoa, ʻai ke toe fakapipiki kinaua ʻe he tokotaha akó ki he holisí ke ʻoua naʻa lava ʻa e kau akó ʻo lau kinaua. Fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ʻe taha ke ne fili ʻa e ongo laʻipepa hokó. Hokohoko atu ʻa e founga ko ʻení kae ʻoua kuo ʻiloʻi kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitataú pea toʻo kinautolu mei he holisí.

Ngaahi talí: 1-ng, 2-f, 3-l, 4-a, 5-p, 6-k, 7-m, 8-n, 9-e, 10-i, 11-o, 12-h

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. 1 Nīfai 3:7

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. 2 Nīfai 2:25

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. 2 Nīfai 2:27

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. 2 Nīfai 26:33

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo ia.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. 2 Nīfai 28:30

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. 2 Nīfai 32:3

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. 2 Nīfai 32:8–9

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. Mōsaia 2:17

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. Mōsaia 2:41

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. Mōsaia 3:19

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú Ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. Mōsaia 4:9

Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

  1. “ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. Mōsaia 18:8–10

ʻEkitivitī Fakamanatu 2: ʻIloʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá

Tokoni ke fakamanatu ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá ʻi ha founga fakamānako. Poupouʻi kinautolu ke kumi ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku teʻeki ke nau ʻiló ke lava ke hokohoko atu ʻenau ako kinautolú kimuʻa pea fai ʻa e siví.

Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono vahe ha ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga kehekehe ki ha kau ako kehekehe. Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako takitaha ke fili ha foʻi lea ʻe tolu mei heʻenau kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻoku nau fie tuku ʻataá. Fakaafeʻi leva ʻa e kau akó ke nau taufetongi ʻi he tuʻu ʻo lau ʻenau kupuʻi leá fakataha mo e ngaahi konga ne nau fili ke tuku ʻataá kae feinga ʻa e kalasí ke hiki ʻa e ngaahi lea ʻoku totonu ke fakahū ʻi he ngaahi konga ʻoku ʻataá.

ʻE lava ke ke fili ke fakamanatu ʻa e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga kotoa ʻe 12 ʻi he foungá ni kae ʻikai ko e ngaahi potufolofola pē ʻoku fokotuʻu atu ko ʻení.

Ngaahi talí: (1) fili; moʻui; pōpulá; (2) tauhi; kāingá; ʻOtuá; (3) fakakakanó; māʻoniʻoni; fakalelei; (4) ʻOtuá; tui; poto; (5) papitaiso; fakamoʻoni; fuakava

Fakafonu ʻa e ngaahi konga ʻataá ʻaki ʻa e foʻi lea ʻoku puliá pe ngaahi lea mei he ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá.

  1. “ʻOku nau tauʻatāina ke ʻa e tauʻatāiná mo e taʻengatá … pe … mo e maté” (2 Nīfai 2:27).

  2. “ʻO ka mou ka ʻi he ʻo homou ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ” (Mōsaia 2:17).

  3. “Liʻaki ʻa e tangata kae hoko ko ha ʻi he ʻa Kalaisi ko e ʻEikí” (Mōsaia 3:19).

  4. “Tui pē ki he ; … ʻokú Ne maʻu ʻa e kotoa” (Mōsaia 4:9).

  5. Ke “ ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e … kuo mou fai ha mo ia” (Mōsaia 18:8–10).

ʻEkitivitī Fakamanatu 3: Fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteliné

ʻE tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he ngaahi moʻoni ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻaki hano tuku ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi potufolofolá ʻi ha ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻenau folofolá ke tokoni ke nau fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻe lava ʻo tokoni ki he tokotaha ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tūkunga takitaha. Fakaafeʻi kinautolu ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he ngaahi moʻoni mei he (ngaahi) potufolofolá ʻa e tokotahá. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kehekehe ki he tūkunga takitaha.

  1. ʻOku ʻi ai ha fili mahuʻinga ʻa ha talavou ke ne fai ʻa ia ʻe lava ke ne liliu lahi hono kahaʻú. ʻOkú ne manavasiʻi pea ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e fili te ne faí.

  2. ʻOku ʻikai poupouʻi ʻe he mātuʻa ʻa ha finemui ʻene fili ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fie talangofua, ka ʻoku hangē ʻoku fuʻu faingataʻa ke fakahoko ia ʻi hono tūkungá.

  3. ʻOku manukiʻi ha taha ʻo hoʻo ngaahi kaungāmeʻá ʻe hono kaungā-akó ʻi heʻene moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ke loto ke fakapapauʻi ange kiate ia ʻoku ʻaonga ʻa e tauhi faivelenga ki heʻene ngaahi fuakavá.

Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tūkunga ʻe tolu kimuʻá, fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke ngāue mo ha hoa ke faʻu ha ngaahi tūkunga kehe. ʻE lava ke fili ʻe he tokotaha ako takitaha ha potufolofola fakataukei fakatokāteline maʻa hono hoá. Hili iá, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e potufolofola naʻe fili ʻe honau hoá maʻanautolú, ʻe lava ke fakakaukau mo vahevahe ʻe he kau akó ha tūkunga naʻe lava ai ʻe he potufolofola ko iá ʻo tokoniʻi ha taha.

ʻEkitivitī Fakamanatu 4: Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. Mahalo naʻa ʻaonga ke fakafaivaʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha ngaahi kulupu tautau toko tolu, ʻo fakamatalaʻi ʻe he tokotaha ako takitaha ha tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié.

ʻOku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻokú ne fehuʻia pe ko e hā ʻoku fehangahangai ai ha ngaahi meʻa ne toki akoʻi ange ʻi he akó mo e meʻa kuo akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he folofolá mo e kau palōfita ʻo onopōní.

Akoʻi ki ho kaungāmeʻá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻe tolu ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié pea mo e founga te ne lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ai kinautolu ke tafoki ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoni ʻi hono ngaahi loto-hohaʻá.

  • Ngāue ʻi he tuí

  • Vakaiʻi ʻa e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • Fekumi ki ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ngāue tautau toko tolu, pea tohi ʻe he tokotaha ako takitaha ʻene talí ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha laʻipepa.

Hokó, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakafetongi pepa pea hiki ʻi he laʻipepa ʻa e tokotaha ako ʻe tahá ʻa e meʻa ʻoku nau saiʻia ai fekauʻaki mo e tali ʻa e tokotaha ako ko iá. Kole ange leva ke nau fakafetongi tuʻo ua ʻenau laʻipepá koeʻuhí ke nau fakahoko ha tali ki he ongo mēmipa fakatouʻosi ʻo ʻenau kulupú. Fakaʻosí, fakaafeʻi kinautolu ke fakafoki mai ʻenau laʻipepá pea lau ʻa e tali ʻa e ongo mēmipa ʻo ʻenau kulupú.

  • Ko e potufolofola fakataukei fakatokāteline fē mei he 1 Nīfaí ki he Mōsaiá ʻe ala tokoni ki ho kaungāmeʻá? ʻE tokoniʻi fēfē nai ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení?

  • ʻOku tokoni fēfē nai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí pe ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí?

  • Kuó ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pe ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi hohaʻá?

ʻEkitivitī Fakamanatu 5: Ngaahi potufolofola ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga makehe ʻi hoʻo moʻuí

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha potufolofola fakataukei fakatokāteline kuó ne tokoniʻi kinautolu lolotonga ʻenau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Mahalo te nau fili ha potufolofola naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fakamatalaʻi ange te nau maʻu ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻa e potufolofola ne nau filí ko ha konga ʻo e siví.

Fakakaukau ke tufa ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení ki he kau akó ke tokoni ke nau teuteu ki he siví (“Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1”).

Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1—Fakahinohino Akó

Ako maʻuloto ʻa e potufolofola mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá

Feinga ke ke maheni mo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻo e fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá. ʻE lava ke ke download pea fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama Fakataukei Fakatokāteline ʻi he telefoni toʻotoʻó ke tokoni atu ke ke toe fakamanatu.

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Fakamoʻoni Fakafolofolá

1 Nīfai 3:7

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 2:25

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 2:27

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 26:33

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 28:30

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 32:3

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 32:8–9

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 2:17

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 2:41

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 3:19

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 4:9

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú Ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 18:8–10

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo ia.”

Fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteliné ki he ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí

  • Fakaʻaongaʻi ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange ke tokoniʻi ha taha ʻokú ne fiemaʻu ha fakahinohino ki hono fai ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi heʻene moʻuí.

  • Fili ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange ke tokoniʻi ha taha ʻokú ne ongoʻi ʻoku hanga ʻe honau ngaahi tūkungá ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ʻene tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné pea fakakaukau ki ha tūkunga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he potufolofola ko iá ha taha taʻu hongofulu tupu ʻi heʻene moʻuí. Kapau ʻe lava, fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga moʻoni ʻokú ke ʻiloʻi pe naʻá ke fehangahangai mo ia.

  • Mateuteu ke vahevahe pe ko e fē ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné kuó ne tokoniʻi lahi taha koé. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he potufolofola ko iá fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié

Toe vakaiʻi ʻa e palakalafi 5–12 ʻi he konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2023). Fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ke tokoniʻi ha taha ke ne ikunaʻi ha faingataʻa pe hohaʻa ʻokú ne fehangahangai mo ia.