Seminelí
ʻEta 12:28–41: Sīsū Kalaisi: “Ko e Matavai ʻo e Māʻoniʻoni Kotoa Pē”


“ʻEta 12:28–41: Sīsū Kalaisi: ‘Ko e Matavai ʻo e Māʻoniʻoni Kotoa Pē,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“ʻEta 12:28–41,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

ʻEta 12:28–41

Sīsū Kalaisi: “Ko e Matavai ʻo e Māʻoniʻoni Kotoa Pē”

ʻĪmisi
ko ha tā fakatātā ʻo Kalaisi

Te tau lava ʻo maʻu ha lelei pe kovi lahi ʻi he māmaní kae makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku tau fekumi ki aí. Hili e ʻilo ʻa Molonai ki hono fakaʻauha ʻo e kau Sēletí mo fakamoʻoniʻi hono fakaʻauha ʻo e kau Nīfaí, naʻá ne kōlenga ki he kotoa ʻo ʻene kau laukongá ke nau fekumi kia Sīsū Kalaisi mo e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne maʻu ke foakí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi ha holi lahi ange ke fekumi kia Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí.

Tokoni ke fakatokangaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí. Makehe mei hono akoʻi ʻo e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻoange ki he kau akó ha ngaahi faingamālie ke fakakaukauloto ki Heʻene ʻofá, mālohí, mo e ʻaloʻofá. Poupouʻi ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi aʻusia ne nau ongoʻi ai ʻa e mālohi mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú pe ko kinautolu ʻoku nau ʻofa aí. ʻI hono fakahoko ʻení, ʻe lava ke haʻu kakato ange ai ʻa e kau akó kia Sīsū Kalaisi.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha tatau ʻo e aʻusia ʻa ʻEletā Melevini J. Pālati ʻoku fakakau ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi ke nau omi mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako mo ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻi hono lau ʻa e aʻusia ʻa ʻEletā Pālatí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi Matavaí

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakaʻuhinga mo e fakatātā ko ʻení.

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e matavaí ko ha “feituʻu ʻoku maʻu pe tupu mei ai ha meʻa”—hangē ko ʻení, “ko ha matavai ʻoku ʻalu hake mei he lalo fonuá” (Merriam-Webster.com Dictionary, “fountain”).

ʻĪmisi
Ko ha matavai
  • Kapau naʻá ke lava ʻo maʻu ha matavai fakaofo naʻe tafe taʻetuku mei ai ha meʻa pē naʻá ke fili, ko e hā e meʻa te ke fiemaʻu ke tafe mei aí?

Tā ha fakatātā vave ʻo ha matavai ʻoku tafe mei ai ʻa e meʻa naʻá ke filí, pea fakamatalaʻi nounou ʻa e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai iá.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe taimi nounou ʻenau ʻū fakatātaá.

Lau ʻa e ʻEta 12:28, ʻo kumi ʻa e matavai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻEikí hili hono akoʻi ʻa Molonai fekauʻaki mo Hono mālohi ke liliu hotau ngaahi vaivaí ko ha ngaahi mālohingá.

  • Ko e hā ʻa e matavai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku tau haʻu ai kia Kalaisí?

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku akoʻi ʻe he veesi ko ʻení ʻoku hoko ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá ke ʻomi ai kitautolu kia Sīsū Kalaisi, ko e Matavai ʻo e Māʻoniʻoni Kotoa Pē.

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e “Matavai ʻo e Māʻoniʻoni Kotoa Peé” ko ha huafa lelei kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻokú ke fakakaukau pe ongoʻi ʻoku haʻu maʻu pē meiate Iá?

  • ʻOku hoko fēfē ʻa hono fakatupulaki ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá ke ʻomi kitautolu kia Sīsuú?

ʻI he ʻekitivitī ʻoku fokotuʻu atu ko ʻení, fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko tolu. Fakaafeʻi ʻa e tokotaha takitaha ke fakakaukau pea mo vahevahe ha sīpinga ʻe taha mo ʻenau kulupú.

Hiki ha ngaahi sīpinga ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e Fakamoʻuí ko e Matavai ʻo e Māʻoniʻoni Kotoa Pē. ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení mei he folofolá, mei hoʻo moʻuí, pe mei he moʻui ʻa ha kakai ʻokú ke ʻilo. Kapau ʻokú ke fiemaʻu tokoni ke fakakaukau ki ha sīpinga, te ke lava ʻo lau ʻa e talanoa ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Maʻake 2:1–12 pe mamata ʻi he “Ko e Fakamolemoleʻi ʻe Sīsū e Ngaahi Angahalá mo Fakamoʻui ha Tangata ne Mahaki Teté” (2:57).

Fakalaulauloto ki he founga ʻoku tākiekina ai ʻe he ngaahi sīpinga ko ʻení hoʻo ngaahi ongo kia Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki he loto-holi ʻokú ke lolotonga maʻu ke haʻu kia Sīsū Kalaisí pea mo maʻu ʻa e māʻoniʻoni ʻoku haʻu meiate Iá. ʻOku mālohi tatau nai hoʻo fakaʻamú mo hoʻo fiemaʻú? Ko e hā hono ʻuhinga ki hoʻo tali ʻio pe ʻikaí?

ʻI he hokohoko atu hoʻo akó, fekumi ki ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi te ne lava ʻo tākiekina lelei hoʻo loto-holi mo e malava ke haʻu kiate Ia pea maʻu ʻa e māʻoniʻoni ʻokú Ne foakí.

Ngaahi meʻafoaki ʻoku maʻu meia Kalaisi

Lau ʻa e ʻEta 12:29–37, ʻo kumi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻe Sīsū Kalaisi kiate kinautolu ʻoku haʻu kiate Ia ʻi he tui, ʻamanaki lelei, mo e manavaʻofá.

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe pehē ʻe Molonai ʻoku maʻu mei he fekumi kia Sīsuú?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuakí ni kuó ke aʻusia pe ko e niʻihi kehé ʻi hoʻo fekumi ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuakí ni ʻokú ke hanganaki fiefia atu ke maʻu ʻi he kahaʻú? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fekumi kia Sīsū

ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻEta 12, naʻe vahevahe ai ʻe Molonai ha aʻusia toputapu naʻá ne maʻu. Lau ʻa e veesi 39, pea feinga ke fakakaukauloto pe naʻe fēfē ʻa e aʻusia ko iá kia Molonai.

Lau pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e fakaafe ʻa Molonai ʻi he veesi 41.

  • Hili ʻene aʻusia ʻa e meʻa naʻá ne fakamatalaʻi ʻi he veesi 39, ʻokú ke pehē ko e hā naʻe fai mai ai ʻe Molonai ʻa e fakaafe ko ʻení kiate kitautolú?

Hangē ko Molonaí, naʻe maʻu ʻe ʻEletā Melevini J. Pālati (1873–1939) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha aʻusia toputapu mo e Fakamoʻuí. Lau ʻene fakamatala ki he aʻusia ko ʻení, peá ke toe feinga ke fakakaukauloto pe naʻe fēfē nai ʻa e aʻusia ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻEletā Melvin J. Ballard

Ne u mohe misi ʻi ha efiafi ʻe taha ʻi he ngaahi misi ʻo e pō ko iá ʻi he fale toputapu ʻo e temipalé. Hili ha vahaʻataimi ʻo e lotú mo e fiefiá naʻe fakahā mai ʻoku totonu ke u maʻu e faingamālie ke hū ai ki ha taha ʻo e ngaahi loki ko iá, ke feʻiloaki mo ha tokotaha nāunauʻia, pea, ʻi heʻeku hū atu he matapaá, naʻá ku mamata, naʻe tangutu ʻi ha nofoʻanga māʻolunga ʻa e tokotaha nāunauʻia taha ʻa ia kuó u mamata aí, pe kuo ʻi he ngaahi maama taʻengatá.

ʻI heʻeku ofi atu ke fakafeʻiloaki ange aú, naʻá Ne tuʻu hake pea lue mai kiate au ʻo mafao mai Hono nimá, pea naʻá Ne malimali ʻi Heʻene ui leʻo siʻi ʻa hoku hingoá. Kapau te u moʻui ʻo aʻu ki ha taʻu ʻe miliona, he ʻikai teitei ngalo ʻiate au e malimali ko iá. Naʻá Ne puke au ki Hono umá mo ʻuma kiate au, puke au ki Hono fatafatá, mo tāpuakiʻi au, kae ʻoua kuo hangē ka mole atu ʻa e uho ʻo hoku ngaahi huí! ʻI Heʻene ʻosí, ne u tō ʻi Hono lalo vaʻé, pea ʻi heʻeku fufulu ia ʻaki hoku loʻimatá mo ʻuma ki aí, naʻá ku mamata ki he matakafo ʻo e faʻó ʻi he vaʻe ʻo e Huhuʻi ʻo e māmaní. Ko e ongo ne u maʻu ʻi Hono ʻaó ʻa ia ʻokú Ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi Hono toʻukupú, ke maʻu ʻEne ʻofá, ʻEne tokangá, mo ʻEne tāpuakí ko ha ongo ia ʻo kapau te u lava ʻo tomuʻa maʻu ha konga ʻo e meʻa ne u ongoʻí, te u foaki ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻaʻakú, mo e meʻa kotoa pē naʻá ku ʻamanaki ki aí, ke u ongoʻi ʻa e meʻa ko ia naʻá ku ongoʻí!

… ʻOku ʻikai ke u mamata kia Sīsū he taimí ni ʻi he funga kolosí. Ne ʻikai ke u mamata ki he monuka Hono langí ʻi hono fakatui ai ʻa e ngaahi ʻakau talatalá pe ko e kafo Hono ongo nimá ʻi he faʻó, ka ʻoku ou mamata kiate Ia ʻoku malimali, pea mafao mai Hono toʻukupú kiate kitautolu kotoa pē, ʻo pehē mai: “Haʻu kiate au!” (Melvin J. Ballard, “ʻOku Ou ʻIlo ʻOkú Ne Moʻui,” Liahona, Tīsema 2014, 80)

  • Ko e hā ha meʻa naʻe makehe taha kiate koe fekauʻaki mo e aʻusia ʻa ʻEletā Pālatí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi aʻusia ʻa ʻEletā Pālati mo Molonaí ki hoʻo fakakaukaú?

Ke fakaʻosi ʻa e lēsoní, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ʻa e fakaafe ko ʻení. Mahalo ʻe tokoni ke vahevahe hoʻo ngaahi holi ke fekumi kia Sīsū Kalaisí mo e ngaahi tāpuaki kuo maʻu ʻi hoʻo fekumi kiate Iá.

Fakalaulauloto ki he meʻa kuó ke ako mo ongoʻi ʻi he ʻaho ní. Ko e hā naʻá ne tākiekina lahi taha hoʻo loto-holi ke fekumi kia Sīsū ʻi hoʻo moʻuí? Tukupā ke ngāueʻi ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē pe ongo kuó ke maʻu.