Seminelí
Molomona 1–2: Ko e Palōfita ko Molomoná


“Molomona 1–2: Ko e Palōfita ko Molomoná,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Molomona 1–2,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Molomona 1–2

Ko e Palōfita ko Molomoná

ʻĪmisi
Ko Molomona ʻi heʻene kei siʻí

ʻI hoʻo fāifeinga ke muimui ʻia Kalaisí, te ke fakatokangaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku kehe hoʻo tōʻongá mei he kakai ʻoku mou feohí. Mahalo pē kuó ke fakakaukau, “ʻE founga fēfē haʻaku mālohi feʻunga ke muimui ʻia Kalaisi ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai muimui ai ʻa e niʻihi kehé kiate Iá?” Naʻe aʻusia ʻe he palōfita ko Molomoná ha ngaahi tūkunga tatau ʻi heʻene kei siʻí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe mei he sīpinga ʻa Molomoná ʻa e founga ke muimui ai kia Kalaisí neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fili ʻe he niʻihi kehé ke faí.

Akoʻi ki he kau akó ke nau fekumi ki ha ngaahi ʻulungaanga ʻo e Fakamoʻuí ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻi he folofolá ha ʻū talanoa lahi fekauʻaki mo ha kau tangata mo ha kau fefine faivelenga naʻa nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí. Tokoni ki he kau akó ke nau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻaki hono vakavakaiʻi ʻa e moʻui ʻo e niʻihi ʻoku fāifeinga ke faʻifaʻitaki kiate Iá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau omi mateuteu ke vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻo ha taimi ne nau fili ai ke nau makehe mei he niʻihi kehé kae lava ke nau muimui kia Sīsū Kalaisi pea mo e ʻuhinga naʻe ʻaonga aí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Tuʻu ʻaliʻaliaki ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
ko e pato lanu vāleti ʻe taha ʻi ha kulupu ʻo ha fanga kiʻi pato lanu engeenga

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā peheni ʻokú ne fakahaaʻi ha meʻa ʻoku ʻilonga ʻene makehe pē ʻaʻana mei he toengá. Hili iá pea ʻeke ange ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi fakafehoanaki te ke lava ʻo fai ʻi he vahaʻa ʻo e fakatātā ko ʻení mo ha taha ʻoku fāifeinga ke muimui ʻia Kalaisi ʻi he māmaní he ʻahó ni?

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga kuo pau ke fili ai ʻa e toʻu tupú pe te nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pe te nau muimui ki he meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé?

ʻI he kamata hoʻo ako ki he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e palōfita ko Molomoná, kumi ha ngaahi fakakaukau ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻe fili ai ʻa e niʻihi ʻoku mou feohí ha meʻa ʻoku kehé.

Ko e palōfita ko Molomoná

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo Molomoná. Kole ki ha tokotaha ʻe loto-lelei ke ne fakamatalaʻi pe ko e hā ʻa e ʻū lauʻi peleti ukamea ʻokú ne ngāue ki aí. Kapau ʻe fiemaʻu, vahevahe ʻa e fakamatala mei he palakalafi ko ʻení.

ʻĪmisi
Ko Molomona mo e ʻū lauʻi peleti koulá

Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Molomona ke ne fakatolonga mo maluʻi ʻa e ngaahi lekooti toputapu ʻo hono kakaí pea mo tānaki atu hono hisitōliá mo ʻene ngaahi aʻusiá ki ai. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi lekooti naʻá ne tohi, fakanounouʻi, mo fakatolongá naʻe toki liliu ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kimui ke hoko ko e Tohi ʻa Molomoná.

Ke maʻu ha aʻusia fengāueʻaki lelei angé, te ke lava ʻo fai ʻeni: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku nau faʻu ha ʻakauni mītia fakasōsiale maʻa Molomona pe teuteu ke fakafeʻiloaki ia ki ha falukunga kakai. Kiʻi mālōlō hili ʻa e seti veesi takitaha pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tānaki atu ha meʻa naʻa nau ako ki he fakamatala fakafoʻituituí pe fakafeʻiloakí.

Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ke ako ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi fekauʻaki mo Molomona:

  • Ko e hā ha meʻa naʻe mahuʻinga kiate koe mei hono fakamatalaʻi ʻo Molomoná?

Naʻa mo e kei talavou ʻa Molomoná, naʻe pau ke ne fakapapauʻi pe te ne muimui nai ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he niʻihi tokolahi naʻa nau feohí pe te ne loto ke tuʻu ʻaliʻaliaki ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.

Mahalo te ke manatuʻi hoʻo ako fekauʻaki mo e puleʻanga māʻoniʻoni naʻe fokotuʻu hili ʻa e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he Ongo ʻAmeliká. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe ʻosi ha meimei taʻu ʻe 200 ʻo e moʻui angamāʻoniʻoní, naʻe kamata ke hīkisia ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Naʻe fāifai pē pea nau fakaʻau ʻo faiangahala ʻaupito mo fakakikihi (vakai, 4 Nīfai 1:24–49).

Lau ʻa e Molomona 1:13–14, 16; 2:18–19, ʻo kumi ʻa e fakamatala ʻa Molomona fekauʻaki mo e sosaieti naʻá ne tupu hake aí.

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo ako mei he tā-sīpinga ʻa Molomoná?

Ko ha foʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ko ʻetau lava ʻo fili ke muimui ki he Fakamoʻuí, neongo ʻoku ʻikai fai ia ʻe he niʻihi ʻoku tau feohí. ʻE lava ke ke hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

Koeʻuhí ko e angatonu ʻa Molomoná, naʻá ne maʻu ai ha ngaahi tāpuaki fakaofo mei he ʻOtuá, neongo naʻá ne kei toʻu tupu pē. Lau ʻa e Molomona 1:15, ʻo kumi ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina ai ha toʻu tupu he ʻahó ni ke ne “maʻu mo ʻiloʻi ʻa e angalelei ʻa Sīsuú”?

    ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻa hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá pe aʻusia ʻa e nongá lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Mahalo ʻe lave ʻa e kau akó ki ha ngaahi taimi naʻa nau ongoʻi ai naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he mālohi ʻo Sīsuú ke nau fai ha meʻa naʻe ʻikai ke nau ongoʻi feʻunga pe malava ke fai.

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻi hoʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí neongo kapau ʻoku ʻikai fai pehē ʻa e niʻihi kehé?

Kapau naʻe teuteu ʻa e kau akó ke fakafeʻiloaki ʻa Molomona pe faʻu ha ʻakauni mītia fakasōsiale maʻana, fakaafeʻi ke nau vahevahe mo ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻa e meʻa ne nau teuteú.

Sīpinga ʻa Molomoná

ʻE lava ke tokoni ʻa e sīpinga ʻa Molomoná ke ke ʻiloʻi ha ngaahi founga pau te ke lava ai ʻo muimui ʻia Kalaisi neongo ʻoku ʻikai fai pehē ʻa e niʻihi ʻoku mou feohí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakaloloto hoʻo mahino ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Molomoná pea fakahā ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ia ʻi he muimui kia Kalaisí.

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki. Vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ke nau ako, pea tufa ange ʻa e ʻū laʻipepa tufa ʻoku fekauʻaki mo iá. Hili iá, pea fakaafeʻi leva ʻa e kau akó ke lipooti ʻa e meʻa ne nau akó ki ha kulupu naʻa nau ako ʻa e ʻulungaanga ʻe tahá.

ʻEkitivitī 1

Ko e anga-fakamotuʻá

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)—“Molomona 1–2: Ko e Palōfita ko Molomoná”

Lau ʻa e Molomona 1:2, 15, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e foʻi lea “anga-fakamotuʻa.” (Te ke lava ʻo lekooti ʻi hoʻo folofolá ʻe lava ke ʻuhinga ʻa e anga-fakamotuʻá ki he loto-ʻapasia, fakamātoato, mo faʻa fakakaukau.)

Lau e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

Kuo mau mamata ki ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻapasiá mo e taʻe-ʻapasiá ʻi he Siasí. Neongo ʻoku totonu ke fakalāngilangiʻi hotau tokolahi, ʻoku fakaʻau ke tau hē atu. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau mātuʻaki tokanga ki ai. …

ʻOku feʻunga ʻa e taʻeʻapasiá mo e ngaahi taumuʻa ʻa e filí ʻi hono fakafeʻātungiaʻi ʻa e ngaahi founga pelepelengesi ʻo e maʻu fakahaá ʻi he ʻatamaí mo e laumālié fakatouʻosi. (Boyd K. Packer, “Reverence Invites Revelation,” Ensign, Nov. 1991, 22)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke fai ʻi he loto-ʻapasia mo e fakamātoato ka ʻoku ʻulungaanga taʻeʻapasia ai ha niʻihi?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e anga-fakamotuʻá (ʻapasia, fakamātoato, mo faʻa fakakaukau)?

ʻEkitivitī 2

Ko e mata potó

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)—“Molomona 1–2: Ko e Palōfita ko Molomoná”

Lau ʻa e Molomona 1:2 pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “mata poto.”

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻI he taimi ʻoku tau mata poto aí, ʻoku vave ʻetau sio pe fakatokangaʻi mo talangofuá. ʻOku mahuʻinga fakatouʻosi ʻa e ongo meʻa tefito ko ʻení—sió mo e talangofuá—ki he mata potó. Pea ko e palōfita ko Molomoná ko ha sīpinga mahuʻinga ia ʻo e meʻafoaki ko ʻeni ʻoku ngāué. (David A. Bednar, “Quick to Observe,” Ensign, Dec. 2006, 32)

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki kuó ke ʻilo ʻoku ʻaonga ke vave hono fakatokangaʻi pea ke talangofua ki aí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha faleʻi te ke fai ki ha kaungāmeʻa ʻokú ne ongoʻi ʻe lava ke fakatatali ʻa e talangofua ki he ʻEikí ki ha taimi ʻamui ange ʻi he moʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe fakatātaaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mata potó?

Tokoni mo e mālohi ke kei faivelenga

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki ke fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení. Hili iá pea fakaafeʻi leva ke nau vahevahe ʻenau talí mo e kalasí.

Ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí, lisi ha faingataʻa ʻe ua pe lahi ange ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. Hili iá pea hiki ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ha taha pe fakatouʻosi ʻo e ongo ʻulungaanga naʻá ke akó ke maʻu ʻe he toʻu tupú ha tokoni mo ha mālohi mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo muimui kia Kalaisí. Hili iá pea poupouʻi ʻa e kau akó ke nau faʻu ha palani ke ngāueʻi ʻa e meʻa ne nau ako mo ongoʻi he ʻaho ní.