Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 22 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Fakaʻaongaʻi


“Toe Vakaiʻi Hono 22 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Fakaʻaongaʻi,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 22 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi Hono 22 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Fakaʻaongaʻi

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne ako e folofolá

ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke ke fakaʻaongaʻi ai ‘a e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Poupouʻi ‘a e fili ʻa e tokotaha akó. ʻI hono tuku ki he kau akó ke nau fili ʻa e meʻa pe founga ke ako ai lolotonga ha lēsoní, ʻoku nau fakaʻaongaʻi ai ʻenau tauʻatāina ke filí pea tupulaki fakalaumālie. ʻE lava ke hanga ʻe he tupulaki ko ʻení ʻo langaki ʻa e tui ʻa e kau akó ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto pea omi mateuteu ke vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni pe akonaki mei he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné kuo nau fakaʻaongaʻi ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni kotoa pē ʻo e fakataukei fakatokāteline ki he potufolofolá lolotonga e fakahoko ʻa e seminelí.

Ko ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali pe ʻoange ki he kau akó ʻa e tūkunga ko ʻení. Ko e taumuʻa ʻo hono fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakakato ʻa e tūkungá ke tokoniʻi kinautolu ke nau akoako fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá ki heʻenau moʻuí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakafonu ʻiate kinautolu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻataá ʻi ha laʻipepa ʻo ʻikai fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa ʻo e kakai ʻe ala ʻilo ʻe he toenga ʻo e kalasí.

Fakakaukau ki he toʻu tupu ʻokú ke ʻiló. Fakalaulauloto ki ha niʻihi ʻo honau ngaahi tūkunga fakafāmilí, ko e meʻa ʻoku nau fiefia aí, pea mo ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá. Fakakaukau ki he fakamatala ko ʻení ʻi hoʻo faʻu ha tūkunga fakatātā kae moʻoni ke fakaʻaongaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻaki hono fakafonu ʻa e ngaahi konga ʻoku ʻataá:

  • Ko (fakahū e hingoá) ʻoku taʻu pea ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe toko ʻi hono fāmilí. ʻOkú ne saiʻia ʻi he , , mo e . Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻokú ne fehangahangai mo iá ko e , , mo e . ʻOkú ne ongoʻi ʻoku ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Ko ha founga ʻe taha ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku fakafou ia ʻi Heʻene ngaahi akonaki ʻi he folofolá. ʻI heʻetau ako mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻi he folofolá, te tau lava ai ʻo ʻilo ʻa e ngaahi tali ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau moʻuí.

Fakamanatu ki he kau akó ʻa ʻenau teuteu ki he kalasí ʻi heʻenau tali ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e mahino kiate kitautolu ʻa e folofolá pea fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻetau moʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakaʻaongaʻi lelei ai ʻa e ngaahi akonaki fakafolofolá ʻi hoʻo moʻuí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Keleki C. Kulisiteniseni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e founga naʻe ngāue ʻaki ai ʻe Siosefa Sāmita ha sīpinga ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi akonaki fakafolofolá:

Ne fakaʻatā ʻe Siosefa ke ongo ʻa e folofolá ki hono lotó. Naʻá ne fakalaulauloto moʻoni ki ai peá ne fakaʻaongaʻi ia ʻi he tūkunga ne ʻi aí. Naʻá ne ngāue leva ʻo fakatatau mo e meʻa naʻá ne ʻiló. (Craig C. Christensen, “ʻOku Ou ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Meʻá ni,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 51)

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koe mei he fakamatala ʻa ʻEletā Kulisitenisení?

Mahalo kuó ke mamata ʻi he sīpinga ko ʻení ʻi he tā-sīpinga ʻa Siosefá:

  1. Ako ʻa e folofolá ʻaki ha loto ʻoku tauʻatāina.

  2. Fakalaulauloto moʻoni ki ai.

  3. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonakí ki he tūkungá.

  4. Ngāueʻi ʻa e meʻa naʻe akó.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e sīpingá

Kapau ʻe ʻaonga, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻeni ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné pe ʻoange hano tatau ki he kau akó [ke fakaʻaongaʻi] ʻi he ʻekitivitī ko ʻení.

Fakakaukau ki he tūkunga naʻá ke faʻu kimuʻá. Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení pea hiki ʻi he laʻipepá ʻi lalo ʻi hoʻo tūkungá ʻa e fakamoʻoni fakafolofola ʻo e taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni ki he tokotaha ʻi hoʻo tūkungá ke ne fakaʻaongaʻí. Muimui ʻi he ʻuluaki sitepu ʻe tolu ʻo e sīpinga ʻi ʻolungá. Ako ʻa e potufolofolá ʻaki ha loto ʻoku tauʻatāina. Fakalaulauloto moʻoni ki he potufolofolá. Pea tohi leva ʻa e ʻuhinga ʻokú ke ongoʻi ai ʻe tokoni ʻa e potufolofola ko iá ke moʻui ʻaki ʻe he tokotaha ko iá.

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā–Molonai

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 7:11–13

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 34:9–10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kuo pau ke fai ha fakalelei, … ko ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 39:9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“[ʻIkai] toe muimui ʻi he ngaahi holi ʻa ho matá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 41:10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Hilamani 5:12

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 11:10–11

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 12:48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 27:20

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Haʻu kiate au ʻo papitaiso … koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:6

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:27

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá … te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 7:45–48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 10:4–5

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi … [pea] ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

Ko hono moʻui ʻaki ʻa e folofolá

Ke hokohoko atu hoʻo muimui ki he sīpinga ʻi ʻolungá, feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e potufolofola naʻá ke fili maʻá e tokotaha ʻi hoʻo tūkungá ʻaki haʻo fakaafeʻi ia ke ne ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻí. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení ʻi hono fakahoko ʻení:

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko fā pea fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení.

ʻE lava ke kamata ʻaki ʻe ha tokotaha ako ʻene paasi ʻa e laʻipepa ʻoku hiki ai ʻene tūkungá mo e fakamoʻoni fakafolofola naʻá ne filí ki ha taha kehe ʻi he kulupú. ʻE lava leva ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e tūkunga mo e potufolofola ʻi he laʻipepá pea fakakakato ʻa e sitepu “a” ʻi he laʻipepa ko iá.

ʻE lava leva ke paasi ʻa e laʻipepá ki ha tokotaha ako kehe ke ne fakakakato ʻa e sitepu “e” pea toe paasi ki ha tokotaha ako ʻe taha ke ne fakakakato ʻa e sitepu “f.”

  1. Hiki ha founga ʻe taha pe ua ʻe lava ke ngāue ai ʻa e tokotahá ni ʻi he tuí ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni ʻi he potufolofola fakataukei fakatokāteliné. Hangē ko ʻení, ko ha tokotaha ʻoku fāifeinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻi he ʻEta 12:27 ʻe lava ke ne fekumi ki ha ngaahi founga ke fakatupulaki ai ʻa e ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻo e loto-fakatōkilaló pe fai e ngaahi meʻa ke haʻu ai kia Kalaisí, hangē ko e maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he uike takitaha pea tokanga taha ki he Fakamoʻuí.

  2. Hiki ʻa e meʻa te ke lea ʻaki ke poupou mo fakaʻaiʻai ʻa e tokotahá ni ke ne ngāueʻi ʻa e meʻa kuó ne akó. Fakakau ai ʻa e founga ʻe lava ke hoko ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e pōpoakí ke tākiekina ai ʻa e vā fetuʻutaki ʻa e tokotahá mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí pea mo ʻene loto-holi mo e ivi malava ke hoko ʻo tatau mo Kinauá.

  3. Hiki hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he potufolofolá pe ko ha aʻusia ʻoku fekauʻaki mo ia.

ʻE lava he taimí ni ke fakafoki ʻa e laʻipepa takitaha ki he tokotaha ʻoku ʻaʻaná koeʻuhí ke ne lava ʻo toe vakaiʻi mo ako mei he meʻa naʻe tohi ʻe he kau ako kehé.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi potufolofolá ʻi hoʻo moʻuí

Poupouʻi ʻa e kau akó ke hiki ‘enau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • ʻOku kaunga fēfē ʻa e ngaahi moʻoni naʻá ke ako mo fakalaulaulotoá ki he ngaahi tūkunga hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fakahoko? (Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ke liliu ai hoʻo ako folofola fakatāutahá ke lahi ange ʻene nofotaha ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻú. Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga naʻá ke akoako fakahoko ʻi he lēsoni ko ʻení ke fakahoko iá.)

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe hoʻo ngaahi angafaí ʻa hoʻo vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?