Seminelí
Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné Hono 18: Ko e Mahino ʻa e Tokāteliné


“Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné Hono 18: Ko e Mahino ʻa e Tokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteline Hono 18,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteline Hono 18

Ko e Mahino ʻa e Tokāteliné

ʻĪmisi
Akoʻi ʻe Kalaisi ʻa e kau Nīfaí

Ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke fakaloloto ai ʻa e mahino ʻokú ke maʻú ki he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kehekehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ko hono tokoniʻi ʻa e kau akó ke ako ke fakafehokotaki ʻa e ngaahi potufolofolá. ʻE lava ke tokoni hono fakafekauʻaki pe fakafehokotaki ʻo e folofolá ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea vakai ki he founga ʻoku akoʻi ai kinautolu ʻi he ngaahi tohi kehekehe ʻo e folofolá. Tokoni ki he kau akó ke nau ako ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻoku ʻoatu ʻi he futinoutí mo e ngaahi tokoni kehe ki he akó. Poupouʻi kinautolu ke faʻu ha ngaahi fakafehokotaki pē ʻanautolu ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, ngaahi tohi lēsoni mo e makasini ʻa e Siasí, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga kehé.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fili ʻi he faʻa lotu ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe lava ke ne faitāpuekina ʻenau moʻuí ʻi heʻenau ako iá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi ʻa e lēsoni kotoa pē ʻo e fakataukei fakatokāteline ki he potufolofolá lolotonga e lele ʻa e seminelí.

Ko hai koe?

Fakakaukauloto ʻoku fie ʻilo lahi ange ha tokotaha naʻá mo toki fetaulaki pē fekauʻaki mo koe. Kapau naʻá ne kole ki he kakai takitaha ko ʻení ke nau hiki ha fakamatala sētesi ʻe taha ʻo ha meʻa lelei fekauʻaki mo koe, ʻokú ke pehē ko e hā ʻe tohi ʻe he tokotaha takitaha?

Ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau feʻilongaki lelei ange mo fakatupulaki ʻa e uouangataha ʻa e kalasí, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki pea tānaki ha ngaahi sētesi ʻoku nau pehē ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kakai ko ʻení ke fakamatalaʻi ʻaki kinautolú. Talaange kiate kinautolu ʻe lava ke lau leʻolahi ʻenau ʻū laʻipepá. Lau ha konga ʻo e ʻū laʻipepá ki he kalasí, pea kiʻi taʻofi ʻi he ʻosi ʻa e laʻipepa takitaha ke sio pe ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau akó pe ko e kaungā-ako fē ʻoku fakamatalaʻí.

  1. Ko ho kaungāmeʻa mamaé

  2. Ko hoʻo ongomātuʻá pe tauhi fakalaó

  3. Ko hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló

  • ʻE tokoni fēfē nai ʻa e talanoa ki ha kakai kehekehe ʻoku nau ʻiloʻi koé ke mahino lelei ange ki ha taha ʻa koe?

ʻOku pehē pē mo e lava ke tokoni hono ako mo fakafehoanaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline lahi, ke mahino kakato ange kiate koe ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné ʻi haʻo fakafalala ki ha potufolofola pē ʻe taha.

Ko e mahino ʻa e ngaahi potufolofolá

ʻE lava ke fakakakato ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha laʻipepa ʻi ha ngaahi kulupu tautau toko tolu pe ʻi he palakipoé ko ha kalasi.

Tā ha foʻi tapatolu lahi, pea fakahingoa hono ngaahi tuliki ʻe tolú ʻaki ʻa e potufolofola ʻe tolu ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tohi ʻi he foʻi tapatolú ha ngaahi moʻoni ʻoku tānaki atu ʻe he potufolofola takitaha ki he mahino ʻoku nau maʻú. Aleaʻi leva ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e potufolofola ʻe tolú ke akoʻi ʻa e founga ʻo hono maʻu ha fakamoʻoní.

Lau ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteliné Molonai 10:4–5, pea lekooti ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei aí.

Hili iá pea ako ʻa e 2 Nīfai 28:30 mo e ʻEta 12:6. Lekooti ʻa e meʻa ʻoku tānaki atu ʻe he potufolofola takitaha ki he mahino ʻokú ke maʻú ki he Molonai 10:4–5. (Mahalo te ke fakakaukau ke fakafekauʻaki pe fakafehokotaki e ngaahi potufolofola ko ʻení.)

Ko e mahino ʻo e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi mei he ngaahi vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻE lava ke tokoni hono fakaʻaongaʻi ha ngaahi potufolofola lahí ʻi he taimi ʻokú ke fie ʻilo lahi ange ai ki ha tefito paú. Hangē ko ʻení, mahalo te ke fie ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Fili mei he saati ko ʻení ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe tolu pe lahi ange ʻoku akoʻi ai fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Fakafehoanaki ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Iá mei he potufolofola takitaha.

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ange ʻa e saati ko ʻení.

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā–Molonai

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Fakamoʻoni Folofolá

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 7:11–13

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 34:9–10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kuo pau ke fai ha fakalelei, … ko ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 39:9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“[ʻIkai] toe muimui ʻi he ngaahi holi ʻa ho matá.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 41:10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”

Fakamoʻoni Folofolá

Hilamani 5:12

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”

Fakamoʻoni Folofolá

3 Nīfai 11:10–11

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”

Fakamoʻoni Folofolá

3 Nīfai 12:48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”

Fakamoʻoni Folofolá

3 Nīfai 27:20

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Haʻu kiate au ʻo papitaiso, … koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻEta 12:6

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻEta 12:27

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá, … te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Fakamoʻoni Folofolá

Molonai 7:45–48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Fakamoʻoni Folofolá

Molonai 10:4–5

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi … [pea] ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

  • ʻOku tokoni fēfē nai ʻa e potufolofola takitaha naʻá ke filí ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e Fakamoʻuí?

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tohi takatakai ʻi he fakatātaá ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola naʻa nau filí mo e ngaahi moʻoni naʻa nau maʻú.

Ko hoʻo ngaahi filí

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu ʻi hoʻo moʻuí, ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Fakakaukau ke kole kiate Ia ʻi he lotu ke tokoni atu ke ke fili ha potufolofola pe tefito mei he saati ʻi ʻolungá ke ke ako. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi taukei ʻo e fakafehokotakí mo e ako fakafoʻitefito naʻá ke akoako fakahoko ʻi he ʻaho ní ke ako lahi ange fekauʻaki mo e potufolofola pe tefito ʻokú ke filí. ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení ke tataki koe:

Kapau te ke fili ke fakakakato fakakalasi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau fili fakataha pe ko e potufolofola pe tefito fē ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau fie ako lahi ange ki aí.

Fakaafeʻi leva ʻa e kau akó ke nau ngāue ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ke kumi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻoku fekauʻaki mo iá ki he lahi taha te nau lavá ʻi ha taimi pau.

Fakaʻosí, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku fakalahi ai ʻe he ngaahi potufolofola naʻa nau maʻú ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he potufolofola pe tefito kuo filí.

  1. Kumi ʻa e lisi kakato ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ʻoku maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo e Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2023).

  2. Fili pea lau ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe ua pe lahi ange ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku fekauʻaki mo e potufolofola pe tefito naʻá ke fili ke akó. Hiki ʻa e founga ʻoku fakatupulaki ai ʻe he potufolofola takitaha ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ki he potufolofola pe tefito naʻá ke filí.

  3. Fili pea lau ha ongo potufolofola fakataukei fakatokāteline kehe ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi kalasi ako folofola kehé ʻoku nau fakalahi ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ki he potufolofola pe tefito mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻá ke filí. Hiki ʻa e founga ʻoku fakatupulaki ai ʻe he potufolofola takitaha ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ki he potufolofola pe tefito ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻá ke filí.

Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻi hono fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e meʻa naʻá ke akoako ʻi he ʻaho ní ʻi hoʻo ako folofola ʻi ʻapí.

Kapau naʻe fakakakato fakafoʻituitui ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī kimuʻá, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe mo e kau ako ofi atu kiate kinautolú ʻa e potufolofola pe tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻa nau filí pea mo e meʻa ne nau ako mei he potufolofola takitaha ne nau maʻú.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga, fakakaukau ke toe fakahoko ʻa e ʻekitivitií, ʻo kamata ʻaki ha potufolofola fakataukei fakatokāteline pe tefito kehe.