Seminelí
Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga Fakafolofolá ki he Kalasi Takitaha


“Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga Fakafolofolá ki he Kalasi Takitaha,” Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2021)

“Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga Fakafolofolá ki he Kalasi Takitaha,” Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga Fakafolofolá ki he Kalasi Takitaha

Fuakava Motuʻá

Mōsese 1:39:“Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”

Mōsese 7:18:“Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau loto-taha mo fakakaukau taha.”

ʻĒpalahame 2:9–11:Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻe ʻi hono hakó hono “ʻave ʻi honau nimá ʻa e ngāue mo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”

ʻĒpalahame 3:22–23:ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi laumālié “naʻe fakatupu [kitautolu] ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa e māmaní.”

Sēnesi 1:26–27:“Naʻe ngaohi ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá ʻi hono tataú.”

Sēnesi 2:24:ʻE … pikitai [ʻa e tangatá] ki hono ʻunohó: pea te na kakano taha pē.”

Sēnesi 39:9:“ʻE fēfē ʻeku fai ʻa e hala lahí ni, ke u halaia ai ki he ʻOtuá?”

ʻEkesōtosi 20:3–17:Ko e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú

Sosiua 24:15:“Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí.”

Saame 24:3–4:“Ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu māʻoniʻoní? Ko ia ʻoku nima maʻa, mo loto māʻoniʻoní.”

Ngaahi Lea Fakatātā 3:5–6:“Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa … pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”

ʻĪsaia 1:18:“Neongo ʻa e tatau hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hina ekiakí.”

ʻĪsaia 5:20:“Malaʻia ʻa kinautolu ʻoku ui ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi.”

ʻĪsaia 29:13–14:Ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ko ha “ngāue fakaofo mo lahi.”

ʻĪsaia 53:3–5:“Ko e moʻoni kuo toʻo [ʻe Sīsū Kalaisi] kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí.”

ʻĪsaia 58:6–7:Ko e ngaahi tāpuaki ʻo ha ʻaukai totonu

ʻĪsaia 58:13–14:“Taʻofi … pea ʻoua naʻa fai ki ho lotó ʻi hoku ʻaho māʻoniʻoní; peá ke ui ʻa e ʻaho tapú ko e fakafiefia.”

Selemaia 1:4–5:“ʻI he heʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatú … naʻá ku […] tuʻutuʻuni koe, ko e palōfita ki he ngaahi puleʻangá.”

ʻIsikeli 3:16–17:Ko e palōfitá “ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsilelí.”

ʻIsikeli 37:15–17:Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná “ʻe hoko ia ʻo taha pē ʻi ho nimá.”

Taniela 2:44–45:ʻE fokotuʻu ʻe he ʻOtuá “ha puleʻanga, ʻa ia ʻe ʻikai ʻauha ʻo lauikuonga.”

ʻĀmosi 3:7:“[Ko e ʻEiki] ko e ʻOtua … [ʻokú ne] fakahā [ʻene ngaahi meʻa liló] ki heʻene kau tamaioʻeikí ko e kau palōfitá.”

Malakai 3:8–10:Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e totongi vahehongofulú

Malakai 4:5–6:Ko ʻIlaisiā “te ne liliu ʻa e … loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá.”

Fuakava Foʻoú

Mātiu 5:14–16:“Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”

Mātiu 11:28–30:“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasia, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”

Mātiu 16:15–19:Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻangá.”

Mātiu 22:36–39:“Ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá. … Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí.”

Luke 2:10–12:“ʻI he ʻaho ní kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu he kolo ʻo Tēvitá, ha Fakamoʻui ko Kalaisi ko e ʻEikí.”

Luke 22:19–20:Naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi, ke maʻu ʻa e sākalamēnitī “ko e fakamanatu kiate au.”

Luke 24:36–39:“He ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.”

Sione 3:5:“Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Sione 3:16:“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani naʻá ne foaki hono ʻAlo tofu pē ʻe taha naʻe fakatupú.”

Sione 7:17:“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí.”

Sione 17:3:“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi.”

1 Kolinitō 6:19–20:“Ko homou sinó ko e fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

1 Kolinitō 11:11:“ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí.”

1 Kolinitō 15:20–22:“ʻOku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”

1 Kolinitō 15:40–42:ʻI he Toetuʻú, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nāunau ʻe tolu.

ʻEfesō 1:10:“ʻI he kakato ʻo e ngaahi kuongá naʻá ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisí.”

ʻEfesō 2:19–20:ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí “ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tuliki ʻa Sīsū Kalaisi pē.”

2 Tesalonaika 2:1–3:“ʻA e ʻaho ʻo Kalaisí … ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu koví.”

2 Tīmote 3:15–17:“[Ko e] ngaahi tohi māʻoniʻoní … ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí.”

Hepelū 12:9:Ko e Tamai Hēvaní koe “Tamai ʻo e ngaahi laumālié.”

Semisi 1:5–6:“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.”

Semisi 2:17–18:“Tuí, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia.”

1 Pita 4:6:“Naʻe malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté.”

Fakahā 20:12:“Pea naʻe fakamāuʻi ʻa e pekiá … ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”

Tohi ʻa Molomoná

1 Nīfai 3:7:“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

2 Nīfai 2:25:“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

2 Nīfai 2:27:“ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

2 Nīfai 26:33:“ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

2 Nīfai 28:30:ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

2 Nīfai 32:3:“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

2 Nīfai 32:8–9:“Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Mōsaia 2:17:“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Mōsaia 2:41:“[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”

Mōsaia 3:19:“Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Mōsaia 4:9:Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Mōsaia 18:8–10:Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo ia.”

ʻAlamā 7:11–13:“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”

ʻAlamā 34:9–10:“Kuo pau ke fai ha fakalelei, … ko ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata.”

ʻAlamā 39:9:“[ʻOua ʻe] toe muimui ʻi he ngaahi holi ʻa ho matá.”

ʻAlamā 41:10:“Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia”

Hilamani 5:12:“ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”

3 Nīfai 11:10–11:“Kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”

3 Nīfai 12:48:“Ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”

3 Nīfai 27:20:“Haʻu kiate au ʻo papitaiso … koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻEta 12:6:“ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”

ʻEta 12:27:“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá … te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Molonai 7:45–48:“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Molonai 10:4–5:“Mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi … [pea] ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Hisitōlia ʻo e Siasí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–20:Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he “Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30:“Ko e Siasi moʻoni mo moʻui pē taha.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:37–38:“Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36:“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3:“Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1:ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné “ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaisó.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–11:“ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15–16:“Hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá, ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–19:“Ko au, ko [Sīsū Kalaisi], kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–6:Ko e lea ʻa e palōfitá “ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:10–11:“Te u fakahā au ʻe au mei he langí ʻi he mālohi mo e fuʻu nāunau lahi … ʻo nofo ʻi he māʻoniʻoni fakataha mo e tangatá ʻi he māmaní ʻi ha taʻu ʻe taha afe.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 49:15–17:“Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻa e nofo malí”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:42–43:“Ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9–11:“ʻOku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:22–24:“ʻOku fakatupu pea naʻe fakatupu ʻe [Sīsū Kalaisi] ʻa e ngaahi māmá.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:10:“Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou leaʻakí.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20–22:“ʻOku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118:“Fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89:18–21:Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e Lea ʻo e Potó

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:8:“ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí … ʻa e mālohi mo e mafai … ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:36, 41–42:“Ko e ngaahi totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí … ʻoku ʻikai lava ke mapuleʻi pe ngāue ʻaki […] kae ngata pē ʻi he ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22–23:“ʻOku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui … ; pehē foki mo e ʻAló; ka [ko e] Laumālie Māʻoniʻoní … ko e tokotaha ia ko e Laumālié pē.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–4:“[Ko e] fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3:Ko Siosefa Sāmita naʻá ne “ʻomai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻá ne liliu ʻi he foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”