Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9—“Tui pē ki he ʻOtuá”


“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9—ʻTui pē ki he ʻOtuá,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 4:9

“Tui pē ki he ʻOtuá”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku sio ki ʻolunga, fakalaulauloto

ʻI hoʻo ako ʻa e Mōsaia 4:9–10, naʻá ke ako ai e mahuʻinga ʻo e tui ki he ʻOtuá. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he Mōsaia 4:9, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Tokanga taha pē ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke toe fai ʻe he kau faiakó te ne tāpuekina lahi ange ʻa e kau akó ka ko hono tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo mo ʻofa ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻI hoʻo teuteú mo e faiakó, hokohoko atu hoʻo fekumi ki ha tataki fakalaumālie ki he founga te ke lava ʻo fai ai ʻení.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fehuʻi ki honau fāmilí pe kaungāmeʻá pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku nau fili ai ke tui ki he ʻOtuá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻOku totonu ke ke akoʻi ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení hili ʻa e lēsoni “Mōsaia 4:9–10,” ʻa ia ko e lēsoni puipuituʻa ki he potufolofola fakataukei fakatokāteline Mōsaia 4:9. Kapau ʻoku fiemaʻu ke hiki e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení ki ha uike kehe, fakapapauʻi ke akoʻi foki mo hono lēsoni puipuituʻá lolotonga e uike ko iá.

Ako maʻuloto pea fakamatalaʻi

Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke tokoniʻi ai e kau akó ke fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he Mōsaia 4:9 ʻi he lea pē ʻanautolu.

Fakamanatu ʻa e meʻa naʻá ke aʻusia ʻi hoʻo ako e fakaafe ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Mōsaia 4:9–10 ke tui hono kakaí ki he ʻOtuá. Kapau ʻe fiemaʻu, fakakaukau ke toe lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea toe vakaiʻi ʻa e fakatātā naʻá ke faʻu ʻi hoʻo tohinoa akó mei he lēsoni kuo ʻosí.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga pe tōʻonga mahuʻinga ʻo e ʻOtuá naʻe fakaafeʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí ke nau tui ki aí?

  • ʻE liliu fēfē hoʻo moʻuí ʻi hoʻo tui ki he ngaahi ʻulungaanga fakalangi ko ʻeni ʻo e ʻOtuá?

Fili ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga pe tōʻonga mahuʻinga ʻo e ʻOtuá ʻoku lau ki ai ʻi he Mōsaia 4:9–10 naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí ke nau tui ki aí. Vahevahe ʻa e founga te ke lava ʻo fakamatalaʻi ai ʻeni ki ha taha ʻoku ʻikai mahino ki ai hono ʻuhingá.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ako maʻuloto e potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Mōsaia 4:9 mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ʻoku ʻoatu fakataha mo ia ko e “Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa.” Ko ha sīpinga ʻeni ʻe taha ʻo e founga ke fakahoko ai ʻení.

Tohi mataʻitohi lalahi ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e foʻi lea ko e tui. Hiki ʻi lalo heni ʻa e kupuʻi lea pē ki he ʻOtuá, pea tohi ʻi lalo ʻa e kupuʻi lea ko e tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa. Hili ia pea tohi mataʻitohi lalahi ʻa e potufolofola Mōsaia 4:9 ʻi lalo. Kamata mei ʻolunga, lea leʻolahi ʻaki e laine takitaha ʻi hoʻo tuhu ki he foʻi leá, kupuʻi leá pe potufolofolá. Toutou fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení kae ʻoua kuó ke manatuʻi ʻeni.

Ko ha founga ʻe taha ki he ʻekitiviti kimuʻá, fakakaukau ke hiki ʻa e foʻi lea tui ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻasi tuʻo ua ʻa e foʻi leá ni ʻi he kupuʻi lea fakafolofola ki he Mōsaia 4:9. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ʻuluaki ako maʻuloto ʻa e kupuʻi lea “Tui pē ki he ʻOtuá,” pea toki hoko ai e kupuʻi lea “tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa pē.” Hokó, ʻai ke nau ako maʻuloto ʻa e potufolofola fakafekauʻaki mo e Mōsaia 4:9. Fakaafeʻi leva ha kau ako ʻe toko tolu ke nau omi ki muʻa ʻi he lokí. Vahe ki he kau ako takitaha ke nau toe lau ha taha ʻo e ongo konga naʻa nau ako maʻulotó. Toutou fai ʻeni mo e kau akó ʻi ha ngaahi kulupu tautau toko tolu ke tokoniʻi kinautolu ke maʻuloto ʻa e kupuʻi lea mahuʻingá mo e potufolofolá.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. Te nau lava ʻo fakakakato ʻeni ʻi ha taimi pau. Te ke lava ʻo liliu e ʻekitivitī ko ʻení ʻaki hono lisi fakakalasi e ngaahi tefitoʻi moʻoní pea fakaafeʻi e kau akó ke fili ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pea fakamatalaʻi e founga kuo nau fakaʻaongaʻi pe ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ai iá. ʻE lava ke feakoʻiʻaki e kau akó ke nau lava ʻo toe vakaiʻi kotoa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolú.

Toe vakaiʻi fakanounou e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he palakalafi 5–12 ʻi he konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokateliné (2022). Te ke lava ʻo feinga ke hiki maʻuloto kotoa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolú. Hili iá, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga kuó ke fakaʻaongaʻi, pe te ke lava ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

ʻE lava ke tokoni e tūkunga ko ʻení ki he kau akó ke nau akoako fakahoko e ngaahi akonaki ʻi he Mōsaia 4:9 mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ki ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí. Ko ha founga ʻe taha ko hono fakaʻatā e kau akó ke fakataautahaʻi ʻenau akó ʻaki hono faʻu haʻanau tūkunga pē ʻanautolu ke ʻahiʻahi fakahoko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. ʻE lava ke tokoni ʻeni ki heʻenau akó ke toe mahuʻingamālie pea ʻaonga ange kiate kinautolu.

       

ʻOku kau ʻa Maila ʻi ha kalasi ʻoku fakakata ʻaki ai ʻe he faiakó ʻa e tui fakalotú pea ʻikai tui ki he ʻOtuá. Naʻe hohaʻa ʻa Maila ʻi he ngaahi fakakatá ni ʻi he kamataʻangá, ka ʻi he hili ha ngaahi māhina siʻi pē ʻi he kalasí, ʻoku kamata ke ne fifili naʻa ʻoku tonu koā ʻene faiakó. Kuó ne tui maʻu pē ki he ʻOtuá, ka ʻokú ne ongoʻi ʻeni hangē ʻoku kamata ke ne veiveiua pe ʻoku moʻui nai ʻa e ʻOtuá.

Fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié mo e tokāteline ʻi he Mōsaia 4:9 ke tokoni ki he tūkunga ʻo Mailá pe ko ha tūkunga kehe ʻoku fekauʻaki mo e tui ki he ʻOtuá ʻa ia ʻoku felāveʻi ange ki hoʻo moʻuí.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke ʻeke hokohoko e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he kalasí. ʻOku fakataumuʻa kinautolu ke hoko ko ha sīpinga ʻo e ngaahi fehuʻi te ke ala fai ʻi he akoako fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. Tuku ke fefehuʻiʻaki mo fetaliʻaki ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fehuʻí. Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi e taimi ke fai ai ha ngaahi fehuʻi vakaiʻí (tatau ai pē pe ko e ngaahi fehuʻi ʻoku hiki atu ʻi hení pe ngaahi fehuʻi kehe).

Ngāue ʻi he tuí

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue tui faivelenga ʻe lava ke fai ʻe ha taha kapau ʻoku nau fāifeinga ke tui ki he ʻOtuá?

  • ʻE tokoniʻi fēfē kinautolu ʻi hono fakahoko e ngaahi ngāue ko ʻení?

Vakaiʻi mo sivisiviʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí, ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki mei he Mōsaia 4:9 ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻi he tūkunga ko ʻení ke ne maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?

  • ʻE lava fēfē ke liliu ʻe he fili ʻa ha taha ke tui pe ʻikai tui ki he ʻOtuá ʻa hono kahaʻú?

Fekumi ke maʻu ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi potufolofola pe aʻusia kehe (kuó ke maʻu pe ko ha niʻihi kehe) ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia peheni?

  • Ko e fē mo ha toe feituʻu ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kakaí ha fakamatala ke tokoniʻi kinautolu ʻi he tūkunga ko ʻení? Kumi ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha pe lahi ange pea fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke tokoni aí.

Ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga ne nau ʻi ai pe ko ha niʻihi kehe pe ʻi ha feituʻu ʻe faingataʻa ai ʻenau tui ki he ʻOtuá pea tokoniʻi kinautolu ke nau teuteu ki he ngaahi aʻusia ko ʻení. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻaki haʻo fai ange ki he kau akó ha taha ʻo e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • ʻE tokoni fēfē hoʻo aʻusia he ʻaho ní ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa pau te ke loto ke manatuʻi ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai hoʻo tui ki he ʻOtuá?

Fakamoʻoni pe fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e tui ki he ʻOtuá ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení.

Toe vakaiʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné

Ngāue ʻaki e ʻekitivitī toe vakaiʻi ko ʻení ʻi ha lēsoni ʻe vave hano akoʻi hili e lēsoni ko ʻení.

Hiki ʻi he palakipoé e fakamoʻoni fakafolofola Mōsaia 4:9 mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ko e Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa, ʻo kamata ʻaki e foʻi lea ʻe taha ʻi he taimi. Kimuʻa peá ke tohi e foʻi lea hokó, kiʻi taʻofi ai ke sio pe ʻe lava ke lea ʻaki ia ʻe he kau akó kimuʻa peá ke tohi iá. Toutou fai ʻeni kae ʻoua kuo lava ʻe he kau akó ʻo toutou lau maʻuloto ia.