Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 32:8–9—“Kuo Pau ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē”


“Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 32:8–9—‘Kuo Pau ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 32:8–9,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 32:8–9

“Kuo Pau Ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku lotu

Naʻá ke ako ʻi ha lēsoni kimuʻa, “2 Nīfai 32:8–9,” kapau te tau lotu maʻu pē, ʻe fakatapui ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngāué maʻá e lelei hotau laumālié. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻo e 2 Nīfai 32:8–9, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Ko hono poupouʻi ʻo e kau akó ke nau lotú. Poupouʻi e kau akó ke nau lotu fakaʻaho ke fakahaaʻi ʻenau loto-houngaʻia moʻoní pea mo fekumi ki ha tokoni ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá (vakai, 3 Nīfai 18:19). ʻE fakaʻau ke ʻilo lahi ange ʻe he kau akó ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he mahino kiate kinautolu mo nau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e lotú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi ʻi heʻenau moʻuí pe moʻui ʻa ha taha ʻoku nau ʻiloʻi naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he lotu fakamātoató ke nau ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻOku fokotuʻutuʻu e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení ke akoʻi hili ʻa e lēsoni “2 Nīfai 32:8–9,” ʻa ia ko e lēsoni puipuituʻa ia ki he potufolofola fakataukei fakatokāteline 2 Nīfai 32:8–9. Kapau ʻoku fiemaʻu ke hiki e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení ki ha uike kehe, fakapapauʻi ke akoʻi foki mo hono lēsoni puipuituʻá ʻi he uike ko iá.

Fakamatalaʻi mo ako maʻuloto

Tokoniʻi e kau akó ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻi he 2 Nīfai 32:8–9. Poupouʻi hoʻo kau akó ke nau fakakaukau ke ako maʻuloto ki he lahi taha ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline te nau lavá kae ʻoua naʻa ʻai ʻeni ko ha meʻa tuʻupau. ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he polokalama fakataukei fakatokāteliné ke nau ako maʻuloto.

Toe fakamanatu ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline “2 Nīfai 32:8–9” pea mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ko e “Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.” Faʻu ha kiʻi talanoa nounou ke fakafehokotaki e mataʻifika takitaha ʻi he potufolofolá ki he kupuʻi lea mahuʻingá—hangē ko ʻení, “Naʻe lotu ʻa ʻEti ʻi ha houa ʻe 32 he ʻaho.” ʻOku sai pē kapau ʻoku ʻikai ʻuhingamālie e meʻa te ke faʻú. Ko e meʻa mahuʻingá ke tokoni atu ke fakafehokotaki e potufolofolá ki he kupuʻi lea folofola mahuʻingá.

Tokoniʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi e tokateline ʻoku akoʻi ʻi he 2 Nīfai 32:8–9. Fakapapauʻi ke ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha faingamālie ke akoako hono fakamatalaʻi ʻo e tokāteliné. Kapau ʻoku ngāue tauhoa ʻa e kau akó, ʻe lava ke akoako e tokotaha ako kotoa pē taʻe toʻo ʻe he ʻekitivitií ha fuʻu taimi lahi ʻo e taimi kalasí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga mo e ngaahi fakahinohino ko ʻení pe fakaʻaongaʻi ha tūkunga kuó ke liliu pe faʻu.

Fakakaukauloto ʻokú ke talanoa mo ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi taau ke lotu. Fakaʻaongaʻi e ngaahi kupuʻi lea mei he 2 Nīfai 32:8–9 ke tokoni ke mahino kiate ia ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau lotu maʻu peé. Fakakau ʻi hoʻo fakamatalá ʻa e meʻa ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki ai ke lotu maʻu peé.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Fakaʻaliʻali pe fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamanatu e tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. Fakaafeʻi e kau akó ke fili ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pea tohi ki he lahi taha te nau lavá ʻa e meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo iá ʻi ha miniti ʻe taha. Ke ʻilo pe ko e hā mo ha toe meʻa te nau lava ʻo tānaki atu, te nau lava leva ʻo fakafehoanaki ʻa e meʻa ne nau tohí mo ha tokotaha ako kehe naʻá ne toe vakaiʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau, pe te nau fakafehoanaki ia mo e palakalafi 5–12 ʻi he konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2022).

ʻI he ʻosi hono toe vakaiʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié, fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki ai pe ngaahi fehuʻi ʻe ala maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo e lotu ki he Tamai Hēvaní. Tuku leva ke nau takitaha fili ha meʻa ʻe taha pea akoako fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ke teuteuʻi ha tali ki he meʻa ʻoku fai ki ai e hohaʻá. Kapau ʻe fiemaʻu, te ke lava ʻo fakakau ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻomi ʻamui ange ʻi he lēsoní ke tokoni ki hono tataki e kau akó ʻi heʻenau akó.

Pe, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ke tokoni ki he kau akó ke nau akoako fakahoko.

  1. Fakaafeʻi e kau akó ke fili ha taha ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku hiki he palakipoé pea faʻu ha tūkunga ʻo ha toʻu tupu ʻoku fehangahangai mo e faingataʻa ko ʻení. ʻE lava ke fakahingoa ʻe he kau akó ʻa e tokotahá ni, ʻoange kiate ia ha ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ne lotu aí, pea tānaki atu mo ha ngaahi fakaikiiki kehe ʻoku ʻaongá.

  2. Vahevahe e tūkunga ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ke tali ʻaki: ʻOku ʻoatu ʻe ha kaungāmeʻa ha pōpoaki ʻoku pehē, “Lolotonga ʻeku fanongo ki ha lea ʻi he lotú, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke tokoniʻi au ʻe heʻeku lotú ke u fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní, ka kuo hoko ʻeku ngaahi lotú ko ha meʻa angamaheni. ʻOku ʻikai ke u toe ongoʻi ʻoku ou maʻu ha tali ki heʻeku ngaahi lotú. ʻOku kamata ke u hohaʻa ki he ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní kiate aú. ʻOku ou toe fiemaʻu ʻa e fehokotaki ko iá. Naʻá ku fakaʻamu te ta lava ʻo talanoa ʻapongipongi ʻi ha faʻahinga taimi pē pea mahalo te ke lava ʻo tokoni mai ke u lava ʻo ʻiloʻi e meʻa ke u faí.”

Fekumi ke maʻu ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

  • Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangi te ke fakaʻaongaʻi ke tali ʻaki?

Fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangi ke tokoni atu ʻi hoʻo teuteu ha talí. Te ke lava ʻo ʻave ha pōpoaki ki ha mātuʻa pe taki ʻo e Siasí ʻo kole tokoni ki ha ngaahi tali ʻe ala ʻoange. Te ke lava foki ʻo fekumi ʻi he folofolá pe ngaahi naunau ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Ki ha ngaahi hohaʻa kehe, ʻe ala tokoni ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí (1801–1877):

ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke ongoʻi fie lotu pe ʻoku ou ongoʻi fie lotu, ka ko e hokosia pē ʻa e taimi ke ke lotu aí peá ke lotu. Pea kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ʻoku tau fie lotu, pea ʻoku totonu leva ke tau lotu kae ʻoua leva pē kuo tau ongoʻi fie lotu. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí:Pilikihimi ʻIongi [1997], 54)

Vakaiʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻoku fekauʻaki mo e fehuʻi pe hohaʻa ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni taʻengata mei he 2 Nīfai 32:8–9 ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e fehuʻi pe hohaʻa ko ʻení?

Ngāue ʻi he tuí

  • Ko e hā nai ha meʻa te ke fokotuʻu ange ki he tokotaha ko ʻení ke ne fai ke ne ngāue ai ʻi he tui kia Sisū Kalaisí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha meʻa te ke fakaafeʻi ai e tokotahá ni ke ne manatuʻi ʻe lava ʻo tokoni ke nau ngāue ʻi he tuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e founga naʻe tokoni ai hono fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ki heʻenau talí. Poupouʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he kahaʻú ʻi he taimi ʻe hoko ai ha ngaahi fehuʻi pe hohaʻa kiate kinautolu pe ko ha niʻihi kehe.

Toe vakaiʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné

ʻI he lolotonga ʻo e lēsoni ka hokó, ʻoua naʻa toe laka hake ʻi he miniti ʻe nimá hono toe vakaiʻi ʻa e potufolofola mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ko e “2 Nīfai 32:8–9: ʻKuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.’” Ko e founga ʻe taha ke toe vakaiʻi ʻaki aí ko hano fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha taha ʻoku lotu pea kole ki he kau akó ke nau fakamanatu ʻa e potufolofolá mo e kupuʻi lea folofola mahuʻingá ʻi heʻenau sio ki he fakatātaá.