Seminelí
2 Nīfai 32:8–9: “Kuo Pau Ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē”


“2 Nīfai 32:8–9: ‘Kuo Pau Ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“2 Nīfai 32:8–9,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

2 Nīfai 32:8–9

“Kuo Pau Ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku lotu

Ko e taha ʻo e ngaahi fekau tefito ʻoku tau maʻú ko e lotu ki he Tamai Hēvaní. Ka ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te ne lava ʻo fakafeʻātungiaʻi ʻetau lotú. Naʻe fakamanatu ʻe Nīfai ki he kakaí ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he fetuʻutaki maʻu pē mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo holi ke fetuʻutaki mo hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he lotú.

Ko hono siviʻi e ʻilo ʻa e kau akó. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha ako takitaha ha tuʻunga kehekehe ʻo e mahino ki he ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tokoni hono fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa kuo nau ʻosi ʻiló ke ke fili ai ʻa e ngaahi konga ʻo e lēsoní ʻoku fiemaʻu ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha taimi ki aí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakatokangaʻi ʻa e tuʻo lahi ʻo ʻenau lotú pea mo hono ʻuhingá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e fē taimi ʻokú ke lotu aí?

Fakakaukau ke kamata ʻaki e ʻekitivitī ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ʻuhinga mo e taimi ʻoku nau lotu aí.

Mahalo te ke fiemaʻu ke hiki e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ou lotu he taimi …

Fakakaukau ki ha ngaahi founga kehekehe te ke lava ʻo fakakakato totonu ai e fakamatala ko ʻení: ʻOku ou lotu ʻi he taimi …

Mahalo naʻa lelei ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato e sētesí ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa te ke lava ʻo tānaki pea lau leʻolahi.

    ChurchofJesusChrist.org 

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he tuʻo lahi hoʻo lotu ki he Tamai Hēvaní mo e ʻuhinga ʻokú ke lotu aí. ʻI he hoko atu hoʻo akó, fakalaulauloto ki he founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko hoʻo ngaahi lotú, pea pehē ki ha faʻahinga founga pē ʻokú ke ongoʻi ʻokú Ne finangalo ke fakatupulaki ai hoʻo fetuʻutaki mo Iá.

Ngaahi akonaki ʻa Nīfai kau ki he lotú

Hili hono akoʻi ʻe Nīfai hono kakaí ke nau nofo ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá pea keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 31:19–20; 32:1–3), naʻá ne akoʻi e founga te nau lava ai ʻo ʻiloʻi e moʻoni ʻo ʻEne ngaahi folofolá.

Lau e ngaahi lea ʻa Nīfaí ʻi he 2 Nīfai 32:4, 7.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe ʻikai loto e kakai ʻo Nīfaí ke nau fakahokó?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ka fakalotosiʻi ai e meʻá ni kia Nīfaí.

Naʻe hoko atu leva hono akoʻi ʻe Nīfai e mahuʻinga ʻo e lotú.

Lau ʻa e 2 Nīfai 32:8–9, ʻo kumi e meʻa ne akoʻi ʻe Nīfai fekauʻaki mo e lotú.

Ko e 2 Nīfai 32:8–9 ko ha potufolofola fakataukei tokāteline ia. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu kinautolú. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni hokó ke akoako fakaʻaongaʻi e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení ki ha fehuʻi pe tūkunga.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻá ke maʻu?

Poupouʻi ha kau ako ke vahevahe. ʻI heʻenau vahevahe e ngaahi moʻoní, hiki ia ʻi he palakipoé pe fakaʻatā e kau akó ke nau hiki ia ʻi he palakipoé. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi moʻoni ʻe malava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó:

ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Nīfaí ʻa e:

  • Kapau te tau lotu maʻu pē, ʻe fakatapui ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngāué ki he lelei ʻa hotau laumālié.

  • ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau lotu.

  • ʻOku ʻikai loto ʻa Sētane ke tau lotu.

  • Kuo pau ke tau lotu maʻu ai pē.

Ko e Fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní

Fakakaukau ki he meʻa kuo ʻosi vahevahe ʻe he kau akó fekauʻaki mo e lotú pea fakapapauʻi leva pe ko e fē ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻe ʻaonga tahá. Pe ko hoʻo ʻoange ki he kau akó ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení pea fakaafeʻi kinautolu ke fakakakato ha ʻekitivitī ʻe taha pe ua ʻoku nau ongoʻi ʻe tokoni lelei taha kiate kinautolú.

ʻE lava ke ngāue tautau toko taha pē ʻa e kau akó pe [ngāue] mo ha kaungā ako. Kapau te nau ngāue fakataha, te nau lava ʻo fakamatalaʻi fakataha e ngaahi meʻa ne nau maʻú.

Ako Lahi Ange fekauʻaki mo e Lotú

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)—“2 Nīfai 32:8–9: ‘Kuo Pau Ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē”’

ʻEkitivitī A

Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻoku finangalo ai ʻa e Tamai Hēvaní ke tau lotu lolotonga iá ʻoku ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sētane ke ʻoua naʻa tau lotú?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻe Sētane ke ʻoua naʻa tau lotú?

Ko e taha e ngaahi founga ʻe lava ai ʻe Sētane ʻo “akoʻi [kitautolu] kuo pau ke ʻoua [naʻa tau] lotú” ko ʻene feinga ke fakalotoʻi kitautolu ki he foʻi loi, koeʻuhí kuo tau faiangahala, ʻoku ʻikai ke tau kei taau ai ke lotu.

Fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻe ala feinga ʻa Sētane ke taʻofi kitautolu mei hono maʻú ʻi hoʻo fai ʻení:

  • Tuku ha taimi ke ako ai fekauʻaki mo e lotú. Te ke lava ʻo kumi ʻa e lotú ʻi he, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, fekumi ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, pe kumi ki he ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí ʻoku fekauʻaki mo e lotú. ʻI hoʻo akó, kumi e ngaahi tāpuaki ʻo e lotú. Mahalo te ke fiemaʻu foki ke fakakaukau ki ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia mei he lotú ʻi hoʻo moʻuí. Fakatefito ʻi hoʻo akó mo e ngaahi aʻusiá, fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku finangalo ai e Tamai Hēvaní ke tau lotú mo e ʻuhinga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻe Sētane ke ʻoua naʻa tau lotú.

  ChurchofJesusChrist.org 

Hiki ha foʻi moʻoni ʻe ua pe lahi ange naʻá ke ako fekauʻaki mo e lotú. Fakakau e ʻuhinga ʻokú ke pehē ʻoku finangalo ai e Tamai Hēvaní ke tau lotú pea ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sētane ke ʻoua naʻa tau lotú.

ʻEkitivitī E

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke lotu maʻu ai pē?

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “lotu maʻu ai pē, pea ʻoua naʻa fiu” (2 Nīfai 32:9).

Lau ʻa e ʻAlamā 34:21, 27, ʻo kumi ha ngaahi fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e lotu maʻu peé.

  • Ko e hā ka hoko ai e lotu “pongipongi, hoʻatā mo e efiafí” (ʻAlamā 34:21) ko ha tāpuakí?

  • Te tau lava fēfē ʻo fakatafoki hotau lotó ki he ʻOtuá, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke tau lotu aí?

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha sīpinga ʻe taha ʻo e meʻa ʻe lava ke ʻuhinga ki ai ʻa e lotu maʻu peé:

Fealeaʻaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotu pongipongí. …

Lolotonga e ʻahó, ʻoku tau lotu ke hokohoko atu ʻa hono tokoniʻi mo fakahinohinoʻi kitautolú …

ʻI he fakaʻosinga e ʻahó, ʻoku tau toe tūʻulutui pea fai ha fakamatala ki heʻetau Tamaí. ʻOku tau fakalau e ngaahi meʻa ne hoko he ʻahó pea tau fakahā ʻetau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki mo e tokoni naʻe fai maí. ʻOku tau fakatomala pea tau ʻiloʻi e ngaahi founga te tau lava ʻo fai lelei ange pea hoko ʻo lelei ange ai ʻi he ʻapongipongí, ʻi he tokoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko ia ai, ʻoku hoko ʻa e lotu efiafí ko e fakavaʻe mo e hoko atu ia ʻo e lotu pongipongí. Pea ʻoku toe hoko ʻetau lotu efiafí ko ha teuteu ia ki ha lotu pongipongi ʻoku mahuʻingamālié. (David A. Bednar, “Lotu Maʻu Ai Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 41–42)

Hiki ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e meʻa ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e lotu maʻu peé.

ʻEkitivitī F

ʻE fakatapui fēfē ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi ngāué ki he lelei, pe ke ʻaonga, ki hotau laumālié?

Naʻe fakahinohino ʻe Nīfai “lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Kalaisí, koeʻuhí ke ne fakatapui hoʻo ngāué maʻau, pea koeʻuhí ke ʻaonga ʻa [ia] ki ho laumālié” (2 Nīfai 32:9). ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatapuí ke ngaohi ke toputapu.

Fakakaukau ki ha sīpinga ʻe taha naʻe tāpuakiʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní ha taha ʻi heʻene lotú pea fāifeinga ke fai Hono finangaló. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha aʻusia fakataautaha, ko ha sīpinga fakaeonopooni, pe te ke kumi ha talanoa ʻi he folofolá (fakaʻaongaʻi ʻa e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke maʻu ha sīpinga ʻo ka fiemaʻu).

Hiki hifo ʻa e sīpingá mo e meʻa naʻá ne akoʻi atu fekauʻaki mo e founga ʻe tāpuekina ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi feinga ke fakahoko Hono finangaló ʻi heʻetau lotú.

ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻe ala fakakaukau ki ai e kau akó ki he ʻEkitivitī F ʻa e lotu ʻa Nīfaí pea vete hono ngaahi haʻí (vakai, 1 Nīfai 7:16–19) mo e lotua ʻe Līhai ha fakahinohino ke tokoniʻi ʻa Nīfai ke ne maʻu ha meʻakai maʻa honau fāmilí (vakai, 1 Nīfai 16:21–26, 30–32).

Fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako mei he ngaahi ʻekitivitī ne nau fakakakató. ʻI hono fai iá, ʻe lava ai ke ako ʻe he kau akó mei he ngaahi aʻusia honau toʻú. ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau akó ha faʻahinga fehuʻi pē ʻoku nau maʻu. Kapau te nau fai ia, fakaafeʻi e kau ako kehé ke nau fakaʻaongaʻi e meʻa ne nau akó mo ʻenau aʻusiá ke tokoni ke tali e ngaahi fehuʻí.

Meʻa ʻoku ou fakaʻamu ke manatuʻí

Fakakaukauloto ki he meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní. Fakakaukau ke hiki ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ke manatuʻi pe fakahoko makatuʻunga he meʻa naʻá ke akó. Hangē ko ʻení, mahalo te ke loto ke fakatupulaki e tuʻo lahi hoʻo lotú, feinga ke ʻiloʻi e founga ʻe tāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo lotu mo ngāué, pe feinga ke ikunaʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi hoʻo ongoʻi ke fai ha lotú.

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku feʻunga, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau kiʻi tuku ha taimi ke lotu fakalongolongo, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuo nau fakakaukau ki ai fekauʻaki mo e lotú.