Seminelí
2 Nīfai 31:1–13: “Faʻifaʻitaki ki he Sīpinga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí”


“2 Nīfai 31:1–13: ʻFaʻifaʻitaki ki he Sīpinga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“2 Nīfai 31:1–13,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

2 Nīfai 31:1–13

“Faʻifaʻitaki ki he Sīpinga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí”

ʻĪmisi
Ko hono papitaiso ʻe Sione ʻa Sīsū Kalaisí

Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻui? Naʻe akoʻi ʻe Nīfai naʻe mahuʻinga ʻa e muimui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e papitaiso mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono fakahaofi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke maʻu ha mahino pea fakamatalaʻi lelei ange ʻa e mahuʻinga ʻo e papitaisó pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei aí.

Fakamoʻoni maʻu peé. ʻE lava ke fakatupulaki ʻe hoʻo fakamoʻoní ʻa e tui hoʻo kau akó mo tokoniʻi kinautolu ke fakatupulaki ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Kumi ha ngaahi faingamālie ke fakahoko hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea ke lea fekauʻaki mo Ia ʻi he loto-ʻapasia, houngaʻia, mo e ʻofa. Vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha kuó ne tokoniʻi koe ke ke haʻu kia Sīsū Kalaisi.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Poupouʻi e kau akó ke fakakaukau ki he founga te nau fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻe fie papitaiso ai ha taha. Te nau lava foki ʻo fehuʻi ki ha mēmipa ʻe taha pe ua ʻo e fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa ʻa e ʻuhinga ne nau fili ai ke papitaisó.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻi he papitaisó

ʻE lava ke tokoni e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he taumuʻa ʻo e papitaisó mo e founga ʻoku tokoni ai kiate kitautolú.

Fakakaukauloto kuo feʻiloaki ho kaungāmeʻa ko ʻAitá mo e kau faifekau ʻo e Siasí pea ʻokú ne fiefia moʻoni he aʻusia ko iá. ʻOkú ne lau e Tohi ʻa Molomoná pea ʻokú ne fiefia ʻi he meʻa ʻokú ne akó. Naʻe toki fakaafeʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa ʻAita ke papitaiso. ʻI he ʻaho hili ʻa e fakaafé, ʻoku talanoa atu ʻe ʻAita fekauʻaki mo e meʻa ko iá ʻo ne pehē, “ʻOku ou fie papitaiso, ka ʻoku ou toe fifili foki pe ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga aí kapau ʻoku ou feinga ke u hoko ko ha tokotaha lelei. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga fekauʻaki mo e papitaisó?”

  • ʻOkú ke ongoʻi nai te ke lava ʻo tali e fehuʻi ʻa ʻAitá ʻi ha founga ʻe tokoni ke mahino kiate ia ʻa e mahuʻinga ʻo e papitaisó? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e Fakamoʻuí pea mo e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e muimui ki Heʻene sīpinga ʻo e papitaisó. Fakalaulauloto ki he founga kuó ne liliu ai hoʻo moʻuí mo e niʻihi ʻokú ke ʻiló. ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, te ke maʻu ha faingamālie ke tali e fehuʻi mahuʻinga ʻa ʻAitá.

ʻI he fakaofi ange ʻa Nīfai ki he fakaʻosinga ʻo ʻene ngaahi tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí, naʻá ne loto ke lea kau ki he “tokāteline ʻa Kalaisí.” Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e kupuʻi lea ko ʻeni ʻi he 2 Nīfai 31:2 pea mo e 2 Nīfai 31:21.

Ko e papitaisó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí.

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e papitaiso ʻa e Fakamoʻuí?

Fakafanongo fakalelei ki he meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kau akó. Kapau ʻe ʻaonga, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ke toe vakaiʻi e papitaiso ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe ʻikai ha angahala ʻa Sīsū Kalaisi, ka naʻe papitaiso Ia. Lau ʻa e 2 Nīfai 31:5–11 pea kumi ki he ʻuhinga naʻe papitaiso ai ʻa e Fakamoʻuí pea mo e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo Iá.

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke maʻú?

    Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi fakakaukau kehekehe fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e papitaisó. ʻE malava ke kau ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni te nau ʻiló ʻa e: Neongo naʻe ʻikai ha angahala ʻa Sīsū Kalaisi, ka naʻe papitaiso Ia ke fakakakato ʻa e angatonu kotoa pē, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa moʻoni ʻo e talangofuá. Fakakaukau ke hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe vahevahe ʻe he kau akó. Fakaʻaongaʻi ha taha pē ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke fakaloloto ʻaki e mahino ʻa e kau akó:

    Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau maʻú. Kapau ʻe tokoni ki he fealēleaʻakí, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke muimui ki he Fakamoʻuí “ʻi he loto-fakamātoato moʻoni, [pea] ʻikai fai ʻi he mālualoi” (2 Nīfai 31:13)?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu ʻoku muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke papitaisó?

    Kapau ʻe ʻaonga, fakakaukau ke hiki ʻi he palakipoé ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni pē ʻoku ʻilo ‘e he kau akó. Ko ha sīpinga ʻeni ʻe taha: Kapau te tau muimui fakamātoato ki he Fakamoʻuí ʻo papitaiso, te tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Kuo faitāpuekina fēfē ʻe he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hoʻo moʻuí?

    Kapau ʻe tokoni ke mahino lahi ange ki he kau akó ʻa e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke toe vakaiʻi ʻa e 2 Nīfai 31:13, 17 pea lau ʻa e 2 Nīfai 31:18; 32:3, 5, 8; mo e 33:1. ʻE lava ke fakalaulauloto e kau akó ki he ngaahi fatongia kehekehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea vahevahe ʻa e founga kuo tāpuekina ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi fatongia ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau kehe naʻá ke maʻu?

  • Ko e hā e meʻa naʻe makehe kiate koe mei he veesi 5?

  • Ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi pe talaʻofa ʻe Sīsū te Ne fakahoko ʻi Heʻene papitaisó? (vakai, 2 Nīfai 31:7).

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻa e Fakamoʻuí ki he ngaahi fekau ʻa e Tamaí pea kiate kitautolú?

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi te ne fakalotolahiʻi koe ke ke muimui ʻi Heʻene sīpingá?

  ChurchofJesusChrist.org 

Naʻe hoko atu ʻa Nīfai ʻi heʻene lekōtí ke fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e muimui ʻi he sīpinga ʻo e papitaiso ʻa e Fakamoʻuí. Ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki ko ʻení, lau ʻa e 2 Nīfai 31:12–13, 17. Ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he papitaisó, fakakaukau ke ako ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofolá ni: Sione 3:3, 5; Ngāue 2:38; ʻAlamā 7:14; 3 Nīfai 11:33–34, 37.

Tohi ha palakalafi kia ʻAita ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke akó. Tokoni ke mahino kiate ia ʻa e papitaisó mo e ʻuhinga te ne fie muimui ai ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea papitaiso ʻo hangē ko Iá. Fakakau ai e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • ko ha potufolofola ʻe ua pe lahi ange ʻokú ke pehē ʻe tokoni kiate ia

  • founga ʻoku ʻomi ai kitautolu ʻe he papitaisó ke tau ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí

    Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻenau palakalafí mo haʻanau hoa, ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki, pe fakakalasi . ʻE lelei foki ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa ʻi he lokí ʻo fakatātaaʻi ʻa ʻAita. Fakaafeʻi ha tokotaha ako kehe ke ne vahevahe ha meʻa ʻe taha ne nau teuteu ke tokoni kia ʻAita. ʻEke ange leva pe ko hai te ne fie tānaki atu ha meʻa kehe. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe. Kumi ha ngaahi founga ke poupouʻi ai e kau akó ke nau tokanga taha ki he Fakamoʻuí kae pehē foki ki hono vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e fakakaukaú. ʻI he hokohoko atu ʻa e ʻekitivitií, fakaafeʻi e tokotaha ako ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa ʻAitá ke vahevahe e ongo te ne ala maʻú pea ʻeke ha fehuʻi pē te ne maʻu. Hokohoko atu kae ʻoua kuo ongoʻi ʻe he kau akó kuo nau tokoni kia ʻAita.

  • Fakakaukau ke fakahaaʻi hoʻo tanganeʻia ʻi he fili naʻe mei fai ʻe he kau akó ke papitaisó. Te ke lava foki ʻo vahevahe hoʻo aʻusia mo e fakamoʻoni ki he papitaisó.

  • ko hoʻo ngaahi fakakaukau, aʻusia, pe fakamoʻoni fakataautaha fekauʻaki mo e papitaisó pea mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako he ʻaho ní. Ko e hā hoʻo ongo fekauʻaki mo hoʻo papitaisó? Ko e hā te ke lava ‘o fai ke hokohoko atu ai hoʻo muimui ʻi he sīpinga ‘a e Fakamoʻuí? Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e niʻihi kehé ke nau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea nau papitaisó? Fakakaukau ke hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa akó.