Seminare
2 Nifae 21–24: O Le Meleniuma


“2 Nifae 21–24: O Le Meleniuma,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“2 Nifae 21–24,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

2 Nifae 21–24

O Le Meleniuma

Ata
o se leona ma se mamoe

Vaai faalemafaufau pe faape’ī le olaga pe ana faapea e leai se amioleaga i le lalolagi. E i ai se aso o le a faapea ai le lalolagi. O le a tupu i le taimi o le nofotupu o Iesu Keriso i le meleniuma. E toatele perofeta, e aofia ai Nifae ma Isaia, na vavalo e uiga i le 1,000 tausaga o le filemu e ta’ua o le Meleniuma. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama ma saunia ai mo le nofotupu o le Faaola i le meleniuma.

O le taulai atu ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Pe a filifili po o a upumoni po o mataupu faavae e fesoasoani ai i tagata aoga ia iloa, vaavaai mo mea o le a fesoasoani ia i latou e o mai ai ia Iesu Keriso. E mafai ona fesoasoani le Agaga Paia ia te oe atoa ma ē aoao ia iloa upumoni e uiga i le Faaola ma Lona mana togiola i mataupu faavae, poloaiga, ma aoaoga faaperofeta taitasi.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e manatunatu i mea ua latou iloa e uiga i le Meleniuma ma o mai saunia e fai ni a latou fesili atonu o i ai e uiga i ai.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le lumanai

E mafai e tagata aoga ona tusi a latou tali i fesili nei i luga o le laupapa pe talanoaina i ni vaega toalaiti.

  • O a nisi o mea taua e tutupu i le lumanai e te tulimatai atu i ai? Aisea?

  • O a ni ou lagona pe a e mafaufau e uiga i nei mea e tutupu?

  • O le a se mea o e faia e saunia ai?

O Le Meleniuma

O se tasi o mea taua e tupu i le lumanai o le Meleniuma.

Faalogo ma le totoa i auala e tali ai tagata aoga i fesili nei. Mafaufau e lisi i luga o le laupapa ia fesili a tagata aoga. Nai lo le tali sao atu ia i latou, faamalosiau i tagata aoga e saili tali a o latou suesue.

Fetuunai le lesona e tusa ai ma tali latou te tuuina mai. Mo se faataitaiga, afai e toatele tagata aoga e tutusa a latou fesili, e mafai ona outou sueina le tali o se vasega. O tagata aoga e i ai ni fesili talitutusa e mafai ona tuu i ni vaega e sue faatasi ai tali.

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Meleniuma? O a ni au fesili e uiga i ai?

Na tusi le perofeta o Nifae e uiga i aso e gata ai ma faaaofia ai le tele o valoaga a Isaia e uiga i aso e gata ai. Na valoia e Isaia le faatafunaga o Asuria ma Papelonia o se faatusa o le faatafunaga i le Afio Mai Faalua (tagai 2 Nifae 2023). Sa ia valoiaina foi le Toefuataiina o le talalelei e faatomua ai le nofotupu o Iesu Keriso i le meleniuma. O ana valoaga e tumu i faatusa ma ata faatusatusa e faaopoopoina ai le loloto i lo tatou malamalama e uiga i le Meleniuma.

Faitau valoaga nei mai ia Nifae ma Isaia ma vaavaai mo faamatalaga o le Meleniuma.

Mafaufau e tuu faataamilo i le potu ni pepa o i ai mau faasino nei ma valaaulia tagata aoga e savavali solo ma faitau ia fuaitau eseese. O se isi filifiliga o le valaaulia lea o tagata aoga e tusi ni ata i se api faamaumau mo suesuega po o luga o le laupapa ia nisi o mea o loo faamatalaina i nei fuaiupu.

A manaomia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i mau. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faailoa atu o manuvaefa e nonofo faatasi e aunoa ma le fetaua’i e faatusa i tulaga o le filemu (tagai 2 Nifae 21:6–7) pe o vai e ufitia ai le sami e faatusa i le malamalama o le Alii e ufitia ai le lalolagi (tagai 2 Nifae 21:9).

  • Mai nei faamatalaga, o le a sou manatu, o le a ese faapefea lou olaga i le Meleniuma?

  • O a ni faamatalaga e uiga i le Faaola na e mauaina? O a ni mea ua latou aoao mai ia te oe e uiga ia te Ia?

O se tasi o upumoni ua tatou aoao mai nei mau e faapea, o le a nofotupu Iesu Keriso i le lalolagi i le amiotonu ma le filemu i le taimi o le Meleniuma.

Vaai faalemafaufau pe faape’ī le ola ai i le taimi o le Meleniuma—pe a nofotupu le Faaola i le amiotonu ma le filemu. Manatunatu pe mafai faapefea e le filemu o le Faaola ona faamanuiaina lou olaga.

Na faamatala e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili se isi faamanuiaga o le Meleniuma:

O le nofofua, lē fanau, maliu, ma le tete’a ua le taulau ai faamoemoega ma tolopo ai le faataunuuina o faamanuiaga folafolaina. … Ua folafola mai e le Alii e faapea i le faavavau, e leai se faamanuiaga o le a faafitia mai i ona atalii ma afafine o ē tausia poloaiga, faamaoni i a latou feagaiga, ma naunau i mea e tonu.

O le tele o mea faoesea e sili ona taua o le olaga faaletino o le a faatulaga tonu i le Meleniuma, o le taimi lea mo le faataunuuina o mea uma e le atoatoa i le fuafuaga sili o le fiafia mo fanau agavaa uma a lo tatou Tama. Tatou te iloa o le a moni lena mea i sauniga o le malumalu. Ou te talitonu o le a moni foi i sootaga faaleaiga ma aafiaga. (Peresitene Dallin H. Oaks, “The Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1993, 75)

  • O le a le mea ua aoao mai e lenei faamatalaga ia te oe e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • O le fea o faamanuiaga o le Meleniuma e sili ona e manao i ai? Aisea?

  • I le taimi o le lesona, o a tali na e maua i au fesili e uiga i le Meleniuma?

Afai o loo saili pea tagata aoga mo tali i a latou fesili, faasino atu i latou i le mea e mafai ona latou maua ai se tali. O nisi nei o fuaitau e mafai ona fesoasoani: Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:11; 88:110; 101:26–34; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10. Tagai foi i le “Meleniuma” i le Taiala i Tusitusiga Paia po o Autu o le Talalelei.

Sauniuniga mo le Meleniuma

Ata
O le fausiaina o le Malumalu o Sate Leki

I le 2020, na amata ai faafouga i le Malumalu o Sate Leki. Na saunoa mai Elder Gary E. Stevenson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i nei faafouga. Vaavaai pe na faapefea ona ia faatusatusaina i latou [faafouga] i o tatou lava olaga. Matamata le vitio “O Se Faavae Lelei mo Aso Atalī,” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 14:51 i le 15:26, pe faitau le faamatalaga o loo i lalo.

O le faamoemoega faamaoni o taitai o le Ekalesia ia saofaga ia faafouga maoae o le Malumalu o Sate Leki i le faataunuuga o le manao o Polika Iaga ia vaai “i le malumalu o fauina i se faiga o le a tumau ai e oo i le meleniuma.” I tausaga a oo mai, sei o tatou avea nei faaleleiga ua faia i le Malumalu o Sate Leki e uunaia ma musuia ai i tatou, o ni tagata taitoatasi ma aiga, ina ia faapena foi i tatou—i se faatusatusaga—ina “ia fauina i se auala o le a tumau ai e oo i le meleniuma.” (Gary E. Stevenson, “O Se Faavae Lelei mo Aso Atalī,” Ensign po o le Liahona, Me 2020, 51–52)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “ia fauina i se auala o le a tumau ai e oo i le meleniuma”?

Mafaufau e toe faasino atu i mea e tutupu i le lumanai o loo tulimatai atu i ai tagata aoga ma talanoaina mea o loo latou faia e saunia ai mo ia mea . Ona talanoaina lea o auala e saunia ai mo le Meleniuma.

E ono aoga mo tagata aoga le tali o fesili nei i a latou api faamaumau mo suesuega.

  • Pe a e mafaufau i le nofotupu o le Faaola i le meleniuma, o le a sou lagona?

  • O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e saunia ai mo le Meleniuma?

  • O a ni luitau e ono feagai ma oe a o e faia nei sauniuniga?