Seminare
2 Nifae 25: Faaolaina e Iesu Keriso


“2 Nifae 25: Faaolaina e Iesu Keriso,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“2 Nifae 25,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

2 Nifae 25

Faaolaina e Iesu Keriso

Ata
Iesu Keriso

Sa i ai se tasi na faasaolotoina pe laveaiina oe mai se tulaga faigata? O le a sou lagona e uiga i lena tagata ina ua umalana fesoasoani? Ina ua uma ona faamamafa atu e Nifae le taua o aoaoga faaperofeta, sa ia molimauua na o Iesu Keriso lava e i ai le mana e faasaoina ai tagata uma. O lenei lesona o le a fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le ala e faaolaina ai oe e le alofa tunoa o Iesu Keriso.

Aoaoina atu o tusitusiga paia ma upu a perofeta. O aoaoga faavae ma mataupu faavae moni o le talalelei a Iesu Keriso o loo i tusitusiga paia ma upu a perofeta. A o e fesoasoani i tagata aoga e suesue mea nei, e mafai e le Agaga Paia ona molimau atu i le moni i o latou mafaufau ma loto. E mafai ona avea atili i latou e pei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le faaaogaina pea lava pea o aoaoga faavae ma mataupu faavae moni.

Sauniuniga a le tagata aoga: Mafaufau e valaaulia tagata aoga e o mai saunia i le vasega e talanoa e uiga i se savali e uiga ia Iesu Keriso na i ai se aafiaga ia i latou.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le auala e tasi e mafai ona faaolaina ai i tatou

Ina ia amata le lesona, faasoa atu se tala o se tasi na laveaiina pe faasaoina. E mafai foi ona e fai atu i tagata aoga e faasoa mai e uiga i se taimi na laveaiina ai pe faasaoina ai i latou po o se tasi latou te iloa.

O se tasi o filifiliga o le faasoa atu lea o le vitio “Where Justice, Love, and Mercy Meet” (5:36), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

I le 2 Nifae 25, na faamanatu atu ai e Nifae i lona nuu e faapea, na molimau mai perofeta o Iesu Keriso o le Mesia, o lona uiga o le Toatasi Faauuina po o le Laveai, o tagata uma (tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Mesia,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Na tusifaamaumauina e Nifae e ui lava o le a faataapeapeina tagata Iutaia ona o lo latou le talitonu, afai latou te talitonu ia Iesu Keriso, o le a faapotopotoina e le Alii ma “toefuatai [i latou] mai lo latou tulaga se ma le pa’ū” (2 Nifae 25:15–17).

Faitau le 2 Nifae 25:18–20, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Nifae e uiga i le ala o le a faaolaina ai tagata Iutaia (ma fanau uma a le Atua). Atonu e fesoasoani le iloa e faapea, i tusitusiga paia, o le upu igoa e mafai ona faaaoga e faatusa i le mana po o le pule a se tagata. E faapitoa lava le moni o lenei mea pe a faasino i le Faaola.

  • O le a le mea e faaolaina mai ai i tatou e Iesu Keriso?

  • O le a faape’i pe ana faapea e leai so tatou Faaola?

Faaolaina e le alofa tunoa

Faitau le 2 Nifae 25:23, ma vaavaai pe faapefea ona faaola i tatou e Iesu Keriso.

O le vaega lenei ua faamoemoe e fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili ai i le alofa tunoa.

O loo maua ni faamatalaga faaopoopo e uiga i le alofa tunoa i le vaega o le “Manatu ma Talaaga o Faamatalaga”.

  • O a nisi o fesili e mafai ona e fai atu ia maua ai se malamalama loloto atu i aoaoga a Nifae i le fuaiupu 23?

Mafaufau e tusi fesili a tagata aoga i luga o le laupapa. Atonu latou te faia ni fesili e pei o le “O le a le alofa tunoa?” ma le “O le a le uiga o le faaolaina o i tatou pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia?”

Faaaoga anomea nei e fesoasoani ai i tagata aoga e tali a latou fesili.

O le alofa tunoa o le fesoasoani faalelagi po o le malosiaga e tuuina mai e ala i le Togiola a le Alii o Iesu Keriso. …

O le alofa tunoa o se meaalofa mai i le Tama Faalelagi na tuuina mai e ala i Lona Alo, o Iesu Keriso. O le upu alofa tunoa, e pei ona faaaogaina i tusitusiga paia, o loo faasino tonu lava i le mana gafatia ma le faamalologa faaleagaga na ofo mai e ala i le alofa mutimutivale ma le alofa o Iesu Keriso. (Autu o le Talalelei, “Alofa Tunoa,” topics.ChurchofJesusChrist.org)

Sa faamatala mai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o i ai i le Au Peresitene Sili:

Ou te tomanatu lava pe o tatou faaliliuina sese i nisi taimi le fasifuaitau “pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia.” E tatau ona tatou malamalama o le “pe a uma” e le tutusa ma le “ona.”

E le faaolaina i tatou “ona” o mea uma e mafai ona tatou faia. Pe ua faia ea e se tasi o i tatou mea uma e mafai ona tatou faia? Pe o faatali ea le Atua seia uma uma a tatou taumafaiga ona faatoa Ia faasalavei mai lea i o tatou olaga ma Lona alofatunoa laveai?

E toatele tagata e lagona le lotovaivai ona latou te le ausia i le tele o taimi mea ua faamoemoeina. Latou te iloaina mai o latou lava aafiaga e faapea “ua manao i ai le loto, a o le tino ua vaivai” [Mataio 26:41]. Latou te sii ae o latou leo faatasi ma Nifae e folafola atu, “Ua faanoanoa lo’u agaga ona o a’u amioletonu” [2 Nifae 4:17].

Ua ou mautinoa na iloa e Nifae o le alofa tunoa o le Faaola e faatagaina ma mafai ai e i tatou ona faatoilalo le agasala [tagai Alema 34:31]. O le mafuaaga lea na matua galue maelega ai Nifae e tauanau lana fanau ma [ona] uso “ia talitonu ia Keriso, ma ia faalelei ma le Atua” [2 Nifae 25:23].

O le mea lava ia, o le mea lena e mafai ona tatou faia! Ma o le mea lena o le tatou galuega lea i le olaga nei! …

O le asō e oo i le faavavau e avanoa ai le alofatunoa o le Atua i tagata uma o o latou loto ua momomo ma o latou agaga ua salamo [tagai 3 Nifae 9:19–20]. (Dieter F. Uchtdorf, “O le Meaalofa o le Alofatunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 110)

Faaaoga se tasi pe sili atu o fesili nei e fesoasoani ai i tagata aoga e faasoa mai o latou manatu. Atonu e uunaia oe e fai atu ni fesili tulitatao pe faasoa atu se taimi na e maua ai le alofa tunoa o le Faaola. Atonu foi e te mafaufau e faasoa atu se faataitaiga o le ala na fesoasoani ai le alofa tunoa o le Faaola ia te oe po o se tasi e te iloa.

  • E faapefea ona e faamatalaina ou lagona mo le Faaola, i le iloaina o loo avanoa Lona alofa tunoa mo oe lava ia?

  • O a nisi o auala e mafai ona e maua ai le alofa tunoa o le Faaola?

  • O a vaega o lou olaga e ono ese pe afai e te lagonaina atili le alofa tunoa o le Faaola? I ni a ni auala?

Mafaufau mo sina taimi i mea ua e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso i le avea ai o le ala e tasi moemoe e mafai ona faaolaina ai oe. O le a le savali po o le upumoni sa sili ona taua ia te oe pe na e manao ai e viia Iesu Keriso? O le a se mea ua uunaia oe e fai ona o mea na e aoaoina ma lagonaina? Atonu e te manao e tusifaamaumau nei manatu i lau api faamauau mo suesuega.

Olioli ia Keriso

Ona sa iloa e Nifae le alofa tunoa ma le mana o le Faaola e faaola ai, sa ia tusi atu ai e fesoasoani i isi ia talitonu ia Keriso. Faitau le 2 Nifae 25:26 ma vaavaai mo mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i isi ia talitonu ia Iesu Keriso. Atonu e te manao e faailoga upu faatino eseese o loo faaaogaina i lenei fuaiupu.

  • O a ni upu i lenei fuaiupu e tulaga ese ia te oe?

  • Na faapefea ona aafia lou olaga i mea na faasoa mai e se isi tagata e uiga ia Iesu Keriso?

  • E mafai faapefea ona faamalosia lou sootaga ma Iesu Keriso e ala i le faasoa atu i isi o lagona patino e uiga ia te Ia?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga le fuaiupu 26, mafaufau e vaevae le vasega i ni paga po o ni vaega toalaiti ma valaaulia i latou e “tautalatala e uiga ia Keriso” i le tasi ma le isi e ala i le faasoa mai o o latou manatu ma lagona e uiga ia Iesu Keriso. E mafai foi e tagata aoga ona faaiu le vasega e ala i le faamaeaina taitoatasi o le gaoioiga lenei:

Mafaufau i se tasi i lou olaga e mafai ona manuia mai le faamanatu atu i ai o le alofa ma le alofa tunoa o le Faaola. Fatu se savali (e pei o se tesi, faasalalauga faaagafesootai, po o se tusi patino) e mafai ona e faasoa atu ia i latou.