Seminelí
2 Nifai 3: “Te u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite”


“2 Nīfai 3: ʻTe u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“2 Nīfai 3: ʻTe u Fokotuʻu Hake ha Tangata Kikite,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

2 Nīfai 3

“Te u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite”

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

ʻOku lekooti ʻi he vahe 3 ʻo e 2 Nīfaí ʻa e ngaahi lea tuku ʻa Līhai ki hono foha siʻisiʻi taha ko Siosefá. Naʻe lea ʻaki ʻe Līhai ha kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ʻi ha meimei taʻu ʻe 1,700 nai kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí. Fakakaukauloto angé ki he ʻohovale ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene ʻiloʻi ko ia e kaveinga ʻo e konga lahi ʻo e kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité. Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke fakaloloto hoʻo fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Akoʻi e folofolá mo e ngaahi lea fakaepalōfitá ʻi he tui mo e taumuʻa. Ko e ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni ia ʻo e moʻoní. Fakapapauʻi ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke akoʻí ʻoku fenāpasi ia mo e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. ʻE hanga ʻe hono akoʻi ʻo e moʻoní ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loki akó.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau pe mamataʻi e lea ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni “Siosefa Sāmita,” mei he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2014 (vakai, Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 28–31), pea kumi ai e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha naʻe ui ʻa Siosefa Sāmita ʻe he ʻOtuá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Fakatokangaʻi ange ʻoku nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he misiona fakalangi ʻo Siosefa Samitá. ʻE fakamatala e lēsoni ko ʻení ki he fatongia ʻo e folofolá ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 2 Nīfai 3:12.

Ko e Kau Siosefa ʻe Toko Fā

Fakakaukau ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni te ke lava ʻo fakahokó. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi ʻata mo e fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻo tuifio hono hokohokó pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakatauhoa ʻa e vēsí mo e fakatātā totonú. Pe fakaʻaliʻali e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi veesi ʻoku fekauʻaki mo iá pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi pe ko hai ʻa e niʻihi fakafoʻituituí. Poupouʻi e kau akó ke lekooti ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení ʻi heʻenau tohi folofolá.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko fa ʻoku fakamatalaʻi kinautolu ʻi he 2 Nīfai 3 ʻoku nau maʻu kotoa e hingoa tatau. Lau ʻa e ngaahi veesi ki he fakatātā takitaha pea talamai pe ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakatātā ʻe fā ko ʻení.

ʻĪmisi
Fakatahatahaʻanga ʻo e ngaahi Siosefa ʻe 4

2 Nīfai 3:3; 2 Nīfai 3:4; 2 Nīfai 3:11; 2 Nīfai 3:15

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi taá ʻa e (1) foha ʻo Līhai ko Siosefá, (2) Siosefa ʻo ʻIsipité, (3) ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, mo e (4) tamai ʻa e Palōfitá, ko Siosefa Sāmita ko e Lahí.

ʻOku fakatefito e konga lahi ʻo e 2 Nīfai 3 ʻi ha kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité kau ki he “tangata kikite” mo e palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono misiona ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻa e lea ko ʻení fekauʻaki mo e teuteu ʻa e ʻEikí ki he misiona ʻo Siosefa Sāmitá:

Naʻe ʻosi tuʻutuʻuni pē ia ʻi he fakataha alēlea ʻo e taʻengatá, kimuʻa ʻaupito pē ia pea toki fakatoka ʻa e makatuʻunga ʻo e māmaní, ʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e tangata ia ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ʻo māmaní, ke ne ʻomai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí, pea ke ne maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi kī mo e mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻafioʻi pē ia ʻe he ʻEikí, mo ʻene tamaí, mo e tamai ʻa ʻene tamaí, mo honau ngaahi hakó ʻo aʻu … kia ʻĀtama. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e fāmili ko iá, pea mo e toto ko iá ʻi heʻene tafe mai mei hono tupuʻangá ʻo aʻu mai ki hono fanauʻi ʻo e tangata ko iá. Naʻe tomuʻa fakanofo pē ia ʻi he taʻengatá ke ne pule ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 116343)

  • Ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he ngaahi lea ko ʻení fekauʻaki mo e uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā te nau lava ʻo akoʻi mai fekauʻaki mo e ʻEikí?

Ngaahi kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá

Ki he ʻekitivitī ko ʻení, fakakaukau ke vahevahe e kau akó ke nau tauhoa pea ʻai ha tokotaha ako ke ne lau e 2 Nīfai 3:6–12 pea lau ʻe he tokotaha ʻe tahá ʻa e 2 Nīfai 3:13–15, 24. ʻE lava leva ke feakoʻiʻaki ʻe he tokotaha ako takitaha ʻa e meʻa naʻá ne maʻú. ʻE ala tokoni ke ke takatakai ʻi he lokí ʻo tokoniʻi ha kau ako pē ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi vēsí.

Lolotonga e lea ʻa Līhai ki hono foha ko Siosefá, naʻá ne lau ha konga ʻo ha kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité mei he ʻū lauʻi peleti palasá (vakai foki, Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Sēnesi 50:24–38). Ko e konga lahi ʻo e kikite ko ʻení naʻe fekauʻaki pē ia mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Lau ʻa e 2 Nīfai 3:6–15, 24, pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi koe fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá. (Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “fua ʻo ho manavá” ki he fānaú pe hakó.)

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku makehe ange kiate koe fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá?

    Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he palakipoé ʻa ia ʻoku nau toʻoa ʻenau fakakaukaú. Te ke lava ʻo tuhu ki he ngaahi kupuʻi lea ʻi he palakipoé pea kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e ʻuhinga naʻe mahuʻingamālie ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.

  • Te ke fakamatala fakanounouʻi fēfē nai ʻa e ngaahi akonaki kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he meʻa naʻá ke lau ʻi he 2 Nīfai 3?

Ko e foʻi moʻoni ʻe taha ʻoku tau lava ʻo akó ko hono hanga ʻe he ʻEikí ʻo fokotuʻu e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke tokoni ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sisu Kalaisi.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻE fakautuutu ʻa e lau kovi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻetau ʻunuʻunu atu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai hōloa ʻa e ngaahi moʻoni fakakongá mo e olopoto kākaá. ʻE ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí mo ha ngaahi kaungāmeʻa te nau fie maʻu hoʻo tokoní. …

Ki he toʻu tupú … ʻoku ou fai atu ha pole: ʻAi ke ke maʻu haʻo fakamoʻoni fakatāutaha ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. (Neil L. Andersen, “Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 30)

Mahalo ʻe lelei taha pē ke fakalaulauloto mo fakakaukau fakalongolongo ʻa e kau akó ki heʻenau tali ki he fehuʻi hokó. Te ke lava foki ʻo kole ange ke nau hiki ʻenau ngaahi talí ʻi ha tohinoa ako.

  • ʻOku lahi fēfē nai hoʻo ongoʻi loto falala fekauʻaki mo e uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmita?

ʻE ala ʻaonga ki he kau akó hono fai ʻo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá pe fekauʻaki mo hono maʻu ha fakamoʻoni ki hono uiuiʻi fakaepalōfitá. ʻE lava ke hoko e lea ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻoku fakamatala ki ai ʻi he teuteu ʻa e tokotaha akó ko ha maʻuʻanga tokoni ʻaonga ke tali ʻaki ʻenau ngaahi fehuʻí. ʻE lava ke tali ʻe he kau ako ne nau lau e lea ʻi he teuteu ki he lēsoni ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻa honau kaungāakó.

Ko hono maʻu ha fakamoʻoni ʻo Siosefa Sāmitá

Fakakaukauloto ki he tūkunga ko ʻení:

ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ho kaungāmeʻa ko Mākosí ko ha mēmipa koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe kamata ke ne lau fekauʻaki mo Siosefa Sāmita ʻi he uepisaiti ʻa e Siasí. Naʻá ne mālieʻia ʻi he fakaafe ke ne ako ʻiate ia pē ko Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene vahevahe mo kimoutolu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne akó, naʻá ne fehuʻi, “Te tau lava fēfē nai ʻo ako ʻiate kitautolu pē pe ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita?”

  • Ko e hā nai e meʻa te ke talaange kia Mākosí?

Ki ha ngaahi fakakaukau kehe ki hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ko Siosefa Sāmita ko e palōfita ʻa e ʻEikí, mamata pe lau ʻa e meʻa naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā ʻEnitasení:

ʻE lava pē ke kehekehe e founga ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE lava ke maʻu ia ʻi haʻo tūʻulutui ʻo lotu, ʻo kole ki he ʻOtuá ke fakapapauʻi mai ko ha palōfita moʻoni ia. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo lau e fakamatala ʻa e Palōfitá ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. ʻE lava ke taumalingi ki ho laumālié ha fakamoʻoni ʻi hoʻo toutou lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo fai hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfitá pe ʻi hoʻo tuʻu ʻi he loto temipalé mo ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ki māmani ʻa e mālohi māʻoniʻoni ke silaʻí. Ka ʻi he tuí mo e loto fakamātoató, ʻe fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. (Neil L. Andersen, “Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 30)

 

ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ke fakaafeʻi ai e kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoni kia Siosefa Sāmita. Te ke lava ʻo tokoni ke teuteuʻi e kau akó ʻaki hono fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻenau tali ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻI he ʻosi e tohi ʻa e kau akó, fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku loto fiemālie ke vahevahe mo e kalasí. Fakakaukau ke ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá. ʻE toe lelei foki ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ko e fili ko ia ke tui ki he uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmitá ʻoku totonu ia naʻa mo e taimi ʻoku ʻi ai ai ha taʻe-pauʻiá. ʻE lava ke fakamālohia ʻenau tuí ʻi he fakalau ʻa e taimí ʻo fakafou ʻi he aʻusiá.

  • Ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke ke tui ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita?

  • Ko e hā ha meʻa kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke mahino pe ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakaloloto ai hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai hoʻo moʻuí ʻi hono maʻu ha fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá?