Seminelí
2 Nīfai 4: Saame ʻa Nīfaí


“2 Nīfai 4: Saame ʻa Nifaí,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“2 Nīfai 4: Saame ʻa Nifaí,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

2 Nīfai 4

Saame ʻa Nīfaí

ʻĪmisi
Nīfai ʻoku Lotu

ʻOku fehangahangai ʻa e tokotaha kotoa pē mo e ʻahiʻahí pea ongoʻi loto maʻulalo pe loto-foʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe ongoʻi pehē foki mo e palōfita ko Nīfaí. Hili e aʻusia ʻe Nīfai ʻa e pekia ʻa ʻene tamai ko Līhaí pea mo ʻene fehangahangai mo hono ongo taʻokete ʻitá, naʻá ne tohi ʻo kau ki he niʻihi ʻo ʻene ngaahi ongo loloto tahá. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene fiefiá pea pehē ki heʻene mamahí. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe Heʻene sīpingá ʻa e founga te tau lava ai ʻo tafoki ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau aʻusia ai e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke tali faivelenga ki he ʻahiʻahí mo e loto-foʻí ʻaki haʻo tafoki ki he ʻEikí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongó, ngaahi aʻusiá mo e ngaahi fakamoʻoní. ʻE lava ke kau ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi hoʻo kalasí ʻi he lukuluku [fakamatalá]. ʻI hoʻo tokoniʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó, aʻusiá, mo e fakamoʻoní, te nau lava ʻo faitāpuekina e ngaahi moʻui ʻa kinautolu ʻoku ʻi honau tafaʻaki. ʻE lava ke fakamāmaʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he kalasí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau kole tokoni ki he ʻOtuá ʻi ha ʻahiʻahi pe faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo ia.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié

Ko e founga ʻe taha ke kamata ʻaki e lēsoní ko hono aleaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻoku angamaheni ki ai ʻa e taha kotoa. Hangē ko ʻení, ʻoku tau fehangahangai kotoa pē mo e ʻahiʻahí pea tau ongoʻi loto mamahi pe loto-foʻi he taimi ʻe niʻihi. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto fakalongolongo pē ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻE lava foki ke hiki ʻe he kau akó ʻi heʻenau tohinoá ha ʻahiʻahi pe ʻuhinga pau te nau ongoʻi loto-foʻi ai.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻahiʻahiʻi ai e tokotaha kotoa pē pea ongoʻi lotofoʻi he taimi ʻe niʻihi?

  • Mei he 1 ki he 10, ko e hā e tuʻunga ʻokú ke ongoʻi ʻoku aʻu ki ai ʻa hoʻo mapuleʻi e ngaahi faingataʻa ko ʻení?

  • ʻE tāpuekina fēfē nai hoʻo moʻuí kapau te ke lava lelei ange ʻo ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí mo e loto-foʻí?

Saame ʻa Nifai

Lau ʻa e 2 Nīfai 4:12–13, 18, ʻo kumi ai ki he niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo Nīfaí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakatupu ʻe he ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻi he ongo ʻa Nīfaí?

Ko e ngaahi veesi 2 Nīfai 4:16–35 ʻoku faʻa taku ko e saame ʻa Nīfaí. Ko e saame “ko ha foʻi maau pe himi naʻe ueʻi fakalaumālie” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Saame,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he niʻihi ʻo ʻene ngaahi ongo loloto tahá. Naʻá ne vahevahe hono ngaahi faingataʻá mo e founga naʻá ne tali ʻaki e ʻahiʻahí mo e loto-foʻí. ʻI hoʻo ako e ngaahi veesi ko ʻení, fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi e meʻa te ke lava ʻo fai ʻi he ngaahi faingataʻa pau ʻokú ke fehangahangai mo iá.

Mahalo te ke manatuʻi ha sitepu ʻe fā ke tokoni atu ke ke fakatatau ʻa e folofolá ki hoʻo moʻuí:

  1. Kumi ha ngaahi fakamatala fakaikiiki mahuʻinga.

  2. Fai ha ngaahi fakafehoanaki ki hoʻo moʻuí.

  3. ʻIloʻi ha ngaahi lēsoni mahuʻinga.

  4. Fakapapauʻi hono fakaʻaongaʻi fakatāutahá.

ʻOange ki he kau akó ha tatau ʻo e laʻipepa tufá ke fakafonu fakafoʻituitui. Ko e fili ʻe tahá ke fakakakato fakakalasi ʻa e ʻuluaki ʻotu ʻe uá pea vahevahe leva ʻa e ʻotu ʻe tolu fakaʻosí ʻi he ngaahi kulupú pea ʻai ke lipooti ʻe he kulupu takitaha ʻa e meʻa naʻa nau akó.

ʻE lava ke fakaʻaiʻai e kau akó ke nau hiki e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fakataautaha fekauʻaki mo e ngaahi veesi ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.

© 2023 by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved. 2 Nīfai 4:16–35. Fakakaukau ke ʻeke ange ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

ʻE lava ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala ʻi he konga “Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá” ʻo fakatupulekina ʻa e fealēleaʻakí.

Saame ʻa Nifaí mo Au (2 Nīfai 4:16–35)

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)—“2 Nīfai 4: Saame ʻa Nīfaí”

Aʻusia ʻa Nifaí

Ko ʻEku Aʻusiá

2 Nīfai 4:16

Aʻusia ʻa Nifaí

Naʻe ongoʻi fēfē nai ʻa Nīfai?

Ko ʻEku Aʻusiá

Ko e fē nai ha taimi naʻa ku maʻu ai ʻa e ngaahi ongo tatau?

2 Nīfai 4:17–19

Aʻusia ʻa Nifaí

Naʻe ongoʻi fēfē nai ʻa Nīfai?

Ko ʻEku Aʻusiá

Ko e fē nai ha taimi naʻá ku maʻu ai ha ngaahi ongo tatau?

2 Nīfai 4:20–25

Aʻusia ʻa Nifaí

Ko e hā ha ngaahi aʻusia mo e ʻOtuá naʻe tokoniʻi ai ʻa Nīfai ke ne tali faivelenga hono ngaahi ʻahiʻahí mo e ongoʻi loto-foʻí?

Ko ʻEku Aʻusiá

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia fakalaumālie te u lava ʻo manatuʻi ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai aú pe te u loto-foʻi aí?

2 Nīfai 4:26–29

Aʻusia ʻa Nifaí

Ko e hā e faʻahinga fakakaukau naʻá ne tokoniʻi ʻa Nīfai ke mālohi ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai hono ʻahiʻahiʻí pe fakaloto-foʻí?

Ko ʻEku Aʻusiá

Ko e hā ha faʻahinga fakakaukau te ne lava ʻo tokoniʻi au ke u mālohi ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi pe fakaloto-foʻi kiate aú?

2 Nīfai 4:30–35

Aʻusia ʻa Nifaí

Ko e hā e meʻa ʻokú ne langaki ʻeku ongó mei he lotu ʻa Nīfaí?

Ko ʻEku Aʻusiá

Te u fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e sīpinga ʻa Nīfaí ki heʻeku ngaahi lotú?

  • Ko e hā e ngaahi veesi pe ngaahi kupuʻi lea ʻi he 2 Nīfai 4 ʻoku makehe ange kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he 2 Nīfai 4?

  • Naʻe tākiekina fēfē nai ʻe hono fakatatau e ngaahi folofolá ki hoʻo moʻuí ʻa hoʻo ako ʻa e 2 Nifai 4?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke ʻiloʻi?

    Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, ko ha konga ia ʻo e fealēleaʻakí. Hangē ko ʻení:

    • ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he falala ki he ʻEikí mo manatuʻi e ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻo e kuohilí ke u lava ʻo tali faivelenga ki he ʻahiʻahí mo e fakaloto-foʻí.

    • Kapau te u lotu moʻoni ki he ʻOtuá, te u lava ʻo maʻu ʻEne tokoní ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi mo fakaloto-foʻi ai kiate aú.

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē nai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo tokoniʻi koe ke ke tafoki ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi pe te ke ongoʻi loto-foʻi aí?

Ko ʻeku palaní ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí mo e fakaloto-foʻí

 

Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e founga kuo tafoki ai ha niʻihi kehe ki he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí, fakakaukau ke huluʻi ha taha ʻo e ngaahi vitiō ʻoku fokotuʻu atu ʻi he konga ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Tānaki Atú.”

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau talanoa fekauʻaki mo ha taimi ne nau tafoki ai ki he ʻEikí ʻi ha taimi faingataʻa.

Muimui ʻi he sīpinga ʻa Nīfaí pea ke hiki ha saame pē ʻaʻau. ʻE lava ke tokoni ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni, akonaki, pe (ngaahi) veesi mei he 2 Nifai 4 te ke ala fakaʻaongaʻi ki hoʻo moʻuí?

  • Te ke lava fēfē nai ʻo fakaʻaongaʻi ia ki hoʻo moʻuí?

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē nai hoʻo fakahoko ʻení ke ke tafoki ai ki he Fakamoʻuí?

  • ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻuí, te ke lava fēfē nai ʻo tali ʻaki e tui ki he Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ʻe kau ako ʻoku nau loto fiemālie ke vahevahe ʻenau sāmé mo e kalasí. Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni kau ki he Fakamoʻuí. ʻE ala tokoni ke fakamanatu ki he kau akó te nau fehangahangai mo ha ngaahi fakafeʻātungia pea ʻe fie maʻu ke nau toutou feinga ke ikunaʻi kinautolu. Ka neongo ia, te nau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi ke ikunaʻi pe kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.