Seminelí
ʻAlamā 37: “Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá”


“ʻAlamā 37: ‘Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“ʻAlamā 37,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

ʻAlamā 37

“Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá”

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne ako e folofolá

ʻOku ngali lahi mo faingataʻa ʻetau ngaahi palopalemá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo tau mahalo ai ʻoku fiemaʻu ke lahi mo faingataʻa foki e ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻakí. Ka neongo ia, naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ke fai ʻaki ha ngaahi fuʻu meʻa lalahi, hangē ko hono fakaʻatā ʻa e folofolá ke ne fakahinohino ʻa e “feituʻu ke [tau] fou ai” ʻi heʻetau moʻuí (ʻAlamā 37:40). ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke ke ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako ʻEne folofolá ʻi he ngaahi tohi folofolá.

Ko e maʻongoʻonga ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá

  • Ko e hā ha fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻokú ne fakahoko ha liliu lahi ʻi hoʻo moʻuí?

ʻĪmisi
finemui ‘oku fakamālohisino
ʻĪmisi
telefoni toʻotoʻo
ʻĪmisi
polosi fufulu nifo
ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau fakamaʻa ʻa e tafaʻaki ki tuʻa ʻo ha fale

Hangē ko hono lekooti ʻi he ʻAlamā 37, naʻe tuku ʻe ʻAlamā ha fatongia mahuʻinga kia Hilamani ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke tokoni lahi ki he fānau ʻa e ʻOtuá. Lau ʻa e ʻAlamā 37:1–2, 5–7 ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e fatongia ko iá pea mo e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga aí.

Kapau ʻokú ke fie sio ʻi ha vitiō ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, sio ʻi he “ʻOku Faleʻi ʻe ʻAlamā ʻa Hono Ngaahi Fohá” mei he taimi 3:15 ki he 5:05, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Muimui ʻi he foʻi talanoá ʻi hoʻo folofolá.

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako ʻi he ʻAlamā 37 ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e folofolá ke ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he kakai tokolahi.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e folofolá ke tokoniʻi e kakaí ke langaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí pea haʻu kiate Ia ki ha fakamoʻuí?

ʻI he hoko atu hoʻo akó, fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ʻení: ʻOku tokoni fēfē ʻa e folofolá ke ʻomi ʻa e kakaí kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne fakamoʻuí? Ko e hā ha founga ʻoku totonu ke u ako ai kae lava ke u maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ko ʻení?

Kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ʻokú ke maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻi hono ako ʻo e folofolá, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe ala fiemaʻu ke ke ʻiloʻi pe liliú.

Mālohi maʻongoʻonga ʻo e ngaahi folofolá

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe ʻAlamā hono fohá

Naʻe fakamanatu ʻe ʻAlamā kia Hilamani ʻa e ngaahi founga naʻe liliu lahi ai ʻe he folofolá ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Lau ʻa e ʻAlamā 37:8–10, 14, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki fakaofo naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he folofolá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení pe lisi kinautolu ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení naʻe makehe kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā naʻe “tokoni lahi [ʻa e folofolá] ki he manatu ʻa e kakaí ni” (ʻAlamā 37:8). Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he tāpuakí ni ʻo pehē:

ʻOku tokoni lahi ʻa e folofolá ki heʻetau manatú ʻi hono tokoniʻi ke tau manatua maʻu pē, ʻa e ʻEikí mo ʻetau fetuʻutaki mo Ia mo e Tamaí. ʻOku nau fakamanatu mai ʻa e meʻa naʻa tau ʻiloʻi ʻi heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku nau toe tokoni lahi ki heʻetau manatú ʻi hono akoʻi kitautolu fekauʻaki mo ha ngaahi kuonga, kakai mo e ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau malava ke aʻusia tonú. (D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 33)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    • Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai, pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi, ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e ako e folofolá?

    • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻomi fēfē kitautolu ʻe he folofolá “ki he ʻiloʻi ʻo e ʻEikí … pea fiefia ʻia Sīsū Kalaisí”? (ʻAlamā 37:9)

Ko e Liahoná mo e ngaahi folofola ʻa Kalaisí

Hili hono ʻoange ʻe ʻAlamā ha toe faleʻi kia Hilamaní, naʻá ne fakatatau ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ki ha kiʻi meʻa siʻisiʻi mo faingofua naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Līhai mo hono fāmilí: ʻa e Liahoná. Fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Liahoná.

ʻĪmisi
Ko e vakai ʻa Līhai mo hono familí ki he Liahoná

Lau ʻa e ʻAlamā 37:38–46 ʻo kumi e ngaahi meʻa iiki mo faingofua naʻe pau ke fai ʻe he fāmili ʻo Līhaí kae lava ke tataki kinautolu ʻe he Liahoná.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakakakato ʻeni:

    Ke tokoni ke ke fakakaukau ki he founga ʻoku ʻaonga ai e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā kau ki he Liahoná ki he ako folofolá, fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakamatalaʻi ai ʻeni:

    1. Ako e folofolá ʻi he tui ki he ʻOtuá (vakai ki he ʻAlamā 37:40). Ko e hā ha meʻa ʻokú ne ʻai ke kehe ai ʻeni mei he faʻahinga ako kehé?

    2. Ke hoko ʻo “fakapikopiko” pea ngalo ke “ngāue ʻaki ʻenau tuí mo e ngāue faivelengá” ʻi he ako folofolá (ʻAlamā 37:41).

    Kapau ʻe lava, lekooti ha faʻahinga aʻusia pē kuó ke maʻu kuó ne tokoniʻi koe ke ke vakai ki he hoko ʻa e folofolá ko ha “meʻa fakahinohino” ke “tuhu … ki he feituʻu ke [tau] fou ai” ʻi heʻetau moʻuí (ʻAlamā 37:38, 40).

Ako folofola fakatāutahá

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi taumuʻa ako folofola lolotongá, tōʻonga moʻuí, mo e ngaahi aʻusia fakataautaha ʻokú ke lolotonga maʻú. Lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e fanga kiʻi liliu iiki te ke lava ʻo fai ke faitāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi founga maʻongoʻonga. Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe niʻihi:

Ako e folofolá ʻo fekumi ki ha “ʻiloʻi [lahi ange] ʻo e ʻEikí” pe “fiefia ʻia Sīsū Kalaisi” (ʻAlamā 37:9).

  • ʻE lava ke kau heni ha fekumi ki ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kia Sīsū Kalaisi, ko Hono ngaahi fatongiá, mo ʻEne misioná. ʻI hoʻo feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení, te ke lava ʻo fakakaukau ki he founga ʻoku fakahoko ai ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi fatongia tatau ʻi hoʻo moʻuí. Te ke lava ʻo hiki e ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e loto-houngaʻiá ʻi ha tohinoa pe ʻi he polokalama Gospel Library ʻi hoʻo maʻu kinautolú.

Fakahaaʻi hoʻo tui ki he ʻOtuá ʻi hoʻo akó (vakai ki he ʻAlamā 37:40).

  • ʻE lava ke kau heni ʻa e fekumi ki ha ngaahi founga ke ngāueʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ke akó pea haʻu kia Kalaisi. Te ke lava ʻo fekumi maʻu pē ke tali ʻa e fehuʻi “ʻE tokoniʻi fēfē au ʻe he meʻa ʻoku ou akó ke u haʻu kia Kalaisi ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí pea muimui ʻi Heʻene sīpingá?” Te ke lava ʻo hiki hoʻo ngaahi talí ʻi ha tohinoa.

Fakapapauʻi ʻa e founga ʻe lava ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he “fakapikopikó” mo hono fakangaloki ke “ngāue ʻaki [hoʻo] tuí mo e faivelengá” ʻi hoʻo akó (ʻAlamā 37:41).

  • ʻE lava ke kau heni hono fili ha taimi pau ʻi he ʻaho takitaha ke ako ai hoʻo folofolá. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ke mo toutou vakaiʻi maʻu pē hoʻo feinga ke ako e folofolá. Kapau ʻe faingamālie, te ke lava ʻo fokotuʻu ha fakamanatu ʻi he tohi māhina ʻi he telefoní pe meʻangāue fakaʻilekitulōnika kehe ʻi he ʻaho takitaha.