Faifekau Ngāue Tokoní
1. Ko hono Fakatupulaki ‘o e Ivi Matuʻuakí ʻi he Loto-Mafasiá


“1. Ko Hono Fakatupulaki ‘o e Ivi Matuʻuaki ʻo e Loto-Mafasiá,” Ko e Fakaangaanga ki he Moʻui ʻa e Faifekau Tokoní: Kiʻi Tohi Maʻuʻanga Tokoni (2020)

“1. Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ivi Matuʻuaki ʻo e Loto-Mafasiá,” Ko e Fakaangaanga ki he Moʻui ʻa e Faifekau Tokoní

ʻĪmisi
kau faifekau tokoni ʻoku ngāue ʻi he meʻatokoní

1. Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ivi Matuʻuaki ʻo e Loto-Mafasiá

ʻOku ʻi he konga ko ʻení ha ngaahi fokotuʻu fakalūkufua ki hono taʻofi ʻo e loto-mafasia lahí mo e matuʻuaki ʻo e ngaahi taimi mafasiá ʻi heʻenau hokó. ʻE lava ke ʻaonga ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ki he kau faifekau kotoa pē.

A. Ko Hono Tokoniʻi Lelei ʻo e Loto-Mafasiá

  • Lotu tāumaʻu mo fakamātoato. Fakahā ki he ʻEikí ho lotó, meʻa ʻoku hokó, palaní, mo e meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí. Kole ke ʻiate koe ʻa e Laumālié ʻi he meʻa kotoa pē. Hiki ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lotu mo ako ʻa e folofolá. Tokanga ki he fakahinohino fakalaumālie te ke ala maʻu ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó. Tokanga ki he leʻo ʻo e Laumālié. ʻI hoʻo fai iá, ʻe hokohoko leva haʻo maʻu ha fakahinohino, fakafiemālie, pea mo ha tokoni. “He vakai, ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5). Kole ki he ‘Eiki ke ne tokoniʻi koe ke ke ‘iloʻi mo muimui ki he ngaahi ue‘i fakalaumālié.

  • Fakalongolongo. ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e fakalongolongó ki he ʻikai toe ngaue fakaesinó, neongo ʻe lava pē ke kau ai. Ko e fakalongolongó ko ha natula ʻi he lotó. Ko ha faʻahinga tuʻunga nonga ia ʻi loto ʻokú ne fakaafeʻi ke ʻi ai ʻa e ʻOtuá. “Longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtua” (Same 46:10). Ako ke ke fakalongolongo. Te ke toki ongoʻingofua leva ai e ueʻi ʻa e Laumālié. Te ke malava lelei ange ai ke feau e ngaahi fiemaʻu hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ko e taimi kotoa pē ‘okú ke ongoʻi mafasia lahi ai, te ke lava ʻo feinga ke fakalongolongo. ʻOua te ke tokanga taha pē ki he ngaahi fakakaukau ʻi ho ʻatamaí, ka ke tokanga ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻú. Fakatokanga‘i pe ʻoku fakafefeka pe molū ho ngaahi uouá, pea fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ongo mo e manongi ʻokú ne ʻākilotoa koé. ʻOku mātuʻaki ʻaonga ke ke tokanga ki he anga hoʻo mānavá (vakai, Fakamālohisino ki he Mānavá). ʻOku ʻikai ko haʻo feinga ke tekeʻi ha ngaahi fakakaukau pe taʻofi ke ʻoua te ke toe fakakaukau. Ko hoʻo hiki pē hoʻo tokangá mei he loto-hohaʻá mo e manavasiʻí. ʻOku fakaʻatā ʻe he meʻá ni ha faingamālie lahi ange moʻó e Laumāié ʻi hoʻo fakakaukaú. Te ne toe lava foki ʻo tokoni atu ke ke ongoʻi nonga lahi ange.

  • Fakamoʻoniʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOkú ke maʻu e faingamālie ke kau ʻi he ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá ʻi hono tāpuakiʻi ʻo ʻEne fānaú. Ako ke ke tokanga-taha ʻi he ʻaho kotoa pē ki he ngaahi tāpuaki ʻokú ke houngaʻia aí. Fakatokangaʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí, pea tohi ʻo fakamatalaʻi ia ʻi hoʻo tohinoá (vakai, Molonai 10:3).

  • Tokoni ʻaki ho mālohingá mo ho ngaahi talēnití. Hiki ha lisi ʻo ho mālohingá mo ho ngaahi talēnití, mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. Ko ho mālohingá ko ha konga ia ʻo e fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi kinautolu ke tāpuekina ʻEne fānaú mo langa Hono puleʻangá. Ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga hoʻo ngāue fakafaifekaú ke tanumaki hoʻo ngaahi meʻafoakí. Faka‘aongaʻi ho ngaahi mālohingá ʻi ha founga faka-Kalaisi ke tokoniʻi ha niʻihi kehe. Fakakaukau ki ha meʻa naʻe fanafana ʻe he Laumālié ki ha faifekau ʻe taha: “Na‘e ʻikai ke u ui koe koe‘uhí ko ho ngaahi vaivaí. Na‘á ku ui koé ko ho ngaahi mālohingá.” Tokanga lahi ange ki he meʻa ʻokú ke fakahoko leleí kae ʻikai ko ē ʻoku hala hoʻo fakahokó. Palani ha ngaahi founga ʻi he uike takitaha ke fakatupulaki ai mo fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi meʻafoakí ke tokoniʻi pea mo tāpuekina ʻa e niʻihi kehé. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:18–19.)

  • Kumi mo ako maʻuloto ha ngaahi potu folofola fakanonga. ʻI hoʻo ako ko ia e ngaahi potu folofolá, lisi ha ngaahi veesi ʻokú ne fakaivia mo fakafiemālieʻi koe. Te ke lava ke lau, fanongo ki ai, mo ako maʻuloto kinautolu.

  • Tokanga taha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻokú ke tokoniʻí. Fakakaukau ki he me‘a te ke lava ʻo fai ke tāpuekina kinautolu ʻokú ke tokoniʻí. Kumia ha tataki fakalaumālie ke ke ʻilo e founga ke tokoniʻi lelei ange ai kinautolú. Feinga ke fakamālohia ‘a ʻenau tuí.

  • Fakafehokotaki ho‘o ngāue ki he kakai ʻokú ke ʻiloʻí. Fakakaukau ki he founga ʻe tokoni ai hoʻo ngāué ki he kakai ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku lahi ʻenau ngaahi palopalemá. Lekooti ʻi hoʻo tohinoá ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe hoʻo ngāué ʻa e niʻihi kehé.

    ʻĪmisi
    Fakataha ʻa ha taki faka-Siasi mo e talavou
  • Vakavakaiʻi hoʻo ngaahi fakaʻānauá. Mahalo he ʻikai tatau maʻu pē e misiona ʻokú ke ngāue ki aí mo e meʻa naʻá ke fakatetuʻa ki aí. Ko e taimi ʻe niʻihi he ʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo tatau mo e meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí. Ko hoʻo ngāué, mahalo he ʻikai faingataʻa pe fakafiefia maʻu pē. Pea ʻe lava pē ke ʻikai haohaoa hoʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē. Manatuʻi e faleʻi ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií: “ʻE foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe. … Ko ia, nofo ma‘u ʻi ho halá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7, 9).

  • Kole ha ngofua ke ke ki‘i mālōlō mei ha meʻa ‘okú ke fai. Mahalo he ʻikai ke ke lava ʻo kiʻi mālōlō he taimí ni. Kapau ko ia, pehē pē kiate koe, “Te u lava pē ʻo tatali kae ʻoua kuo taimi ke u kiʻi mālōlō.”

  • Fakamālohisino. Ko e fakamālohisino maʻu peé ko ha founga lelei ia ʻe taha ke mapuleʻi e loto-mafasiá. Feinga ke ke kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe ʻoku fakatou fakafiefia mo kiʻi faingataʻa fakaetuʻasino. Te ke ala fakatokangaʻi, ʻi hoʻo tokanga ki he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení, ʻoku fakaivia koe. Te ke lava ai ke fakangaloʻi e ngaahi meʻa fakahohaʻa ʻo e ʻahó. ‘E lava ke fakatupulaki ho iví mo ho‘o malava ke ngāue maʻá e ‘Eikí ʻe ha faʻahinga fakamālohisino pē. Kumi ha founga ke fakapale‘i ai koe ʻi hono kumi ha ngaahi founga ke fakatupulaki hoʻo fakamālohisinó.

  • ʻOua te ke feinga ke puleʻi ʻa e ngaahi meʻa he ʻikai ke ke lavá. ʻE lava ke tupu e ngaahi ola ʻo hoʻo ngaahi feinga māʻoniʻoní mei he tauʻatāina ʻa e niʻihi kehé ke filí. He ʻikai ke ke lava ʻo puleʻi ʻa e kakaí pe fakamālohiʻi ke nau fai ha meʻa. “Oku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeinga ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai, mo e angamalū, pea mo e ʻofa taʻemālualoi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41). “Ko ia, siʻi kāinga ʻofeina, ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17).

  • Ako ke ke moʻui tokanga. Ko e moʻui tokangá ko ha founga ia ki he fekuki mo e loto-mafasiá. ‘Oku kau ai ʻa e tokanga ki he ngaahi meʻa ʻokú ke foua he lolotonga ní. Faka‘aongaʻi ia ʻi he taimi ʻoku tōtuʻa ai hoʻo loto-mafasiá pe tailiilí. Feinga ke tukutaha hoʻo tokangá ki he meʻa ʻoku hoko ʻi ho ʻātakaí. Tokanga taha ki he lolotongá mo e taimi ní, kae ʻikai ko e kahaʻú. Fakatokanga‘i e founga fakakaukau ʻokú ke maʻu ki he meʻa ko ʻení.

    • Mihiʻi lahi hoʻo mānavá, kuikui ho matá kapau ʻe fie maʻu, pea feinga ke nonga.

    • Kiʻi luelue nounou kapau ‘e ʻaonga.

    • Fakatokangaʻi, ʻo meimei hangē ko ha taha kehé, ʻa e meʻa naʻá ke hohaʻa ki aí. Ko e hā hoʻo ongo fekauʻaki mo iá?

    • Tukuange ʻa e meʻa ʻokú ne hohaʻasi koé ke ʻalu. Tokanga taha ki he me‘a te ke lava pe ʻoku totonu ke ke fai ʻi he ngaahi miniti siʻi ka hokó.

    • Kapau he ‘ikai ke toe lelei ange ʻa e meʻa ʻoku hokó, fakahā ke ʻilo ʻe ho taki faifekau tokoní.

  • Fakakaungāme‘a ki ho kaungā-ngāué mo e toenga ʻo e kau faifekaú. Fevahevaheʻaki ha ngaahi fakakaukau, fetauhiʻaki, fetokoniʻaki, mo fefakamolemoleʻaki.

    ʻĪmisi
    kau faifekau tokoni ʻoku nau fononga fakataha
  • Fakaʻaongaʻi e hivá. Fakamanatuʻi e fakalea ʻo ha ngaahi hiva ʻe niʻihi pe ngaahi potu folofola ʻokú ke saiʻia ai. Ko e taimi ʻokú ke ongoʻi loto-mafasia ai pe loto-foʻí, manatuʻi ʻa e fakaleá. Kole pe te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha meʻa fakaongo ki he telingá (earbuds) ‘i hoʻo ngāue tokoní. Fanongo ki he fasi ʻoku fakanongá kapau ʻoku ʻikai ke ne uesia hoʻo ngāué. Fakakaukau ke ke faka‘aongaʻi ‘a e “Calm” pe ko ha polokalama telefoni meimei tatau mo ia ʻi hoʻo telefoní.

  • Manatuʻi e meʻa kuó ke ʻosi akó. Kuó ke fefaʻuhi mo e liliú pea mo e faingataʻá ʻi hoʻo moʻuí kotoa. Hiki ‘a e meʻa kuó ke ako mei ha ngaahi taimi he kuohilí ʻo ha loto-mafasia lahi (hiki, mole, pe ha ʻapiako pe ngāue foʻou). Te ke lava fēfē ke ngāue ʻaki e ngaahi pōtoʻi ngāue ko ʻení he taimí ni?

E. Meʻa ke Fai ʻi ha “Loto-Mafasia Fakatuʻupakeé”

ʻOku hoko ha loto-mafasia fakatuʻupakē ʻi he taimi ʻokú ke hiki fakafokifā ai ki ha feituʻu fakamafasia ʻoku ʻi ha tuʻunga kovi pe fakatuʻutāmaki. Kapau ʻokú ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakaesino pe fakaeloto, telefoni ʻi he vave tahá ki hoʻo mātuʻá pe taki faifekau tokoní. ʻI he ngaahi tūkunga kehé, ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení:

  • Kiʻi mālōlō nounou. Kapau ʻokú ke fuʻu ʻita lahi pe tōtuʻa hoʻo loto-mafasiá, kiʻi mālōlō. Mānava māmālie mo lahi ki loto, faofao, pea mālōlō fakaesino. Ko e taimi ʻe nonga hifo ai ho sinó mo ho ʻatamaí, te ke fakakaukau lelei ange. Luelue, maʻu ha kiʻi meʻatokoni pe inu. Pe tangutu maʻu pē ʻi ha ngaahi miniti siʻi. ʻE lava haʻo fakalau ʻo e meʻa ʻokú ke ongoʻí (hangē ko ʻení, ʻoku ou ongoʻi taʻefiemālie pe liʻekina) ʻo tokoniʻi ho ʻutó ke kamata ngāue ki he palopalemá.

  • Angaʻofa pē kiate koe. Fai kiate koe ʻa e ngaahi lea fakafiemālie tatau te ke fakaʻaongaʻi ki ha taha kehe. ʻOku loto taʻe-fiemālie mo fakahoko ʻe he taha kotoa he taimi ʻe niʻihi ha fehālaaki. ʻIloʻi ʻoku mahino ki he ʻEikí. Fakakaukau ʻokú Ne tangutu ʻi ho tafaʻakí, ʻo fanongo mo poupou atu. Manatuʻi, ʻoku ʻikai mei he ʻEikí ʻa e ngaahi fakakaukau tuenoá, siva ʻo e ʻamanakí, pe tukuakiʻi fefeká.

  • Toe tokanga taha pē ki he fakahoungaʻí. Fakatokangaʻi e meʻa ʻoku ʻi ho ʻātakaí. Tokanga taha pē ki ha meʻa ʻoku tonu, lelei, mo sai fekauʻaki mo koe pea mo māmani. Fai ha lotu fakafetaʻi ki ha meʻa pau ʻe nima pe lahi ange. Pehē pē kiate koe, “Ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Kuó ne ui au ke u malanga ʻaki ʻa ʻene folofolá ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí” (3 Nīfai 5:13).

  • Kamata taha taha pē. ʻAi ke ke ʻiloʻi ʻa e ʻuluaki palopalemá, pea kamata taha taha ke fakaleleiʻi. ʻAi ke ke manatuʻi, “Ko e meʻa pē ke u fai he taimi ní ko e .”

  • Tokoniʻi ha taha kehe. Toe fakatahatahaʻi ho iví ʻaki haʻo tokoniʻi ha taha kehe. Malimali ki he kakaí, tokoni kiate kinautolu, mo fie tokoni. Kamata fakapōtalanoa ki ha taha ke fakafoki mai ʻaki hoʻo fakakaukaú ki he lolotongá ni.

  • Fakafepakiʻi ʻa e fakakaukau ʻoku ʻikai saí. ʻI he taimí ni, pe kimuʻa ʻi he taimi mohé, hiki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻikai sai ʻo e ʻaho ní ʻi ha laʻipepa. Toe hiki tuʻo ua kinautolu ke ke maʻu ha ʻamanaki lelei, moʻoni pea mo loto-lahi ange (vakai, ngaahi sīpinga ko ʻení).

ʻĪmisi
kau faifekau tokoni ʻoku nau pōtalanoa

F. Ko e Tokoniʻi ʻo Kinautolu ʻOku Tōtuʻa ‘Enau Loto-Mafasiá

  • Fakatokangaʻi ha niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻia. Fakahā ange ke nau ʻilo ʻoku mahino kiate koe. Fakahā ange ʻokú ke fie tokoni. Tuku ha taimi ke ke fakafanongo ki honau faingata‘aʻiá. Fokotu‘u ange ke nau kiʻi mālōlō taimi nounou.

  • Fakakaukau ki he fuakava ʻo ho papitaisó. Kuo tau ʻosi palōmesi ke “fefuaʻaki [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa; … ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē” (Mōsaia 18:8–9). Fakaʻaongaʻi ʻa e fuakavá ni ʻaki haʻamou (1) fevahevaheʻaki hoʻomou kavengá, (2) maʻu ha mahino mo fai ha fakafiemālie, pea mo (3) fakamoʻoniʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

  • Fai ha ngaahi fehuʻi siʻi, kae ʻoua naʻa fakamālohiʻi ʻa e tokotahá ke lea. Feinga ke ke pehē, “ʻOkú ke ngali loto-mamahi. Ko e hā e meʻa naʻe hokó?” pe “Te ke fie fakamatala mai kiate au?” ‘E ala kau ʻi ha ngaahi fakamatala lelei kehe ʻa e:

    • “‘Oku ʻikai ke u ‘ilo e meʻa ʻokú ke lea ‘aki he taimi ní, ka ʻoku ou fiefia lahi ʻi hoʻo fakamatala maí.”

    • “Fakamatala mai ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻi he taimi ní.”

    • “ʻOku ou tokanga fekauʻaki mo koe.”

    • ʻOku ou ʻi hení ke tokoni atu kiate koe.”

    • “‘Oku sai pē ke ke ongoʻi pehē. ʻOku ʻikai ke ke taʻemalava.

  • Fakamanatu kiate ia ʻa e meʻa ʻokú ne fakahoko leleí. Hangē ko ‘ení, te ke lava ʻo pehē ange, “‘Oku ou houngaʻia mo‘oni ʻi hoʻo faitotonu mo holi ke tauhi ki he ʻOtuá.”

  • Fakafanongo ke mahino, pea fai ha poupou mo ha fakalotolahi. Ka ʻikai mahino ki he tokotahá, ʻoku ʻikai leva faʻa ʻaonga hono fai ʻo e faleʻí mo e ngaahi fokotuʻú. Fai ha ngaahi fehuʻi mo tokoni ke maʻu ʻe he tokotahá ʻene ngaahi tali pē ʻaʻana. ‘Oku ʻikai totonu ke ke fai e fatongia ʻo ha taha fai-faleʻi ki he kakai kehé. Ka te ke lava ʻo hoko ko ha taha fakafanongo lelei ʻoku tokoni mo poupouʻi kinautolu.

  • Fai ange hoʻo fakamoʻoní. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo hoʻo loto fie tokoní.

  • Fakapotopoto ʻi hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé. Ko hao uiuiʻi māʻoniʻoni ia. ‘Ai ke ke falalaʻanga, mo tauhi ʻo ʻikai fakahāhāholo.

    ʻĪmisi
    ngāue fakataha ha ongo faifekau tokoni
  • Tokanga taha ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke fakakaukauʻi he taimi ní. Tokoniʻi ‘a e niʻihi ʻoku tōtuʻa ʻenau loto-mafasiá ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema lalahí kae tokanga taha pē ki he ngaahi fili mahuʻinga ʻoku tonu ke fakahokó. Fakahā ange ʻokú ke fie tokoni. Poupou‘i kinautolu ke nau foki mai ki he ngaahi palopalema lalahi angé ʻi he taimi kuo nonga hifo ai e ngaahi meʻá. Hili ia pea tokoni ke nau kumi ha ngaahi founga fakaleleiʻi. Fakamanatu ange ʻe lava ʻa e ʻEikí ʻo tokoni ke maʻu ha founga hili ha kiʻi taimi. ‘Oku totonu ke tau fai e meʻa ‘oku tau lavá pea toki tuku atu ʻetau ngaahi palopalemá kiate Ia.

H. Ko e Ngāue ki he Palopalema Fakafoʻituituí

Ko ha taha makehe koe mo ha ngaahi mālohinga mo e ngaahi vaivaiʻanga makehe. Kapau ‘oku ʻi ai haʻo palopalema fakafoʻituitui te ke fie ngāue ki ai, hiki ia ʻi heni:

Hiki ha lisi ‘o e ngaahi meʻa kuó ke ʻosi ʻilo ʻoku tokoni atu ke ke mākupusi iá:

Hiki foki mo ha ngaahi me‘a foʻou ke ke ako fakahoko. Te ke lava ‘o ako mei he kakai ʻoku mou feohí, kau palofesinalé, pe ko haʻo fakatotolo fakafoʻituitui. Fakakaukau ki ha ngaahi founga fakatu‘asino, fakaeloto, fakasōsiale, fakaeʻatamai, pe fakalaumālie ʻe ala tokoni. Manatu‘i, mahalo kuo pau ke ke ako fakahoko ha founga foʻou ʻi ha ngaahi uike. Pea te ke ʻilo leva ai ʻa e tuʻunga lelei ʻo ʻene ngāué.

Ako fakamatala‘i hoʻo palopalemá ki ha kakai kehe mo kole ha tokoni ke mapuleʻi ia. Akoako mo ho‘o mātuʻá pe kau taki faifekau tokoní.