Faifekau Ngāue Tokoní
4. Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ivi Matuʻuaki Fakasōsialé


“4. Ko hono Fakatupulaki ‘o e Ivi Matuʻuaki Fakasōsialé,” Ko e Fakaangaanga ki he Moʻui ‘a e Faifekau Tokoní: Kiʻi Tohi Ma‘uʻanga Tokoni (2020)

“4. Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ivi Matuʻaki Fakasōsialé,” Ko e Fakaangaanga ki he Moʻui ʻa e Faifekau Tokoní

ʻĪmisi
faifekau ʻokú ne tui ha vesi Nima Fietokoní

4. Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ivi Matuʻuaki Fakasōsialé

ʻE lava ke fakatou hoko ʻa e vā fetuʻutakí ko ha tupuʻanga ʻo e loto-mafasiá mo e maʻuʻanga tāpuaki ki he fefaʻuhi mo e loto-mafasiá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakatotoló ko e fetuʻutaki leleí ʻoku ʻaonga ʻi he moʻuí kotoa. ʻOku fekauʻaki ʻa e faʻahinga fetuʻutaki peheé mo e moʻui lelei fakaeʻatamaí mo fakaesinó. Ko e taimi ʻoku tōtuʻa ai ʻetau loto-mafasiá, ʻe lava ke uesia ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí. Fakakaukauʻi e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ki hono langaki ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki leleí. To e vakai foki ki he konga “1. Ko Hono Fakatupulaki ‘o e Ivi Matuʻuaki ʻi he Loto-Mafasiá” ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange.

A. Ko e Fetuʻutaki mo e Niʻihi Kehé

  • ʻIloʻi pea mo fakaʻaongaʻi ho mālohingá ʻi hoʻo ngāué. ʻOkú ke maʻu ha ngaahi mālohinga ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke hoko ko ha faifekau lelei. Kolea ha tataki fakalaumālie ke tokoni atu ke mahino ho ngaahi mālohingá. ʻE tokoni ʻa e ʻEikí ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mālohinga ko ʻení ʻi Heʻene ngāué. Hangē ko ʻení: ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku fakaivia kiate kinautolu ʻa e talanoa mo e niʻihi kehé. ʻOku fakaongosia ia ki ha kakai ʻe niʻihi. Ka, ʻe fakatou lava ʻa e ongo kakai ko ʻení ʻo hoko ko ha kau faifekau tokoni lelei. Kapau ʻoku fakaongosia kiate koe ke talanoa mo ha kakai foʻou, kiʻi fakavahavaha. Hoko ko ha kaumeʻa lelei kiate kinautolu ʻokú ke ʻiloʻi leleí. Mahalo ko ho mālohingá, ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau mohu foungá, ngaahi ʻilo ki he kakaí, pe ko hoʻo malava ke palaní.

  • Fieʻilo ki he niʻihi kehé. Ako ‘a e ngaahi fehuʻi te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fakalotolahiʻi ʻaki e kakaí ke nau lea. Fehuʻi ki he kakaí fekauʻaki mo ʻenau ngāué, ngaahi manakó, fāmilí, pe hisitōlia fakafoʻituituí. Fehuʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate kinautolú mo e meʻa ʻoku nau fakaʻānaua pe hohaʻa ki aí. Fakafanongo ki ha ngaahi faingamālie ke fakamoʻoniʻi ai ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻe fekauʻaki mo kinautolú. Feinga ke fakahaaʻi hoʻo tokanga ki he niʻihi kehé. Ko ha konga ʻeni ʻo e ʻuhinga ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí. Loto fiemālie foki ke tali ʻenau ngaahi fehuʻi kau kiate koé.

  • Fokotuʻu ha taumuʻa ke ke ʻilo ha taha foʻou ʻi he kotoa pē. Fakaʻaongaʻi e hingoa ʻo e tokotahá ʻi he ʻuluaki miniti, hili hoʻomo fetaulakí. To e fakaʻaongaʻi ia ʻi he ʻosi hoʻomo talanoá. Hiki hono hingoá ke tokoni ke ke manatuʻi.

  • Tokanga ki he tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. Tuku hoʻo tokangá ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. ʻI hoko fakahoko iá, ʻe siʻi ange haʻo ongoʻi tokanga ki hoʻo ngaahi fiemaʻú pe taʻetāū (vakai, Mōsaia 2:17).

  • Kole ha tokoni ʻi he mahino ʻo e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai poto ʻa e taha kotoa ke mahino ki ai e fōtunga ʻo e kakai kehé pe māfihunga ʻo e sinó. Kapau ʻoku faingataʻa ke mahino kiate koe e loto ʻo e kakai kehé, kole ki ha taha ke tokoni atu.

    ʻĪmisi
    ko ha tangata mo ha faifekau ʻokú na lulululu
  • Fakaʻatā koe ke ke ongoʻi loto lahi, neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi pehē. Ko e taimi naʻe ngāue fakafaifekau ai ʻa Palesiteni Kōtoni B, Hingikelií, naʻe talaange ʻe heʻene tamaí, “Fakangaloki koe ka ke ʻalu ʻo ngāue” (ʻi he “Taking the Gospel to Britain,” Ensign, July 1987, 7). ʻOku ʻaonga lahi ʻa e faleʻi ko ʻení ki he faifekau kotoa. Feinga ke tukunoa‘i hoʻo tailiili ki he tuʻunga hoʻo ngāué. Ka ke, tokanga pē ki ho uiuiʻi ke tokoni ki he niʻihi kehé.

E. Ko e Fakaʻehiʻehi mei he Ongoʻi Taʻelatá pe Liʻekiná

  • Fai ha ngaahi fehuʻi ke ke ʻilo ai ki he kakai kehé. Fehuʻi ki ha kakai kehe fekauʻaki mo ʻenau ngaahi taukeí mo ʻenau ngaahi ongó koeʻuhí ke mahino lelei ange kinautolu kiate koe. Ko e taimi ʻe mahino ai kiate koe ʻa e kakai kehé, ʻe siʻi ange haʻo toe ongoʻi taʻelata.

  • Vahevahe ke lahi ange. Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo ngaahi ongó mo ha niʻihi kehe. ʻOku tau ongoʻi taʻelata ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ʻilo mo fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé.

  • Fakamatalaʻi ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e “taʻelata.” Feinga ke ke fakamatalaʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi ongo, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi tōʻonga ʻoku nau ʻai ke ke ongoʻi taʻelatá. Hili ia peá ke feinga ke ngāue ki he ngaahi meʻa ko ʻení.

  • Talanoa mo ha kakai lalahi ʻoku nau nau fie tokangá. ʻAi ke ʻilo ʻe he kakai lalahi ko ʻení hoʻo ongó. Mahalo ʻe ʻi ai haʻanau ngaahi fokotuʻu ki ha meʻa te ke ala fakahoko ke hao ai mei he ongoʻi taʻelatá.

    ʻĪmisi
    faifekau ʻokú ne fakaʻaongaʻi ha siaki hiki pāleti

F. Ko Hono Mapuleʻi ʻo e Fakafepakí mo e Fakaangá

  • Fakamatala ʻi he founga fakaʻapaʻapa ʻa e meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi koé. Kapau ‘oku uesia koe ʻe ha tōʻonga ʻa ha taha, talanoa ki ai ʻi he founga fakaʻapaʻapa. Fakamatala‘i ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke liliú, kae ʻoua ʻe fakaangaʻi e tōʻonga ʻa e taha kehé. Kapau ʻokú ke fakaanga pe ʻita, mahalo ʻe tuli tonuhia ʻa e toko tahá mo siʻi ke fie tokoni. Hangē ko ‘ení, te ke lava ʻo pehē ange, “‘Oku ʻikai ke u saiʻia ʻi he meʻa ko e veve ʻoku laku takai ʻi he loki mālōloó. Pea ʻoku ʻikai foki ke u saiʻia kapau te u fakamaau kotoa, tokotaha pē. ʻOku ou fifili pe ʻe founga fēfē haʻata fakamanatu ki he taha kotoa ke nau takitaha tokangaʻi ʻene veve.” Pe, “ʻoku ou tokanga naʻa ʻokú ke ʻita ʻiate au ʻi he taimi ʻokú ke fakalongolongo aí. Te ke lava ʻo talamai e meʻa ʻokú ke fakakaukauʻí?”

  • Kole ke maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo ia. Kole ki he niʻihi kehé ha ngaahi fokotuʻu fekauʻaki mo ha founga te ke lava ai ʻo ikunaʻi ho ngaahi vaivaí. To e kole foki ki he ʻEikí ke tokoni ke mahino kiate koe ho ngaahi vaivaí vakai, ʻEta 12:27)).

  • Angaʻofa ki he niʻihi kehé. ‘I hoʻo fakakaukau ki he niʻihi kehé, fakaʻehiʻehi mei hano fai ha ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai feʻunga fekauʻaki mo kinautolu pe ui ʻaki kinautolu ha meʻa ʻoku ʻikai sai. ʻOua te ke feinga ke ke ongoʻi lelei ange ʻaki haʻo fakakaukau ki he foʻui ʻo e kakai kehé.

  • Tokanga taha ki hono fakalelei‘i ʻo e ngaahi palopalemá, kae ʻikai ko e kakaí. Ko e taimi ʻoku fai ai ʻe he kakaí ha meʻa ʻoku kovi kiate koe, tokanga pē ke ʻilo pea mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku hokó, kae ʻoua ʻe fakaangaʻi ʻa e kakaí pe feinga ke fakatonutonu kinautolu. Ko e taimi te ke talanoa ai mo e kakaí, feinga ke fakaʻaongaʻi ha faʻahinga ongo ʻoku ʻikai ko ha ʻita pe feinga fakaʻofa (vakai, ʻEfesō 4:29–32).

  • ʻOua ʻe ʻita ngofua. Tali e ngaahi fokotuʻu mei he kakai kehé ʻaki e loto fakaʻapaʻapa lahi mo poto he huá, ʻi he lahi taha te ke lavá. Fakahoko ‘eni ʻo tatau ai pē kapau ʻoku anga taʻefakaʻapaʻapa ʻa e tokotahá. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fakaangaʻi koe ʻe ha taha, pehē ange, “Fakamālō atu ʻi he fakamatalá. Te u ngāue ki ai.”

  • Fakahikihiki‘i mo faʻa tokoni‘i e niʻihi kehé. Fakamālōʻia ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ke fakahoungaʻí, mo fakamahinoʻi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fakahoko leleí. Kumi ha fanga kiʻi founga ke ke ngāue ai mo tokoniʻio ha niʻihi kehe ʻi he ʻaho kotoa pē.

  • Lotua ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻofa faka-Kalaisí. Fai ia “ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó” (Molonai 7:48). Kole ha mata ke ke lava ʻo vakai ki he kakai kehé ʻo hangē ko e ʻafio ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. Fakakau ʻi hoʻo ngaahi lotú ʻa e kakai ʻoku nau fakasītuʻaʻi mo fakaloto mamahiʻi koé (vakai, 3 Nīfai 12:44)).

ʻĪmisi
faifekau ʻoku talanoa mo ha taki ʻo e Siasí

H. Ko e Vā-lelei mo e Kau Takí

  • Loto fakatōkilalo. Ko e fuofua foʻi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e tokanga (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10). Kole ki ho kau takí ha ngaahi fokotuʻu ki ha founga ke ke fakalakalaka ai. Loto fiemālie ke tali e faleʻí, pea ʻai ke nau ʻilo te nau lava ʻo falala atu kiate koe. Fakamālō ki ho kau takí ʻi heʻenau ngāué, ʻi he leá pea ʻi ha tohi foki.

  • Feinga ke ke hoko ko ha taha muimui lelei. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau falala ki he kau takí pe faingataʻa ke nau tali ha tuʻutuʻuni. Mahalo ʻoku nau anga ʻi he pule pē kiate kinautolú. Ko e toengá ʻoku nau ongoʻi feʻauʻauhi mo honau kaungāngāué. ʻAi ke ʻilo ʻe ho kau takí kapau ʻokú ke maʻu e ngaahi palopalema ko ʻení. Lotua ha loto fakatōkilalo ke ke hoko ko ha taha muimui lelei.

  • Lotua e kotoa ho kau takí. Lotua ho kau takí ʻo tautautefito ki he kau taki ʻoku ʻikai sai ho lotó ki aí.

  • ʻIloʻi ko e kau takí ko e tangata pē. ʻOku tau fakakaukau ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e kau takí ʻoku totonu ke nau lelei lahi ange ʻi he toenga ʻo e kakaí. Kapau ko ia, te tau ala loto taʻefiemālie mo fakaanga ʻi he taimi ʻoku nau fehālaaki aí. ʻE lava pē ke siʻi e kātaki ʻa e kau takí, ʻikai tonu e fakakaukaú, mo maʻu hala kitautolu. Kapau te ke fakatokangaʻi ha ngaahi fehālaaki, kumi ha ngaahi ʻulungaanga lelei (vakai, Molomona 9:31).

  • Ako mei he ngaahi mālohinga ho kau takí. ʻAi ha lisi ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo ho kau takí ʻokú ke loto ke faʻifaʻitaki ʻi he taimi te ke taki aí.

ʻĪmisi
faifekau ʻoku tokoni ki ha pataloni ʻi he fale koloa ʻa e pīsopé

I. Ko e Tokoniʻi ke Mahino ki he Kakai Kehé Hoʻo Ngāue ʻi he Misioná

  • Fakamatala‘i ange e ʻuhinga ʻo e ngāue fakafaifekau tokoní. ʻE ala taʻemahino ki ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí pe ko e hā ʻa e ngāue fakafaifekau tokoni. Te ke lava ‘o pehē ange, “ʻOku ngāue ʻa e kau faifekau tokoní ʻi ha ngaahi feituʻu ʻo e Siasí pe koló ʻo aʻu ki ha houa ʻe 40 he uike. ʻOku ʻi ai ʻenau ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻenau ngaahi fakahinohino fakafaifekau ʻoku kehe ia mei he kau faifekau malangá. Hangē ko ‘ení, te u nofo pē ʻi ʻapi. Te u ngāue ʻi he ʻi he houa ʻe ʻi he uike. Te u lava ʻo kau ʻi he uooti ʻo e kakai lalahi kei talavoú mo hono ngaahi ʻekititivitií ʻi hoku taimi ʻataá.”

  • Fakamatalaʻi ange ʻoku ui koe ko ha fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí. ‘Oku tatau pē ʻa e uiuiʻi ko ʻení ʻi he faifekau kotoa pea ʻoku ʻikai liliu ia ʻi he taimi ʻoku liliu ai e ngaahi ngāue ʻoku vahé. Ka, ʻe lava ke liliu hoʻo ngāué, houá, pe lōloa ʻo e ngāué. Hangē ko ‘ení, mahalo naʻe vahe koe ke ke ngāue tokoni koeʻuhí ko hoʻo paloapalema fakamoʻui leleí. Te ke lava ʻo pehē, “ʻOku ou kei hoko pē ko e faifekau. Ka kuo vahe au ki ha ngāue foʻou, ʻa ia te u tokanga taha ai he taimí ni ki heʻeku ngāué.”

  • ʻAi ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e meʻa ʻokú ke loto mo fiemaʻú. Mahalo ko e toki kamata ʻeni hoʻo ngāue faifekau tokoní. Te ke ala fakaafeʻi ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ke nau ako ki he meʻa ʻokú ke fakahokó. Kole ange ke nau poupou atu. Kapau naʻe vahe ko e ki ha meʻa kehe, te ke ala kole ha kiʻi taimi ʻi he lotu ʻa e Fineʻofá pe fakataha ʻa e kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Fakamatala‘i ki he kāingalotú hono liliu hoʻo ngāué mo kole ke nau poupou. Kapau ʻoku ofi ʻosi hoʻo ngāué, te ke ala tokoni ki ha niʻihi kehe. Kole ha tokoni ‘i hono kumi ʻo ha ngāue pe hū ki ha akoʻanga ʻi hoʻo fakahoko ʻa e liliú.