2023
Sauniatu: O Se Nofoaga Pa’ia E A’oa’o Ai Ma Aga’i i Luma
Setema 2023


ITULAU I LE LOTOIFALE

Sauniatu: O Se Nofoaga Pa’ia E A’oa’o Ai Ma Aga’i i Luma

Mo le tusa ma le 120 tausaga, e 800 eka i le vanu matagofie o Sauniatu i Samoa, ua avea ma se nofoaga pa’ia ma ua uma ona vaetofiaina o se nofoaga e faapotopoto ma sulufa’i iai tagata mo le puipuiga ma le saogalemu.

E to’a luaselau talavou na potopoto atu i Sauniatu mo se konafesi faa-autalavou mo le tolu aso, ia Aperila, na faaauauina ai le ‘oa o i talafaasolopito o le faapotopotoina ma a’oa’oga i lena nofoaga pa’ia.

O Alema Tamala, Peresitene o le Siteki a Upolu Samoa Nuumau o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa’ia o Aso e Gata Ai, na ia maua se u’unaiga malosi i le fuafuaina lea o lea konafesi. O lona lagona faamoemoeina, o le taula’i lea o loto o talavou o lana siteki ia Iesu Keriso.

Sa faamatalaina e Peresitene Tamala le tele o isi faamoemoega o lenei konafesi: “Matou te manana’o i [talavou] e mafai ona latou faia mea uma e ala ia Iesu Keriso. Matou te manana’o ia i latou e taula’i ia Keriso. . . . Matou te manana’o ia i latou, ia o latou malamalama, e iai lo latou tupuaga o le faatuatua ma e tatau ona saunia i latou e faia se misiona mo le Ali’i. Matou te faamamafaina le a’oa’oina ina ia mafai ona faalagolago lava le tagata ia iā te ia lava . . . ma mafai ona saofagā i o latou aiga, nu’u ma le Ekalesia.”

O le faia o le konafesi i Sauniatu na toe faamalosiauina ai lenei savali.

O le to’atele o ulua’i tagata o le Ekalesia na faaaunu’ua, sauāina, ma sa i’u ina fasiotia ona o lo latou faatuatuaga. I le tausaga e 1904, o le perofeta ma le peresitene o le ekalesia i taimi na, o Iosefa F Samita (1838–1918), na faatonuina le faatauina o le 800 eka o eleele lafulemu i luga o atumauga o Upolu. O ia eleele o le a avea ma mapusaga o tagata o le Ekalesia.

Na vivi’i tagata i le Alii ona o Lona alofa tunoa ma faapaiaina lenei eleele i se tatalo, “ina ia avea o se eleele filifilia ma fetaui mo le au paia e potopoto ai ma avea o tagata o le Alii.” Ona ‘au’au faatasi uma lea e faaigoa lenei nofoaga: “Sauniatu,” o lona uiga “saunia ma aga’i i luma.”

O se amataga fou e le o se mea faigofie, ae na aga’i pea i luma tagata muamua o le nu’u ma le faatuatua, ma tōtō laau, fausia fale ma fale lotu, ma faatuina ai se aoga mo a latou fanau.

I le tausaga 1921 ia Me, na asiasi mai ai Tavita O. MaKei (1873–1970) i Sauniatu, a’o avea o ia ma se sui o le Korama a Aposetolo e To’asefululua. Sa matuā tele le alofagia o ia ma tele le faanoanoa o tagata ina ua toe malaga ese atu, o e na fetagisi ma sogi atu i ona aao, a’o pepese ma faatofā atu ia te ia. O se vaaiga faamomoiloto ma le pa’i i loto o tagata, ina ua oso i lalo Elder MaKei mai lana solofanua, tautau lona faamalu i le lālā laau, ma sisi’i ona aao ma tu’uina atu se faamanuiaga faa-aposetolo i le laueleele ma tagata o Sauniatu.

O lo’o iai pea i le taimi nei se ma’a faamanatu i le mea tonu sa tupu ai lea mea. O se vaega o lena faamanuiaga faa-aposetolo o lo’o tusia pea i luga o lenei ma’a. Na faamanuiaina e Peresitene Makei tagata ina ia manuia o latou lima ina ia mafai ona maua mea e mana’omia e tausi ai i latou ma maua le to’afilemu o le olaga. Sa ia tatalo ina ia fua tele faatoaga ma ia atamamai ta’ita’i. Sa ia tu’uina se faamanuiaga faapitoa i tinā, tamā, alii talavou aemaise o fanau iti. Ae o le sili o na mea uma, na tatalo o ia ina ia faamaninoina lo latou malamalama o le mea moni ma ia vave ona alualu i luma lo latou mauaina o le malamalama o le Atua ma Lana galuega. ‘Ia iai le filemu i lenei nu’u o Sauniatu.’

Na lagonaina e le autalavou mai Nu’umau le taua o Sauniatu. O se tasi o o latou ta’ita’i, o Epikopo Francis Leung Wo, na talitonu na latou mauaina le agaga faafetai mo luitau na feagai ma augatama ma se osigataulaga na latou faia. “To’atele o talavou na latou faafetaia le iai i lea nofoaga pa’ia.”

Na teufatuina fo’i e talavou se lesona taua mai le konafesi e uiga i le ola tutoatasi. “Sa ou tu’uina atu se pepa o galuega i le autalavou e faatumu ma o’u maitauina le faatalitali o le toatele i se peni,” Na faapea atu Epikopo Leung Wo. “Ua uma ona ou faiatu ia te outou e tou te tapenapena ma saunia, ma sau le tagata ma lana peni—o se vaega lena o le matafaioi a le tagata lava ia. E tatau ona latou a’oa’o ina ia latou taulimaina o latou lava manaoga.”

O se alii talavou e sefululima ona tausaga o Faleapuna Leota na sau ma lana peni, ae na ia iloa ai iina, e le mafai ona faasoa atu lana peni ma isi ma faama’ea lana pepa o galuega i le taimi e tasi. Na ia faapea mai, “Na ou sau ananei ma la’u peni, ae le lava. Na ou a’oa’oina e tatau ona iai sa’u peni mo a’u lava ma nisi peni faaleoleo mo isi.”

Na faagae’etia lagona o Brenda Fagaote, e 17 tausaga, i lagona faauo ma le alofa sa ia lagonaina i le taimi o le konafesi. “Ou te fiafia e maua ni a’u uo fou ma faatasi ai ma o’u ta’ita’i.”

Na ia faaopoopo e faapea, “O se mea sa sili ona ou fiafia iai o le matou talanoaga e uiga i le ola tutoatasi. Ou te mana’o . . . e ave sa’u misiona ma sa ou a’oa’oina e tatau ona ou iloa ona ou taulimaina lava e a’u a’u, ina ia mafai ona tausia lelei isi tagata. Ma sa ou a’oa’oina fo’i e mafai ona ou faia mea uma ia Keriso. Ou te tatalo i aso uma mo lana fesoasoani.”

O tagata uma e asiasi atu i Sauniatu latou te maitauina se faaupuga o lo’o matamata tetele lona sipelaina i ma’a papa’e i luga o le mati’e lanu lauava: “Ulufale e A’oa’o, ma Aga’i i Luma e Auauna.”

“O se nofoaga lenei mo so’o se tagata e sau e asiasi mai,” o le tala lena a Epikopo Leung Wo. “O lo’o mana’omia outou e auauna atu pe a tou o atu, ina ia fausia le malō o le Atua. Ua malamalama matou tamaiti i le mea lena.”

O le selau tausaga i le lumana’i, o le a faaauau ai ona avea Sauniatu ma nofoaga “e saunia ai e aga’i i luma.”