2019
Aoaoina o se Ala Fou e Aoao ai
Mati 2019


Sau, Mulimuli Mai ia te Au

Aoaoina o se Ala Fou e Aoao ai

Ao tatou agai atu i luma, mafaufau i mataupu faavae nei e lima e taialaina ai le aoaoina mai ma le aoao atu o le talalelei.

Ua lua nei masina talu ona tatou amata faaaogaina le Sau, Mulimuli Mai ia te Au mo le Peraimeri, Aoga Sa, ma i le aiga. O a ni ou lagona i le taimi muamua lava? Na faapefea ona fesoasoani nei punaoa fou ia te oe ma lou aiga?

Mafaufau i au tali i nei fesili ao e faitau i mataupu faavae nei na e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia faaaoga ai ma le manuia nei punaoa fou. O le a tatou talanoaina pe faapefea ona faaaoga nei mataupu faavae e lima i tagata aoao ma faiaoga.

Ata
woman studying

Mataupu Faavae 1: O le mataupu e aoaoina e faatatau i le siitiaina o le aoaoina i le aiga.

Mo le tagata aoao:

E 168 itula i se vaiaso, ma ua na oni nai itula o na itula e faaalu i le lotu. O lea atonu e te aoaoina le tele o mea i au vasega i le Lotu, o le a e manaomia foi le taumafai e aoao ma ola i le talalelei i le vaiaso atoa lava. Mafaufau i le aoaoina faaleagaga e pei o le faamalosi tino: o le a e vaaia le tele o aoga pe a faamalosi tino i ni nai taimi o se vaiaso nai lo le na o le faatasi i se vaiaso. A faapea e te suesueina tusitusiga paia i le fale, o le a faatumuina oe i manatu ma le malamalama faaleagaga lena o le a faamanuiaina ai lou olaga ma ola o isi ao e faasoa atu mea e te aoaoina.

Mo le faiaoga:

E le lava le na o le tuuina atu faigofie lava o se lesona lelei i aso Sa taitasi. O se tasi o sini a se faiaoga e tatau ona uunaia le suesueina patino ma le aiga o tusitusiga paia. O a ni aafiaga na oo i ai tagata o le vasega i le suesueina o tusitusiga paiai le vaiaso lenei? O a ni manatu e mafai ona latou faasoa mai? Atonu e te iloaina e fesoasoani le iloiloina o lau matafaioi e pei o se faatonu o se aufaipese o loo aoaoina le usuina ma le aumaia i fafo o leo uma ia maua ai se leo e tasi ma matagofie. E mafai ona e aoaoina atu se lesona, taitaia le talanoaga, ma aumaia mea uma e te iloaina i le aafiaga, ae e le mafai ona e faia se musika musuia pe afai e le faasoaina mai e tagata o le vasega o latou lava manatu ma musumusuga.

Mataupu Faavae 2: E finagalo le Alii ia tatou aoao ma tuputupu ae i lo tatou malamalama faaleaoaoga faavae.

Mo le tagata aoao:

Pe a e suesueina tusitusiga paia, e mafai ona e maua upumoni o le talalelei—aoaoga faavae—e fesoasoani ia te oe ia iloa atili le Atua ma maua le malamalama sili atu e feagai ai ma ou luitau. E mafai foi ona e mauaina nisi o upumoni o le talalelei o loo tuu sao mai lava i le tusiga ae o nisi e le o tuusao maia. Mafaufau i lau suesuega o le upumoni e pei o se sailiga mo le oa natia. Atonu e manaomia lou eliina o se lua ia maua ai ma iloaina le upumoni, ae i le faaiuga, o le a e mauaina “taui sili na maua e Atua ma tagata.”1

Mo le faiaoga:

O faiaoga e sili atu nai lo faatonu ma faufautua; latou te maua le avanoa e aoao atu ai aoaoga faavae—molimau atu, taitaia, ma uunaia. Ao e saunia e aoao atu e ala i le suesue, mafaufau loloto, ma le tatalo, o le a e saunia e fesoasoani ia i latou e te aoaoina ia malamalama atili ma faatino se aoaoga faavae musuia. Ia maua le lago lelei i lau matafaioi o se faiaoga i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Faatasi ai ma le taumafaiga pulunaunau, o le a sili atu loa ona mafai ona e aoao atu e pei o le Faaola.

Ata
woman teaching at church

Mataupu Faavae 3: O faaaliga patino e totonugalemu i le aoao mai ma le aoaoina atu o le talalelei i le Ekalesia.

Mo le tagata aoao:

Na valaaulia talu ai nei e Peresitene Russell M. Nelson tagata o le Ekalesia ia “faateleina lou tomai faaleagaga o i ai nei e maua ai faaaliga.”2 Ao e suesueina le afioga a le Atua, ua e faaali atu ia te Ia e te fia maua faaaliga. O faaaliga patino e masani ona oo mai pe a e suesueina faaaliga ua uma ona tuuina mai e le Alii i Ana perofeta. I le toe faaupuina o le mataupu faavae o le faatuatua lona iva: pe a e suesueina mea uma “ua faaalia mai” e le Atua, ua e saunia oe lava ia maua mea uma “ua Ia faaalia mai nei,” ma mea uma “o le a Ia faaalia mai.”

Ao e mauaina faaaliga, atiina ae le masani o le faamaumauina o ou manatu ma faatinoina. E le gata ua e faaalia i le Alii e te faatauaina mea ua Ia aoaoina ai oe, ae ina ia suia i mea ua tatou aoaoina, e tatau ona tatou faaaogaina.3

Mo le faiaoga:

O faaaliga i mea e tatau ona aoao atu i le vasega e mafai ona oo mai ia te oe i le tele o ala. Atonu e oo mai ao e suesueina tusitusiga paia mo oe lava ia. Pe e mafai foi ona oo mai ao e iloiloina punaoa o le Sau, Mulimuli Mai ia te Au mo le aiga pe mo vasega i le Ekalesia. Pe a oo mai se faaaliga, faamaumau ma faatino loa uunaiga ua e maua.

E tusa lava pe ua uma ona e faia ni fuafuaga mo mea e mafai ona e faia i totonu o vasega, aua le fefe e tali atu i musumusuga i le taimi o le vasega ina ia taulimaina manaoga o i latou o loo e aoaoina.

Mataupu Faavae 4: O anotusi fou o ni punaoa,e le o le pogai.

Mo le tagata aoao:

O le afioga a le Atua o se pogai o le malamalama ma le malosi faaleagaga. O le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga, ua fuafuaina o se punaoa e lagolago i au suesuega faaletagata lava ia ma suesuega faaleaiga i le fale. Faaaoga o se taiala po o se fesoasoani ao e suesue i le Feagaiga Fou. Afai o oe o se matua, e mafai ona e faaaogaina e fuafua ai ni aafiaga musuina o afiafi faaleaiga ma lagolago ai lou aiga i le suesueina o tusitusiga paia faatasi. E mafai e talavou nofofua ona faapotopoto ma faaaoga mo le suesueina o tusitusiga paia o se vaega. Ia faaaoga le punaoa i soo se auala e fesoasoani ai ia te oe ma lou aiga e aumai ai le mana lena e oo mai le aoaoina ma faatinoina i luga o le afioga a le Atua.

Mo le faiaoga:

Manatua o tagata o lau vasega e maua aafiaga mamana ao latou suesue i le aiga. Faaalu le taimi i vasega taitasi e saili ai mea ua latou aoaoina. O punaoa o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u mo le Aoga Sa ma le Peraimeri, ua saunia ni gaoioiga fautuaina e fesoasoani ia te oe e fatuina ai ni aafiaga aoga mo i latou e te aoaoina. Ae aua le lagonaina le noatia i mea ua tusia i luga o itulau. Faafaigofie pe fatuina ni gaoioiga e te manatu o le a fausia i luga o le faatuatua, malamalama, ma molimau a tagata o le vasega. Afai e le lagona e nisi tagata aoao le manao e faasoa mai, aua le popole. Fesoasoani ia i latou faapea o lo latou faatuatua o loo faaalia foi i le i ai iina ma le manao ia faalogo i le afioga a le Atua.

Mataupu Faavae 5: E mafai ona tatou faaleleia a tatou taumafaiga ia auauna atu i isi.

Mo le tagata aoao:

O au taumafaiga e auauna atu i isi e mafai ona faamanuiaina e ala i mea ua e aoaoina i tusitusiga paia. Atonu e te mauaina se mea i lau suesuega e mafai ona faasoa atu i se isi tagata. I le Feagaiga Fou lava ia, o le a e mauaina ai faataitaiga faaletusipaia i le ala na auauna atu ai le Faaola ma isi ini ala mamana. O le valaaulia a le Alii ia “sau, mulimuli mai ia te au” (Luka 18:22) e faatatau i le mea o le a e faia pe a uma ona e suesue—faatinoina o mea ua e aoaoina ma lagonaina. O lea la ao e suesueina le soifuaga o Iesu Keriso i lenei tausaga, vaai mo mea ua aoao mai e Lona soifuaga ia te oe i le ala e auauna atu ai i isi ma le ala e mafai ona faamanuiaina e la oe lava auaunaga olaga o i latou o siomiaina oe.

Mo le faiaoga:

O se faiaoga e nafa mo le auauna atu e le gata i tagata e o mai i le vasega ae faapea foi i latou e le auai. I le avea ai o se faiaoga, ia mataituina po o ai o loo i totonu o le vasega ao ai e le o i ai. E mafai ona e auauna atu i tagata i fafo o le vasega e ala i le asiasi ia i latou i o latou fale, valaau ia i latou i le telefoni, pe auina atu ia i latou se savali i le initoneti, ma uunaia i latou ia auai i le aoaoina o le talalelei i le fale ma i le lotu. O lau faatosinaga e sili atu nai lo le mea e te iloaina, ma o lou alofa ma le popole mo isi o le a faia ai se eseesega tele.

Ao tatou tumau i le taulai atu i mataupu faavae taiala i tua atu o le mataupu e aoaoina fou o le Sau, Mulimuli Mai ia te Au o le a sili atu lo tatou faamanuiaina i le avea ai o se vaega o o tatou olaga ma faatagaina e suia o tatou olaga i ala ua fuafuaina e le Atua.

Faamatalaga

  1. “Upu Moni, o A?” Viiga, nu. 170.

  2. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 95.

  3. Tagai Richard G. Scott, “Ia Maua le Taitaiga Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2009, 6–9.