2017
E Mafai ona Tatou Faia ia Sili Atu, Vaega 2: Mauaina o Lou Nofoaga i Le Ekalesia a Iesu Keriso
December 2017


E Mafai ona Tatou Faia ia Sili Atu, Vaega 2: Mauaina o Lou Nofoaga i Le Ekalesia a Iesu Keriso

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Aua le tuu atua i isi e taofia oe mai le olioli i faamanuiaga o le avea ma tagata o le Ekalesia a Keriso.

Ata
woman at church

I le mavae ai o le valu tausaga e le o auai i le lotu, na maua ai e Paulo (ua suia uma igoa) se valaau i le telefoni mai lona epikopo i Pasila na fesili atu po o a mai o ia. Ua leva ona manao Paulo e toe foi mai, ae o le tele o popolega na taofia o ia mai le toe toaga atoatoa. E mafai faapefea ona ia aloese mai le faatusatusaina o ia lava, o loo nofotoatasi pea, ia i latou ua faaipoipo ma i ai fanau? Pe o le a ia mauaina ea ni uo i le lotu i le mavae ai o se taimi umi lava, ma afai na te mauaina ni uo, o le a so latou manatu ia te ia? Pe o le a ia mafai pea ona lagonaina le Agaga e pei ona ia maua i le taimi o lona liliu mai ma le misiona pe o le a lava le faatuatua e talia ai ni valaauga?

I le tasi le masina talu ona mavae le valaau i le telefoni, na matamata ai Paulo ia Peresitene Dieter F. Uchtdorf, Fesoasoani Lua i le Au Peresitena Sili, o tuuina mai se lauga i le konafesi e faaautu o le, “Sau, Auai Faatasi ma i Matou.”1 “O lena lauga na matua uunaia ai lava au,” ua ia manatua ai, ma i totonu o ni nai vaiaso na ia vaaia ai o ia lava ua nofonofo i le paka a le lotu, i le gatete ma tuuina atu se tatalo le leoa mo le malosi e alu ai i fafo o le taavale ma ulufale atu i le falelotu.

“E lei atoatoa mea uma,” ua ia taua ai lona tausaga muamua ina ua toe foi mai. E lei faigofie le toe faamasani i ai. Ae peitai o se lagona o le sootaga i le Faaola ma se manao malosi mo se pepa faataga o le malumalu na fesoasoani ia te ia e faatoilalo ai ona lagona le mautonu. Na amata ona ia faitauina ana tusitusiga paia ma toe tatalo. “Afai e te le fiu, e te mauaina le malosi ma mafai ona lagonaina le Alii ua faamanuiaina oe,” ua ia fautuaina ai i latou o e tauivi ia lagonaina le taliaina. “E i ai sa’u molimau o le Ekalesia lenei a Keriso, ae peitai o totonu ia te Ia o le a e maua ai le auai moni lava.”

O le tala a Paulo ua suitulaga i ni nai manatu ua faamatalaina e taitai i lenei faasologa o vitio Unity in Diversity. Ua ofoina mai e a latou savali ma fautuaga le faamoemoe ma fautuaga ia i latou o e e le lagonaina e pei i latou o ni tagata o le Ekalesia. O nisi taimi tatou te lagona ai le tuuatoatasi e oo lava i totonu o le lotu, ae, e pei ona taua e nei taitai ma tagata o le lotu, e i ai mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i tatou lava e ala i luitau e pei o le faaesea po o le le agalelei i isi. E mafai ona tatou aloese mai faatusatusaga, agai i luma i le le mautonu, ia iloa o le toe foi mai e mafai lava i taimi uma, ma e sili atu i mea uma, ia faalagolago i le Faaola.

Aloese mai Faatusatusaga: O le a Faamanuiaina i Tatou Uma Lava i le Faaiuga

Ata
members at church

“Pe a e amata ona faatusatusa oe lava, i le tasi ma le isi, e taitai atu ai a le o le lotovaivai pe taitai atu i le faamaualuga. … E oo mai faamanuiaga i se taimi vave. E oo mai faamanuiaga i se taimi umi lava. O nisi taimi e teuina faamanuiaga mo i tatou, ou te talitonu, pe a mavae ona tatou pasi atu i le veli. … I le iuga, e mafai ona tatou mautinoa o le folafolaga o le ola e faavavau e mo tagata uma lava.”

—Elder Gary E. Stevenson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

Sa masii atu Rochelle i se fale lelei i se eria mauoa i Iunaite Setete sisifo i le mavae ai o le faaaluina o le taimi i se nofoaga e leai ni fale. Sa tatala le faaipoipoga ma tausia ni fanau, sa ia galue ai i ni galuega se lua, o nisi taimi e tolu, ina ia mafai ona gafatia meaai ma le nofo totogi ai, ma sa toaga ma le toaga, talu lona liliu mai.“

E ui lava sa foliga mai e toetoe o tagata uma i lau uarota fou e sili atu le tamaoaiga nai lo au,” sa ia faamatala mai, “sa latou aapa mai ia te au ma taliaina le ala na faia ai ou laei. Sa popole moni tagata uma.”“E ui sa i ai i mamafatu o mea tautupe sili ona taua, sa lei teena lava e Rochelle isi mo lo latou tulaga faigofie atu. “Ou te manao ia sili atu ona saogalemu, e mautinoa lava, ae ou te lei vaai lava i fale a ou tuaoi ma lagona sa tuuatoatasi au e le Atua,” na ia toe manatua ai, “Sa mafai ona ou lagona o Ia savali i ou autafa e oo lava i au filifiliga le lelei.”

E ui lava sa luitauina le taimi faatulagaina o le galuega a Rochelle i nisi o taimi, sa fesoasoani mulimuli ane taitai o le uarota ma uo ia te ia e faataunuu se naunautaiga e auai atu i le malumalu. “O le alu soo i le malumalu na fesoasoani ia te au ia loto faafetai mo le mamao ua ou sau ai,” sa ia matauina, “Ou te le popole i le foliga mai ua muamua atu isi ia te au.”

Ua tautino mai e Rochelle sa ia tauivi ma lana fanau teine ma “e le o se aiga AAG e atoatoa.” Ae ua ia iloa “e i ai i tagata uma ni faafitauli ma e leai se aiga e atoatoa,” o se vaaiga e laveai ai o ia mai le autilo i autafa i isi nai lo le taulai i lana sootaga ma le Atua.“

E mafai e lau fanau teine ona vaaia le eseesega na faia e le talalelei i lou olaga,” o lana tala lea. “E mafai ona ou lagona foi le eseesega ma e lava lou pisi i lau galuega, aiga, ma le Ekalesia e leai ai sou taimi mo le faatusatusaga. E na o lou faafetai lava i le i ai i luga o le ala sao.”

Tumau le Malosi: e Mafai e Keriso ona Suia Oe

Ata
members at church 2

“O lenei tagata o loo nofo i ou autafa ma le amanaiaina au po o le manao foi e aluese atu … e le suia le mea moni pe faapefea le lagona o Keriso ia te au ma avanoa ou te maua ia Keriso. … O tagata taitoatasi uma lava e manaomia ia naunau e faapea o le a latou maua se nofoaga i le malo o le Atua [ma i] le tino o Keriso, ma o isi e le manatunatu pe faatamala pe sili atu foi le leaga e le mafai ona taofia lena mea.”

—Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

Ao tuputupu ae, na auai Mataio i le lotu i ni tamai paranesi. O ia ma lona toalua, o se tagata liliu mai Iukureini, na masani i le tele o valaauga ma le auai atoatoa i nuu o le AAG i atunuu i fafo ae masii atu loa i le Iunaite Setete. O uarota tetele ma aganuu e eseese faamoemoega na la lagonaina ai le “le amanaia ma le leai o se faamoemoe,” ua ia manatua ai. “Na pei ua le mafai ona ma faamasani i ai. Na ma lagonaina le le amanaiaina, i le leai o ni aafiaga e siitia ai ma ni sootaga ma isi i aso Sa.”

Na avea lo la faanoanoa o se faafitauli ogaoga, ina ua mavae ona siitia atu i se aai fou, na tulimatai atu Mataio ma lona toalua i se asiasiga mai se taitai perisitua o le lotoifale lea na avea lona faamoemoega o le asiasiga i le faaiuga i le fai atu ia i laua e taofiofi le la tamaitiiti ulavale i le taimi o le sauniga faamanatuga. I le tiga tele, na mafaufau ai Mataio e le toe foi atu lava i le falelotu o le lotoifale. “O le mea na taofia ai au,” ua ia faamatalaina, “o lau molimau e faapea o le Ekalesia lenei a le Alii ma e finagalo le Faaola ia ou i ai iina. O le auai i le talalelei e i ai taunuuga i tua atu o soo se lagona tiga po o se tulaga patino o le a ou maua i lenei olaga.”

O tulaga i le Ekalesia e mafai ona tatou lagona ai le tuuatoatasi i nisi taimi, le amanaiaina, ma le le manaomia, o se tulaga e le tulagaese i le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le tusitala Katoliko o David Mills ua faamatalaina le luitau ua feagai ma tagata e o i le lotu i le faafeagai ai ma isi o e “e sili atu le mauoa pe sili atu le matitiva, sili atu pe itiiti le aoaoina nai lo oe. Atonu o i latou e ese le atunuu po o se vaega o aganuu po o tausaga nai lo oe.” Atonu tatou te le filifilia soo se tasi o i latou mo a tatou aga o fesootaiga eseese, ua ia fai mai ai. Ae ui i lea, o le tuuto faalelotu e aofia ai le feoeoeai ma tagata tatou te le filifilia ma “saunia se tasi o ni nai nofoaga o totoe na e sili atu le pei o se nuu nai lo se aga o fesootaiga. … E tatau ona e aoao e alofa i nei tagata, pe ia sili atu ona agalelei, pe a e le manao e fai.”2 O le faalagolago i le Atua pe a e le mafai ona poloka pe le toe fia vaai i tagata i lou nuu faalelotu e masani lava ua na o le pau lea o le ala e faatoilalo ai le luitau.

Na iloaina e Mataio e taua lenei faalagolago i le lagi i le tumau ai le toaga i le Ekalesia. “Pau le mea na faatumauina ai lou agai pea i nisi taimi o lau molimau ia Keriso,” ua ia faamatalaina mai. “E sili atu ona taua le talalelei nai soo se tasi lava o i tatou. E silafia e Keriso mea tatou te le vaaia, e silafia le mea tatou te mafai ona avea ai, ma e mafai ona galue ma tagata uma.”

O Jasmin, o se tagata lotu i le Iunaite Setete i saute, ua faapea mai “Sa faigata ona ma lelei ma se tamaitai i lau uarota lea na foliga mai na faalavelave tele i lou olaga, ma na ou faatagaina lena mea e tuliesea au.” Ae ina ua amata ona sili atu le popole mo lana tama tama laitiiti nai lo le le mautonu pe faapei le toe foi atu, na iloaina e Jasmin ua oo i le taimi ia “aua ai le tuu atua i manatu o isi e uiga ia te au e tuliesea ai au mai ia Keriso—e tusa lava pe ou te lagonaina pe leai foi se tasi i le uarota e vaai maualalo ia te au.”

Na ia maua le lototoa na lava e alu atu ai i fafo i le afa malosi i se tasi aso Sa lea na lagonaina ai e lona aiga laitiiti le opoina mai e uo ia na mafai ona fesoasoani ia i latou ia tuputupu ae i le Ekalesia a Iesu Keriso. “Ua ou salamo na ou alu ese.” ua ia fai mai ai. “Ae ou te faafetai ou te lei fiu ma sa ou taumafai pea, aua o le talalelei e le faatatau i isi—pe o au foi—e faatatau i lou Faaola.”

Fai se Laa i totonu o le Pogisa: O le a Mulimuli atu le Malamalama

Ata
members of the Church

“O le alii o le lalolagi ma le tamaitai o le lalolagi e faapea mai, ‘E leai se mea o le a ou faia ai lenei laa [ma] alu atu i totonu o le pogisa seia vaaia se malamalama ma ou mafai ai ona vaai i le mea o loo ou agai i ai. O le mea e manaomia o lo tatou faia o le laa, ma faamoemoe o le taimi lava e pai ai lo tatou vae i le eleele, o le a vaaia loa le malamalama.”

—Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

O nisi taimi e faigata mo tagata fou ona mauaa i le talalelei pe a latou le mauaina se mautinoa atoatoa o le mea o loo i le lumanai. O le aoaoina e uiga i lenei manatu o le faatuatua mo Mei-Hsin, o se tausiaiga i Taiuani, na aofia ai le aoaoga o le talalelei e aumai fanau i le lalolagi, o se laasaga faigata aua “o le toatele i lau aganuu e maua se tamaitiiti se toatasi po le i ai foi o se fagafao,” ua ia matauina. O maitaga taitasi na manaomia ai o ia ia maua le faatuatua e laa atu ai i le le mailoa ma le le amanaia i nisi o taimi le faitio malosi mai aiga ma le aganuu i le tulaga lautele.

E masani lava, o le agai atu i luma e manaomia ai le laa atu i totonu o se vaega e le iloa le lumanai, lea e mafai ona avea ma se mea taufaafefe ia i latou e fou i le faatuatuaga. E manaomia ai le atiina ae o le faalagolago e faapea o le a fesoasoani le Alii ia i latou i le ala. O le mauaina o lagona le lelei ma le le mautonu, ua faamautinoa mai e Elder Bednar, o se vaega masani o la tatou faagasologa o le aoaoina ma le tuputupu ae, ae o nisi taimi o a tatou laa atu i totonu o le le mailoa—pe o aofia ai le faia o se aiga po o le toe foi mai i le auai i le Ekalesia—e mafai ona avea o se luitau faapitoa aua e oo mai le molimau pe a mavae le tofotofoga o lo tatou faatuauta (tagai Eteru 12:6). Na maua e Mei-Hsin ma lona toalua lea molimau ina ua mavae le faia o se aiga. “Ma te fiafia ma e matuai faafetai lava mo la ma fanau,” fai mai ai o ia. “Ua matou aoao e ola i mea ua matou maua, e fesoasoani ma alofa i le tasi ma le isi. Ou te faafetai na ma aumaia i latou i le lalolagi.”

E masani lava, o laa muamua e sili ona faigata. “O le taimi muamua tatou [te laa atu ai i le pogisa],” le saunoa mai a Elder Bednar, “E le o le masalosalo, ae e i ai lava sina le mautonu, e oo lava i sina popole, lea o se tulaga masani lava,” Ao avea le faasologa o le agai i luma e le mafai ona atoatoa le sololelei pea (“e le o se taamilosaga atoatoa e le faalavelavea lava,” ua ia faamatalaina), e mafai ona faasolosolo lava ina tatou tuputupu ae i “lea mataupu i lea mataupu,” faatasi ma lo tatou faatuatua ua faateleina lava pea.

O le agai i luma e manaomia ai le faataitai, ua fautua mai ai Lazare o Georgia, o se tagata liliu mai i le atunuu tuaoi o Rusia ma Europa. O le aoao e talitonu i uo o le AAG o lana laa muamua lea, lea na maea loa na ia taliaina se faamanuiaga faaleperisitua. “Ona ou mafai ai lea ona agai i luma i lesona a faifeautalai,” ua ia faamatalaina mai. Ao faateleina le faatuatua o Lazares ia Iesu Keriso, “Na ou faia le laa tele lava o le papatisoga e ui lava ou te lei 100 pasene i le mautinoaina. Ae na tuuina mai e le Alii ia te au le lototoa i vaega taitasi, ma ou te faafetai tele lava nei na ou faia lena mea.”

Aua Le Fiu

Ata
church scenes

“O tagata o e mafaufau ua latou agasala tele lava pe ua ova foi pe ua leva tele ona aluese ma ua le mafai lava ona toe foi mai i totonu o le lio: O lau folafolaga e faapea e leai lava se tasi e mafai ona pau e maualalo atu nai lo le susulu o le malamalama o Keriso,” E le tupu lena mea,”

—Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

O le tuputupu ae i totonu o se aiga faaleagaga o le AAG i Iuta, ISA, na lagona ai e Brian e faapea o le Ekalesia e le mo ia. “Ou te fiafia i taaloga faalemafaufau, tifaga, ma musika vave malomaloa.” ua ia fai mai ai, “ae le o Sikauti, tusitusiga paia, seminare, ma taaloga.” O le taimi lava na ia tuua ai le aiga, na ia masii atu i se falemautotogi ma “taliaina le lalolagi e au lava, e aofia ai feusuaiga ma fualaau faasaina.” Ina ua mavae se vaitaimi umi lava ua taua e Brian “o le olaga ulavale ma le faataitaiga,” na ia oo ai i ni faigata tau tupe ma na toe aumaia o ia i le fale e ona matua, e ui lava e lei toe sau o ia i le lotu.

O le fanau mai o se tuafafine pepe na mafai ai ona toe iloilo e Brian ona manatu. Ina ua ia siiina o ia mo le taimi muamua lava, ua ia manatua, “Na ou iloaina o ia ua le na o se isi ituaiga o manu.” I se ituaiga o popolega, na ia auai i lona faamanuiaga o se pepe, ma ina ua oo mai le faamanatuga ia te ia, “Na ou pasi ese atua e aunoa ma le tagofia, ae o se vaega o au na lagonaina le fiaai faaleagaga i ai.”

I le taumafai e tau faavasega ona lagona feteenai, na tausia ai e Brian se api o talaaga. “Na ou ala pea e tusi e uiga i lou tulaga faaleagaga i le tuneva o se tasi po,” o lana tala lea, “ma na i ai lou aafiaga muamua faaleagaga, e ui e le o le itu lelei.” Na ia lagonaina se malosi leaga, inosia, ma le mataita ua taumafai e pulea lona agaga. “Ina ua mavae lena mea,” ua ia faamatalaina, “na ou iloaina sa ou manaomia le Alii.” Ae i le mamao tele o le se ese, na mafaufau ai Brian, “Pe o le a ou agavaa ea mo Lana fesoasoani ma le puipuiga?” Na ia fesiligia foi pe mata o le a ia mafai ona toe tagofia le faamanatuga.

Sa faigata le ala e toe foi mai ai. O le tuueseina o le tapaa sa le faigofie, o le tautau atu i le epikopo na manaomia ai le lototoa, ma o le liliuese mai uo tuai ma gaoioiga sa faigata. Na lagolagoina o ia e lona aiga, uo teine, ma le epikopo, ae na mauaina e Brian lana punaoa autu o le malosiaga ia Iesu Keriso.

“Na ou mauaina le Alii ua naunau e fesoasoani ia te au,” ua ia manatuaina. “Na matala mai ni avanoa fou e suitulaga i au sailiga tuai. O le tele o le taumafaiga na ou faia ia ola ai i le talalelei, o le tele foi lea o le manino o lou ala.” Ao faalagolago Brian i le Alii ma iloaina Lona naunau e faamagalo ma faamalolo, na sili atu le uiga o le faamanatuga mo ia ma na fesoasoani ia aumaia o ia latalata atili atu i le Faaola. “Ao ou tagofia le falaoa ma le vai i le lotu o se tamaitiiti i le faaselau o taimi, sa ou mafai mulimuli ane ona tagofia le faamanatuga i le lagona e pei o le taimi muamua lea.”

E Leai Se Tasi e Mafai Ona Sui Tulaga ia te Oe

Ata
members at church

O le laa atu i fafo o le taavale ma ulufale atu i le lotu, aapa atu i isi tagata, faatoilaloina o tulaga tiga, ola ai i le talalelei e aunoa ma le mautinoa atoatoa e uiga i le lumanai, ma le tautau atu o agasala—tatou te savalia uma lava ala faigata ma le le mautonu i lo tatou ala agai atu i le laau o le ola (tagai 1 Nifae 8).

O la tatou tautinoga patino e mulimuli i le Faaola e taua mo lo tatou taunuu atu saogalemu. Ao taua le faamalosiauga, alofa, ma le taliaina mai tagata o le Ekalesia ma taitai, atonu o i tatou taitoatasi na feagai ma ni taimi lea na tatau ai ona tatou naunau e mulimuli i le Faaola, e tusa lava pe tatou te lagonaina e pei o loo tatou faia na o i tatou.

Ia nofo i lou nofoaga i le Ekalesia a Iesu Keriso. Aua le faatusatusa, tuu atu ia Keriso e suia oe, fai ni laa o le faatuatua na o le a tauia, ma ia iloa e le mafai lava ona tuai tele e toe foi mai. “O le mea lea, afai o le a outou fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tama: o le a outou maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31: 20).

Faamatalaga

  1. Tagai Dieter F. Uchtdorf, “Sau, Auai Faatasi ma i Matou,” Liahona Nov. 2013, 23.

  2. David Mills, “Go to Church, Meet Annoying People,” Fep. 1, 2017, aleteia.org/2017/02/01/go-to-church-meet-annoying-people.