2014
Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Ko e Fakafiemālié
Sepitema 2014


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Ko e Fakafiemālié

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea fekumi ke ʻiloʻi e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he mahino ki he moʻui mo e ngaahi fatongia ʻo e Fakamoʻuí hoʻo tui kiate Iá mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí ? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

ʻĪmisi
Relief Society Logo

Tuí, Fāmilí, Fiemālié

ʻĪmisi
Jesus kneels beside Mary who is grieving, Martha is also at their side.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Sarah Carabine Jenson

Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisi, “ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu; te u haʻu kiate kimoutolu” (Sione 14:18). Te ne foaki mai ʻa e “hoihoifuá ko e fetongi ʻo e efuefú, ʻa e lolo ʻo e fiefiá ko e fetongi ʻo e mamahí” (ʻIsaia 61:3). Koeʻuhí naʻe kātakiʻi ʻe Kalaisi ʻa e Fakaleleí maʻatautolu takitaha, he ʻikai te Ne fakangaloʻi kitautolu. Naʻe pehē ʻe Linda S. Reeves, ko e tokoni ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, “[Kuo] toʻo ʻe hotau Fakamoʻuí kiate Ia … hotau ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá koeʻuhí ke Ne lava ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻí mo e founga ke fakafiemālieʻi ʻaki kitautolú.1

ʻE lava ke ʻomi ʻe he ʻilo ʻe fakafiemālieʻi kitautolu ʻe Kalaisí ʻa e melinó mo ueʻi kitautolu ke muimui Heʻene sīpingá ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Ko ʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí mo ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí ʻe fakafiemālieʻi mo poupouʻi kitautolu mo ʻomi ʻa e fiefiá ki hotau lotó ʻi heʻetau ʻaʻeva angatonu mo tauhi e ngaahi fekaú. ʻE ʻikai ha meʻa ʻi he māmaní ʻe lava ʻo ikunaʻi kitautolu.”2

Mei he Folofolá

Sione 14:18, 23; ʻAlamā 7:11–13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 101:14–16

Mei Hotau Hisitōliá

Naʻe pehē ʻe ʻIleini L. Siaki, ko e palesiteni lahi hono 12 ʻo e Fineʻofá: “ʻOku tau fetokoniʻaki ʻi he faiako ʻaʻahí. ʻOku faʻa ongo ange ʻa e lea hotau ongo nimá ʻi he ongo hotau leʻó. ʻOku lahi fau e ngaahi ongo ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻetau fāʻofua ʻofa ki ha tahá. ʻOku fakatahaʻi kitautolu ʻe ha kakata fakataha. ʻOku fakafoʻou hotau laumālié ʻe ha feʻinasiʻaki ʻoku tau fai ʻi ha kiʻi taimi. He ʻikai lava ke tau hiki maʻu pē ha kavenga ʻa ha taha ʻoku puputuʻu, ka te tau lava ʻo hiki hake ia [kae] lava [ke ne] fuesia lelei ia.”3

Ko hotau ngaahi tokoua Fineʻofa paioniá naʻa nau “maʻu ha mālohinga fakalaumālie ʻi heʻenau feʻofoʻofaní mo feangaʻofaʻakí. … ʻI heʻenau fefaʻuhi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e mahamahakí mo e maté, ne nau felotuaʻaki ʻi he tui pea nau fefakafiemālieʻaki. Naʻe tohi ʻe Hēleni Mā Uitenei ʻo pehē, ʻNaʻe fetāfeaki e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi homau lotó kae ʻoua kuo ngali vaivai e tokotaha angakoví ke ne vaetuʻua kimautolu mo e ʻEikí pea ne ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe mole atu e ngaahi mamahi ia ʻo ʻene ngahau fakamamahí.ʼ”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Linda S. Reeves, “Kuo Teʻeki Fakangaloʻi Koe ʻe he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2012, 120.

  2. Palesiteni Thomas S. Monson, “Ke Mou Fiefia,” Liahona, Mē 2009, 92.

  3. ʻIleini L. Jack, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 138.

  4. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá 40.