2014
Ko e Siasí ʻi Kōlea—Ulo e Maama ʻo e Ongoongoleleí Neongo e Faingataʻá
Sepitema 2014


Ko e Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē

Ko e Siasí ʻi Kōlea—Ulo e Maama ʻo e Ongoongoleleí Neongo e Faingataʻá

Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻuluaki kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kōleá ha fakavaʻe ʻo e tuí kuo takiekina ai e toko lau mano ʻo e kāingalotu ʻo e ʻaho ní.

ʻĪmisi
Seoul Korea Temple, spires, Angel Moroni and landscaped temple grounds.

Naʻe kamata e ngāue fakafaifekaú ʻi Kōlea ʻi he 1950 tupú hili e Tau ʻi Kōleá. Ka ko e ʻuluaki kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kōleá naʻe kamata ʻi Sānuali 1910, ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa ʻAlamā ʻOueni Teila, ko e palesiteni ʻo e Misiona Siapani ne toki tukuangé, mo ʻEletā Feletiliki A. Keini, ko ha faifekau naʻe ngāue fakafaifekau ʻi Siapani, pea ʻi ha ngaahi uike ki Kōlea mo Siaina. Naʻe fakangofua ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ʻena ʻaʻahi ki he ngaahi fonua ko iá ke vakaiʻi ʻa e faingamālie ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Teila naʻe fakautuutu e saiʻia e kau Kōleá ʻi he tui faka-Kalisitiané lolotonga e fakaʻau hifo honau fonuá ke ʻauha ʻi he malumalu e pule ʻa Siapaní. Neongo ia, naʻá ne fifili pe ko e saiʻia pē ʻa e kau Kōleá ʻi he tui faka-Kalisitiané koeʻuhi ko e ngaahi ʻuhinga fakapolitikalé ka ʻoku ʻikai ko ʻenau tali ʻa Kalaisi ko honau Fakamoʻui taʻengatá.

Fakaului ʻo Dr. Kimi Hō Siká

ʻI he ngaahi taʻu lahi hili e ʻaʻahi ʻa Palesiteni Teilá, naʻe kātakiʻi ʻe he kau Kōleá ha ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻaupito, kau ai e hiki mai e kau Siapaní mo e ngāue fakakautau aí, ko e Tau ʻo e ʻĒsia-Pasifikí, fakaaoao mei Lūsia mo Siainá, puleʻi fakakominiusi ʻo Kōlea Tokelaú, mo e Tau ʻi Kōleá.

ʻĪmisi
Korea conference with Hearld B. Lee 1954

Neongo ia, naʻe kamata ke tupulaki ʻi Niu ʻIoke, USA ha ʻamanaki lelei mālohi maʻá e kau Kōleá, koeʻuhi ko ha takiekina fakalangi. Naʻe ʻave ʻe Syngman Rhee, ko e palesiteni ʻo Kōleá, ʻa Kimi Hō Sika, ko e talēkita ʻo e Potungāue Fakatotolo Ngoue ʻo Suwon, ki he ʻIunaiteti Siteití ke ako ʻa e founga ke fakaleleiʻi ai ʻa e meʻatokoni fakatupu moʻui lelei ʻi Kōleá. Naʻe fili ʻe Hō Sika ʻa e ʻUnivēsiti Kōnelí, ʻa ia naʻe lelei ʻaupito ʻenau polokalama ako mataʻitohi ʻi he meʻakai moʻui leleí. ʻI he 1949 naʻe kamata ke hoko atu ʻene akó ke maʻu hono mataʻitohi toketaá—peá ne kau foki ki he ngaahi fakatahaʻanga lotu kehekehe ʻi Ithaca, Niu ʻIoke, ke ʻilo ʻa e “siasi moʻoní.”1

Naʻe fakakaungāmeʻa ʻa Hō Sika ki ha tangata ko ʻŌliva Ueimeni hono hingoá. Naʻe ʻikai ke inu pe ifi tapaka ʻa ʻŌliva pea naʻe teʻeki ai ke ne lea kapekape, ʻo tatau mo e kaungāmeʻa kehe ʻo Hō Siká. Naʻe ʻikai foki ke ne ngāue ʻi he ʻaho Sāpaté. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe ʻeke ange ʻe Hō Sika kia ʻŌliva, “Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai koe ke ke moʻui peheé?” Ke tali ki he fehuʻi ko iá, naʻe ʻoange ʻe ʻŌliva kiate ia ha tohi ʻoku ui ko e The Articles of Faith fai ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe lau ʻe Hō Sika ʻa e Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻi loto ʻi ha uike ʻe taha peá ne toki lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tui ki he ongo tohí peá ne talaange kia ʻŌliva ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku “kakato pea mahino ngofua ange ia ʻi he Tohi Tapú.”2 Naʻe tali lelei ʻe Hō Sika e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko e inu ʻe he kelekele mōmoá ʻa e ʻuha ne fuoloa ʻene tatali ki aí. Naʻe tupulaki ʻene tuí ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Naʻe kamata ke ne maʻu ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú pea loto leva ke papitaiso.

ʻI he ʻaho 29 ʻo Siulai, 1951, naʻe papitaiso ʻa e tangata taʻu 46 ko Kimi Hō Siká ʻi he Vaitafe Sesikuehaná—naʻá ne fie maʻu ke papitaiso ia ofi ki he feituʻu naʻe papitaiso ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautelé ʻi he taʻu ʻe 100 tupu kimuʻá. ʻI heʻene ʻalu hake mei he vaí, naʻá ne fanongo ki ha leʻo mahino naʻe pehē, “Fafanga ʻeku fanga sipí.” Naʻe tataki ia ʻe he ongo ko iá ke foaki ʻa e toenga ʻo ʻene moʻuí ke tokoni ki hono fokotuʻu maʻu ʻo e ongoongoleleí ʻi Kōleá.

ʻI Sepitema 1951 ne aʻu e Tau ʻi Kōleá ki ha tuʻunga naʻe ʻikai pē tukulolo ha taha ʻi he ongo faʻahí, pea naʻe toe foki leva ʻa Dr. Kimi ki Kōlea. Naʻá ne maʻu ha holi lahi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻá ne ʻalu ki he lotú ʻi ha ʻapitanga fakakautau U.S ʻi Pasani, ʻa ia naʻá ne akoʻi ai e kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí pea vahevahe ʻene fakamoʻoní mo e kau ʻaʻahi Kōleá. Naʻe akoʻi ʻe he kau sōtia U.S ʻa e ongoongoleleí ʻi he lea faka-Pilitāniá ki he toʻu tupú, pea naʻe angaʻofa ʻa Dr. Kimi ke liliu lea kiate kinautolu. Ko ha founga lelei ʻeni ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, pea koeʻuhí naʻe falala e kau Kōleá kia Dr. Kimi, naʻe takiekina heʻene sīpingá ʻa e tokolahi.

Hili e mamahi lahi e kakaí mei he Tau ʻi Kōleá, naʻa nau talitali loto vēkeveke e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe faifai pea ola lelei e ngāue mateaki ʻa Dr. Kimí, ʻi hono papitaiso ʻa e ʻuluaki kakai ʻe toko fā ʻi Pasani, Kōleá ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻAokosi, 1952.

Naʻe toki talaange kimui ʻe Dr. Kimi ki ha kulupu ʻo e Kāingalotú, “Naʻe ʻikai ke u tokanga kapau te u foaki ʻeku moʻuí, pe ko ʻeku paʻangá, pe ko hoku hingoá, kaikehe pē ke u nofo mo hoku Fakamoʻuí.”3 Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe heʻene moʻuí ʻa e tukupā ko ʻení ke tauhi ki he ʻOtuá.

Neongo naʻe ʻikai ha misiona ʻi he fonuá, ka naʻe vave e mafola e ongoongoleleí ʻi Kōlea. Naʻe fakaofo ki he kau taki ʻo e Siasí ʻa e tupulaki ko ʻení. ʻI Sepitema ʻo e 1954, naʻe fakahā ʻe ʻEletā Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻene foki ki ʻIutā hili haʻane folau ki Kōlea,ʻene ʻamanaki lelei ʻe ʻikai fuoloa kuo kamata hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻe he Siasí ʻi Kōlea. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e tui mo e loto vēkeveke ʻa e Kaingalotu Kōleá.4 ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, 1955, naʻe vahevahe ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Misiona Siapaní ki he Misiona Fakatokelau Hahake Mamaʻó mo e Fakatonga Hahake Mamaʻó. Naʻe kau ʻa Kōlea ʻi he Misiona Fakatokelau Hahake Mamaʻó. Naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotu Kōleá ke ʻave ange ha kau faifekau ki Kōlea, ka naʻa nau ʻiloʻi ne taʻe pau e ngaahi tūkunga fakapolitikale ʻi Kōleá, ko ia naʻa nau tatali pē mo lotu fakamātoato.

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith Jr. standing in front of a microphone.

Ko e Kamata ʻa e Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he ʻaho 2 ʻo ʻAokosi, 1955, naʻe tuʻu ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972), ko e palesiteni ia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá, ʻi he moʻunga fakaʻofoʻofa ko Sang-Sungu Teni ʻi Soulú, ʻo fakatapui ʻa Kōlea ki hono fakaava ʻo e ngāue fakafaifekau taimi kakató mo lotua ke toe maʻu ʻe he fonuá ʻa e melinó mo e tuʻumālié.5 ʻI he efiafi ko iá naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e Vahefonua Kōlea, pea mo Kimi Hō Sika ko e palesiteni. Naʻá ne ʻaʻahi leva ki Pasani ke fokotuʻu ʻa e Kolo Pasaní.

ʻI ʻEpeleli 1956, neongo naʻe kei taʻe pau ʻa e ngaahi tūkunga fakapolitikalé ʻi Kōlea, ka naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e palesiteni foʻou ʻo e Misiona Fakatokelau Hahake Mamaʻó ke ʻave ʻa ʻEletā Lisiate Tetoni mo Toni Paueli ki Kōlea. Naʻe fakaava ʻe he kau sōtia ʻAmelika ʻo e Siasí mo e kāingalotu Kōlea ʻe toko 64, hangē ko Dr. Kimí, ʻa e hala ki hono maʻu ʻo e ongoongoleleí, pea toki ʻomi ʻe he ongo faifekaú ʻa e meʻakai fakalaumālie ko iá. Naʻe ului ʻa e kakai tokolahi, pea kamata ke tupu ʻa e Siasí.

Ko e Tui ʻa e Kau Mēmipa Kimuʻá

Naʻe tupulaki maʻu pē ʻa e tui ʻa e Kāingalotu Kōleá ka naʻe faʻa ʻahiʻahiʻi kinautolu. Naʻe manatu ʻa Misa Sani Naki Seo, ki ha ngaahi taimi faingataʻa ʻa ia naʻá ne kau ki he sōtiá hili hono papitaisó ke fakahoko hono fatongia fakakautaú: “Lolotonga e ngaahi taʻu ʻe tolu ʻo ʻeku ngāue fakakautaú, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻeku tuí mo e fakamoʻoní. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe konā e ʻeikitau ʻo e ʻiunití peá ne ʻomi ha kava mālohi lahi ʻo fakamālohiʻi e kau mēmipa ʻo e ʻiunití ke nau inu. Naʻe inu maʻu pē ʻe hoku kaungā-ngāué ʻa e ipu naʻe faʻa ʻomai kiate aú, koeʻuhí naʻa nau ʻilo ko e mēmipa au ʻo e Siasí. Ka ko e efiafi ko iá, naʻe siofi fakalelei au ʻe he ʻeikitau konaá peá ne fekau ke u inu mei he ipú. Naʻá ku talaange ʻoku ʻikai ke u inu kava mālohi, ka naʻá ne tuʻutuʻuni ke u fai ia. Ka naʻá ku toe talangataʻa. Naʻá ne toʻo hake ʻene meʻafaná ʻo fakahanga mai kiate au mo tuʻutuʻuni mai ke u inu. Naʻe fakamānava loloa e tokotaha kotoa mo sio. Naʻá ku toe lea mahino ange, ʻTangataʻeiki, ʻoku ʻikai ke u inu kava mālohi. Naʻá ku ongoʻi naʻe fuoloa ʻaupito ʻa e momeniti ko iá. Fāifai peá ne pehē mai, ʻʻOku ou tukuloloʼ mo tuku hifo e meʻafaná. Naʻe māpuhoi ʻa e tokotaha kotoa pē pea nau foki mai ki he loto ʻapitanga fakakautaú. ʻI he pongipongi hono hokó, ne haʻu e ʻeikitaú ʻo kole fakamolemole mai kiate au ʻi he meʻa naʻá ne fai ʻi he pō ki muʻá. Hili iá naʻá ne faʻa haʻu kiate au ʻo kumi faleʻi ki ha ngaahi meʻa fakatāutaha.”6

Naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa Misa Sani ʻi Kōlea peá ne hoko kimui ange ko ha pīsope ʻo e Uooti ʻAlametá ʻi Melelini, USA.

Naʻe kau foki ʻa Misa Sungi Tei Pani ʻi he niʻihi ne nau ako e ongoongoleleí mei he kau fuofua faifekau ke ngāue ʻi Kōleá. Naʻá ne nofo mei he ʻUnivēsiti Fakafonua ʻo Soulú ke ʻalu ki ha kolisi fakalotu. Naʻá ne fakaʻānaua maʻu pē ke hoko ko ha faifekau pea ke ne tataki e kau Kalisitiané ʻi Kōlea.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne ʻoange ʻe hano kaungāmeʻa ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Pilitāniá koeʻuhí he naʻe teʻeki ai ke pulusi ha tatau ʻi he lea faka-Kōleá. Naʻá ne ongoʻi ne fakakounaʻi ia ke lau e tohí. Naʻá ne lau foki ia lolotonga ha kalasi. ʻI he ʻeke ange ʻe hono kaungā akó kiate ia fekauʻaki mo e tohí, naʻá ne talaange ʻoku hangē ko e Tohi Tapú peá ne fokotuʻu ange ke nau fakatau hano tatau.

Naʻe iku ʻo palopalema ʻa Misa Sungi ʻi he akó. Naʻe ui ia ʻe he kau pulé pea talaange kiate ia naʻá ne fakavaivai ki he ʻahiʻahi ʻa Sētané ke tō ki he tokāteline hala, pea nau fakamālohiʻi ia ke ne fili ʻa e akó pe ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai faingataʻa ʻa e fili ko iá kiate ia he naʻá ne ʻosi ʻiloʻi naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.

Neongo ia, naʻe fuesia ʻe Misa Sungi ha ngaahi faingataʻa fakasosiale mo fakaʻekonōmika, hili ʻene kau ki he Siasí. Naʻe ʻosi e sikolasipi mei he kolisí mo e tokoni fakapaʻanga mei he siasi kimuʻá, pea liʻaki ia ʻe hono kaungāmeʻá kotoa. Naʻe tokangaʻi lelei ia ʻe Dr. Kimi. Kimui ange, naʻe tokoni lahi ʻaupito ʻa Misa Sungi ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi Kōleá ʻi hono liliu ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo fakatonutonu e ngaahi himí. ʻOku kei ongo pē ki he loto ʻo e kau mēmipa Kōleá ʻa e ngaahi fakalea fakaʻofoʻofa naʻá ne liliú.

ʻOku tupulaki māmālie pē ʻa e tokolahi ʻo e kaingalotu mālohí. Naʻe fokotuʻu fakalao e Misiona Kōleá, ʻi Siulai 1962. Naʻe ui ʻa Keili E. Kā, ko ha faifekau ne ngāue ʻi Kōlea, ko e palesiteni fakamisiona foʻoú. Naʻe hoko e liliu mo e pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Kōleá ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ki he palesiteni foʻou ko ʻení. Hili ha fakalaulauloto mo e lotu lahi, naʻá ne vahe e ngāue ʻo e liliú kia ʻEletā Haini ʻIni Sangi, ko ha taha ʻo e kau faifekau taimi kakató. Hili hono toe vakaiʻi ʻe ʻEletā Haini ʻa e ongo liliu kimuʻá,7 naʻá ne lava ʻo fakakakato ha liliu foʻou, pea naʻe fuofua paaki e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Kōleá ʻi he 1967.

ʻI hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki heʻenau lea fakafonuá, naʻe kamata ke tokolahi ha kau Kōlea naʻa nau fie fanongo ki he Siasí ʻi he fakaafe honau kaungāmeʻá. Naʻe tokolahi ʻaupito e kau ʻaʻahí ʻo ʻikai toe fie maʻu ke ʻalu e kau faifekaú ia ʻo fekumi ki he kau fiefanongó, pea naʻe ʻi ai ha kau faifekau ʻe niʻihi naʻa nau akoʻi pē ʻi he ʻahó kakato.

Naʻe hoko foki e vēkeveke ʻa e Kāingalotu Kōleá ki he ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia mahuʻinga ʻi he tupulaki ʻa e Siasí. Ko e taha ʻo e kau mēmipa faifekau lelei tahá ko Lī Sungi Mani ʻo e Uooti Semisilá, ʻa ia naʻá ne toki kau ki he Siasí ʻi hono taʻu 50 tupú. Naʻá ne aʻusia ha ngaahi taimi lelei mo faingataʻa ʻi heʻene moʻuí; ka, naʻá ne ʻulungaanga lelei maʻu pē ʻi heʻene moʻui fakalotú. ʻI heʻene hoko ko ha tangata ngaahi suú, naʻá ne tānaki ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo tuku ʻi hono fale ngāué pea fakaafeʻi ʻa e kau fakataú ke toʻo taʻetotongi ha tatau ʻe taha ʻo kapau te nau lau ia. Naʻe laka ʻi he toko 50, kau ai ʻa hono kāingá, naʻa nau kau ki he Siasí koeʻuhí ko ia. Naʻe tuʻo lahi ʻene lau ʻa e ngaahi folofola kuo fakangofuá. Naʻe maʻu kinautolu ʻi hono tafaʻakí ʻi he taimi naʻá ne mālōlō aí.8

Fuofua Siteiki mo e Temipale ʻi Kōleá

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball speaking at a pulpit with a man next to him translating.

ʻOku tokoni ʻa e kau ngāue loto fiemālie ʻa e Nima Fietokoni ʻa e Māmongá ke ngaahi ha kimisī (kimchi) lahi, ʻa ia ko ha meʻakai tukufakaholo faka-Kōlea, ʻi ha kātoanga ʻi Soulu. ʻOku tufaki ʻe he ngaahi siasí mo e ngaahi kautaha fakapuleʻangá e kimisií ki he kau masivá.

ʻI he 1973, naʻe kamata ke ʻamanaki e tokolahi ʻo e Kāingalotu Kōleá ʻe vave mai pē ha ʻi ai haʻanau siteiki. ʻI he ʻaho 8 ʻo Māʻasi, 1973, naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), ko e palesiteni ʻi he taimi ko iá ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fuofua siteiki ʻi Kōleá. Naʻe fakafuofua ki he kakai ʻe toko 800 naʻa nau kau ki he fakatahá. Naʻe fokotuʻu e fuofua siteiki fakahisitōlia ʻi Kōleá ʻaki ha uooti ʻe valu mo e kolo ʻe ua. Kuo lava he taimí ni ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kōleá ʻo muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻi he malumalu ʻo e tataki fakasiteiki ʻa e kau takimuʻa Kōlea ʻo e Siasí pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki mei ha pēteliake Kōlea kuo ʻosi fakanofo.

Naʻe toe fakamātoato ange ʻa e ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakafuofua ko e kakai ʻe toko 1,200 naʻe papitaiso ʻi he 1973. Naʻe ʻikai fuoloa kuo laka hake ʻi he toko 8,000 ʻa e kāingalotu fakakātoa ʻi Kōleá, kau ai ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻe 700 tupu ʻi he uooti mo e kolo ʻe 31.

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā ua mei ai, hili e tupulaki maʻu pē e Kāingalotu Kōleá, naʻe faitāpuekina kinautolu ʻaki ha temipale ne fuoloa ʻenau tatali ki aí. ʻI he ʻaho 14 ʻo Tīsema, 1985, naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taimi ko iá, ʻa e Temipale Soulu Kōleá. Naʻe mahuʻingamālie makehe ʻa e temipale ko ʻení kia Palesiteni Hingikelī, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene fehokotaki makehe mo e Kāingalotu Kōleá. Naʻá ne pehē, “Kuo uesia e kakai Kōleá mei ha tau fakalilifu, ka ʻoku nau ʻofa ʻi he melinó pea ko ha kakai angaʻofa kinautolu. Naʻá ku tangi ʻa loʻimata ʻi Kōlea ʻo lahi hake ʻi ha toe feituʻu kehe ʻi he māmaní.”9 Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e lotu fakatapuí, pea naʻe tangi honau tokolahi. Ko ha ʻaho momoko ʻeni ʻi he faʻahitaʻu momokó, ka naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he temipalé, ʻi he ʻaho ko iá.

Ko e taha ʻo e ngaahi tā valivali ʻi he temipalé ʻokú ne fakahaaʻi ʻa Sisitā Hō Hee Suni, ʻa ia naʻe papitaiso ʻi ʻAokosi ʻo e 1970. Naʻe kamata ʻene fai e ngāue fakatemipalé ʻi hono taʻu 80 tupú. Naʻá ne fakahoko ʻa e ʻenitaumení ki he kakai ʻe toko 1,500 pe lahi ange. ʻI he kotoa ʻo e 2007, naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofonga maʻá e kakai ʻe toko 600 tupu. Naʻe tā valivali ia ʻe ha tangata tā valivali ʻAmelika, ʻa ia ne ongo kiate ia ʻa ʻene ngāue tokoní, pea foaki ia ki he Temipale Soulú ke fakamanatu ʻaki ʻene ngāue taʻetuku ke tokoni ke fakahaofi e ngaahi laumālié.

Naʻe tokolahi mo ha Kāingalotu Kōlea kehe naʻe fai mateaki ʻi he ngāue fakatemipalé. Hangē ko ʻení, naʻe kamata ʻe he siteiki Masaní (ko e siteiki Sengiuoni he taimi ní), ʻa e ʻaʻahi maʻu pē ki he temipalé ʻi he 1995. Ko e Falaite hono ua ʻo e māhina kotoa pē, naʻe fakaheka ʻe ha pasi kuo ʻosi fakangofua, ʻi heʻene fononga ki Soulú ʻa e kāingalotu ʻi he ngaahi kolo ʻo Sinihei-ngū, Sengiuoni, Sinisū, Seisione, mo Siosí. Naʻe aʻu atu e pasí ki he temipalé ʻi he 2:00 pe 3:00 hengihengi., pea kiʻi mohe e kāingalotú ʻi ha ngaahi houa siʻi kimuʻa pea nau kau atu ki he ngaahi ouau fufulú ʻi he 5:00 pongipongí. Hili iá pea nau kau atu ki he ngaahi sēsini ʻenitaumení ʻo aʻu ki he poʻulí pea nau toki foki ki honau ʻapí he ʻosi e 10:00 poʻulí. Naʻa nau ʻalu ki he lotú ʻi he ʻaho hono hokó mo ʻaʻahi ki he kau mēmipá ʻi he ʻahó kakato. Naʻe manatu ʻa Misa Kimi Sungiseoki, ko e palesiteni fakasiteiki ʻi he taimi ko iá, ʻo pehē, “Naʻa nau helaʻia ka naʻa nau fiefia.”

Kuo matuʻotuʻa e Siasí ʻi Kōlea, hili ʻene tupulaki ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOku poupouʻi mālohi ʻe he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga fakafāmilí mo e meʻa mahuʻinga kehe kuo fokotuʻu mai ʻe he kau palōfitá. ʻOku toe tokolahi ange ʻa e kāingalotu Kōlea ʻoku nau ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e lotu fakafāmili fakatahá—fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, lotu fakafāmilí, mo e ako folofola fakafāmilí. Pea toe lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻa e kau Kōlea taʻu hongofulu tupu ʻoku nau ngāue fakafaifekau taimi kakató. Fakamālō ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku langa ʻe he kāingalotu ʻo Kōleá ha kahaʻu lelei ʻo hangē ko ʻenau tuí.

ʻĪmisi
Mormon Helping Hands volunteers in Korea.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Denny Roy, “Kim Ho Jik: Korean Pioneer,” Liahona, Fēpueli 1989, 8.

  2. Kimi Ho Jik, ʻi he Denny Roy, “Kim Ho Jik, Liahona, 11.

  3. Kimi Ho Jik, ʻi he Denny Roy, “Kim Ho Jik,” Liahona, 14.

  4. Vakai, Harold B. Lee, ʻi he Conference Report, Oct. 1954, 125–31.

  5. Vakai, Robert H. Slover, “Korea Dedicated to Preach the Gospel,” Church News, Sept. 10, 1955, 4.

  6. Mei he tohinoa ʻa Chun Nak Seo.

  7. Naʻe ʻuluaki liliu e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Kōleá ʻi he taʻu 1961 ʻe Hongi Pungi Sika, pea naʻe pulusi ha konga naʻe fili, ko e tohi ʻa 3 Nīfaí, ʻi he 1962. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi naʻe ʻikai hokohoko lelei mo fuʻu mahino e liliu ko iá, ko ia naʻe kamata mo fakaʻosi ha liliu foʻou ʻi he 1964 ʻe Sungu Ta Pani, ʻa ia naʻe vaheʻi ʻe ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī.

  8. ʻI hono fakamatala ʻe he pīsope ʻa Misa Lií ʻi hono meʻafakaʻeikí ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻEpeleli, 2011.

  9. Mei he ngaahi fakamatala ʻa e tokotaha faʻu tohí ʻi he fakatapui ʻo e Temipale Soulu Kōleá ʻi he ʻaho 14 ʻo Tīsema, 1985.

Fakahokohoko e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

  • 1910: ʻAʻahi mai ʻa ʻAlamā ʻOueni Teila ko e palesiteni Fakamisiona ʻo Siapaní ki Kōlea

  • ◄ 1951: papitaiso ʻa Kimi Hō Sika ʻi Penisilivēnia, USA

  • 1952: fuofua kakai Kōlea ke papitaiso ʻi Kōleá

  • ◄ 1955: fakatapui ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa Kōlea mo fokotuʻu e Vahefonua Kōleá

  • 1956: ngāue ʻa Kimi Hō Sika mo e puleʻangá ke fakangofua e kau fuofua faifekaú ʻi Kōlea

  • 1960 tupú: fokotuʻu ʻa e ngaahi kolo ʻi Soulu, Pasani, ʻIniseoni mo Kiuangisū

  • 1962: fokotuʻu e Misiona Kōleá

  • ► 1939: pulusi e Tohi ʻa Molomoná he lea faka-Kōleá

  • 1973: fokotuʻu e ʻuluaki siteiki ʻi Kōleá—pea ʻi he fonua lahi ʻĒsiá— fokotuʻu ʻi Soulu

  • 1974: fakaava e ʻuluaki senitā takimamata ʻo e Siasí ʻi Kōleá ʻi Kiuangisū

  • ◄ 1980: Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e fuofua Palesiteni ʻo e Siasí ke ʻaʻahi ki Kōleá

  • ► 1985: fakatapui ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e Temipale Soulu Kōleá

  • 1988: faiva e kau Folk Dancers mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ngaahi ouau fakaava ʻo e Keimi ʻOlimipiki ʻo e Faʻahitaʻu Māfaná, ʻi Soulú

  • ◄ 1991: uiuiʻi ʻa ʻEletā Haini ʻIni Sangi ko ha Taki Māʻolunga; fakatau atu ʻa e tatau hono taha miliona ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Kōleá ʻi Kōlea

  • 2001: fetaulaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi mo e palēmia ʻo Kōlea Tongá ko Lī Haini-Tongi

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Hāloti B. Lī (ʻikai tatā ʻi loto) ki Kōlea ʻi he 1954 ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo mo e talēkita ʻo e kulupu ʻa e kau sōtia ʻo e Siasí.

Ngaahi faitā ʻa Hyun-Gyu Lee mo Dean Martin Andersen; faitaaʻi ʻo e fōtunga ʻo e kolo ʻo Pasaní ʻe SeanPavonePhoto/iStock/Thinkstock

Ngaahi tā ʻo e kau sōtiá, Kimi Hō Sika, mo Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí

Tā ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí