2012
Ko e Faʻifaʻitakiʻanga Maʻongoʻonga ʻa ʻĀlekí
Māʻasi 2012


Ko e Faʻifaʻitakiʻanga Maʻongoʻonga ʻa ʻĀlekí

Kuo hoko hono hiki hake ʻe ʻĀleki ʻEsikopā ʻene māmá ko ha meʻa ke ne fakahoko ha liliu taʻengata ki hono fāmilí.

ʻI he taʻu ʻe valu kuohilí, ʻi he taimi ne hoko ai ʻa ʻĀleki ʻEsikopā ko ha akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻá ne tukupā ai ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻI he taimi ko iá, ne teʻeki fakakaukau ia ʻe hoko ʻene tangataʻeikí ko ha pīsope ʻi he taimi ‘e hū ai ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú.

Ko hono ʻuhingá he ne taʻu ʻe hongofulu tupu mo e ʻikai toe maʻulotu ʻene tangataʻeikí. Neongo ne maʻulotu toko taha pē a ʻĀleki he taimi ko iá, ka naʻe ʻikai pē loto foʻi ai—pe ki he toenga hono fāmilí.

ʻOkú ne pehē, “Kuó u ako ki hono mahuʻinga ʻo e hoko ko ha faʻifaʻitakiʻangá.”

Ne Kumi Au ʻe Hoku Kau Takí

ʻOku founga fēfē ha mālohi ʻa ha talavou ʻi he Siasí kapau ʻoku ʻikai ke poupouʻi ia ʻe hono fāmilí? ʻOku pehē ʻe Maliō Saiasi, ʻa ia ko e pīsope ʻa ʻĀleki ʻi he taimi naʻá ne kei ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ai, naʻe tupu ia mei he fakamoʻoni ʻa ʻĀlekí mo e mateaki hono kau taki ʻo e Kau Talavoú. Pea ʻoku tui ki ai ʻa ʻĀleki.

ʻOkú ne pehē, “Kapau he ʻikai ke u ʻasi atu he Sāpaté, ʻe kumi au ʻe hoku kau takí. Ne u fakatupulaki ʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí kaeʻoua kuo mālohi ʻeku fakamoʻoní. Ko e ʻuhinga ʻe taha ne u kei ʻalu ai ki he lotú ko ʻeku ʻiloʻi ko e ongoongolelei pē ʻo Sīsū kalaisí ʻe lava ke mau hoko ai ko ha fāmili fiefia mo taʻengatá.”

Ne pau ai ke ne tuʻu mālohi kae aʻusia ʻene taumuʻá, neongo ne fakavaivai ha niʻihi hono kaungāmeʻa ʻi Kōtopa ʻi ʻĀsenitiná.

ʻOku pehē ʻe ʻĀleki, ʻa ia ne maʻu ivi mei he faleʻi ʻa Pīsope Saiasí, “ʻOku lahi e ngaahi fakatauvele ke maumauʻi e Lea ʻo e Potó mo e fono ʻo e angamaʻá. Ko e founga pē ʻe lava ke maʻu ai ha uaifi moʻui tāú, ko ʻete hoko ko ha tokotaha taau.’ Kuo tokoni lahi ia kiate au.”

Ne toe fakamālohia ange e fakamoʻoni ʻa ʻĀlekí hili haʻane misi ne ui ia ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻá ne kamata teuteu pea ʻikai ke ne tatali ki hono taʻu 19 ka ne toki vahevahe e ongoongoleleí, ko ia naʻá ne kamata pē ʻi hono fāmilí.

ʻOku pehē ʻe Pīsope Saiasi, “ʻNaʻe lotua mo fakalotolahiʻi maʻu pē ʻe ʻĀleki ʻa hono fāmilí. Peá ne fakalotolahiʻi maʻu pē hono ongo taʻoketé ke na ō ki he lotú. Ne ola lelei e feinga ke toe fakafoki mai hono fāmilí koeʻuhí pē ko ʻĀleki.”

“Ko Au ne Loto Fefeká”

ʻI he taimi ʻoku toe fakakaukau ai ʻa Leni, ko e tangataʻeiki ʻa ʻĀlekí ki he taʻu ʻe 13 ne mavahe ai mei he Siasí, ʻokú ne loto mamahi ko e lahi e meʻa ne mole meiate iá.

ʻOkú ne pehē, “Ko ha ngaahi taʻu faingataʻa moʻoni ia. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou faʻa fakakaukau ai ki he ngaahi meʻa ne mole meiate au ʻi he ʻikai ke u fiefia ʻi he ngaahi moʻui fakaofo ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí.”

Ne kau ʻa e fāmili ʻEsikopaá ki he Siasí ʻi Kōtopa ʻi he kei siʻi ʻa ʻĀlekí. Ne nau mālohi ʻi he Siasí ʻo aʻu ki heʻenau foki ki honau fonua tupuʻanga ko Poliviá hili ha taimi nounou mei hono papitaiso ʻo ʻĀlekí. Ne pehē ʻe Leni lolotonga ʻenau ʻi Poliviá, ne ngalo ʻiate kinautolu “ʻa e mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻemau moʻuí.”

ʻI heʻenau foki ki Kōtopa hili ha taʻu ʻe uá, ne faʻa maʻulotu pē e fineʻeiki ʻa ʻĀlekí ko Kāmani pea mo e toko fā ʻo e fānaú. Ka ne hanga ʻe he manako ʻakapulu ʻa Lení, ʻo ngaohi ia ke ne mohe pē he ʻaho Sāpaté ko e mālōlō mei he vaʻinga he Tokonakí mo hono ngaahi polokalamá—pea naʻá ne faʻa maumauʻi ai e Lea ʻo e Potó.

ʻOkú ne pehē, “Ko au ne loto fefeká. Ne u faʻa pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi kuó u hē moʻoni, ʻa ia ko e fakakaukau ʻoku tau faʻa maʻu he taimi ʻoku ʻikai ke tau toe maʻu ai e takaua ʻo e Laumālié.”

Ko e meʻa naʻá ne liliu ʻa Lení ko ʻene ʻiloʻi naʻe hanga ʻe heʻene sīpinga naʻe taá ʻo fakamamahiʻi ʻene fānaú. ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Ne hangē hoku ngaahi fohá ha kau liʻekina ne maʻulotu ʻiate kinautolu peé he naʻe ʻikai ke mālohi ʻenau tangataʻeikí.”

ʻI he houngaʻia ʻa Leni ʻi hono fakaʻatā ia ʻe he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí ke fakatomalá, naʻá ne pehē ai, “Ne kamata ke u vakavakaiʻi ʻeku moʻuí mo e ola ʻo ʻeku tā sīpingá ki heʻeku fānaú. Ne u ʻiloʻi ne ʻikai ke u fakahoko totonu hoku ngaahi fatongia fakaetamaí. Ne tokoni e ngaahi meʻá ni kotoa ke u manatuʻi ʻa e ʻEikí, tūʻulutui peá u kole ke Ne tokoniʻi au ke u toe foki mai.”

ʻI he tupulaki e faivelenga mo e fakamoʻoni ʻa Lení, ne hoko mai ai kiate ia ha ngaahi uiuiʻi lahi. Hili ha ngaahi taʻu mei heʻene toe foki mai ki he ongoongoleleí, naʻá ne maʻu ha ongo fakalaumālie kuo teuteuʻi ia ʻe he ʻEikí ki ha uiuiʻi foʻou mahuʻinga.

Naʻe pehē ʻe ʻĀleki, “Ko hono olá ʻeni ʻoku hoko ai ʻeku tangataʻeikí ko e pīsopé.”

Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Faʻifaʻitakiʻangá

Lolotonga e ngāue ko ia ʻa ʻĀleki ʻi he Misiona ʻĀsenitina Lesisitenisiá, ne ʻofa ki ai e tokotaha kotoa, ka naʻa nau fakamālō ko ʻene vahevahe ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá mo e niʻihi kehé. Pea naʻa nau fakafetaʻi ʻi hono silaʻi kinautolu ʻi he Temipale Puēnosi ʻAealisi ʻĀsenitiná ʻi he 2009.

ʻOku pehē ʻe Kāmani, “Ko ʻĀleki ne ngāue maʻu pē mo e kāingalotu ʻo e uōtí maʻamautolu. Naʻa nau talamai naʻá ne lotua maʻu pē ke foki mai ʻene ongomātuʻá ki he lotú. ʻOku mau fakamālō ko e ʻikai ke ne foʻi ʻo tukunoaʻi kimautolú.”

ʻOku fiefia ʻa Pīsope ʻEsikopā ʻi he hoko ʻa ʻĀleki ko e ʻuluaki faifekau naʻá ne ʻoatu ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú hili hono ui ia ko ha pīsopé. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa fakafiefia ke ngāue fakafaifekau hato foha. Ne mau ʻofa kotoa kia ʻĀleki, ka ko au ne ʻofa lahi taha ki aí. Ko ia naʻá ne poupouʻi aú.”

ʻOku pehē ʻe ʻĀleki, kapau ʻe hoko e Kāingalotú ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, ʻe faifai pē pea fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé. “Kapau ʻoku tau fiefia mo fiemālie ʻi he Siasí, ʻe fie ʻinasi mai leva e niʻihi kehé ʻi he fiefia ʻoku tau maʻú. Kapau te tau kātaki pea laka atu ki muʻa, ʻe lava ke hoko ha ngaahi mana.”

ʻŪ tā naʻe fai ʻe Michael R. Morris