2012
Kuó u Fai Nai Ha Lelei ʻi Māmani he ʻAho Ni?
Māʻasi 2012


Kuó u Fai Nai Ha Lelei ʻi Māmani he ʻAho Ni?

Ngaahi Meʻa Kuo Aʻusia ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

Ne u lolotonga ngāue mo hoku husepānití, ʻa ia ne lolotonga hoko he taimi ko iá ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIngilani Lonitoni Sauté ʻi he tatangi ʻa e telefoní ʻi he ʻaho 18 ʻo Sune 2008. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni naʻe telefoni angé. Naʻá ne kamata ʻaki pē ʻene fakafeʻiloaki mai ʻi heʻene founga anga fakakaumeʻa angamahení, ko e taha ia e ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻo ʻene ngāué: “ʻOku fēfē ʻa e misioná? ʻOku fēfē ho fāmilí? ʻOku fēfē hake ʻa ʻIngilani fiefia?” Pea naʻá ne kiʻi longo ʻo pehē mai, “Ne u talanoa mo Falanisesi, peá u lotua ia, pea ʻoku ou loto ke ke tohi hoku piokālafí.”

Ne ʻikai ha toe lau, he ne u ongoʻi lāngilangiʻia mo lōmekina he taimi pē ko iá. Naʻá ne fokotuʻu mai leva kapau te u kamata he pongipongi hono hokó, ʻe aʻu ki he taimi te ma foki ai ki ʻapí kuo ʻosi vaeua ia. Naʻe toe pē foki e taʻu ʻe taha ʻo ʻema misiona taʻu ʻe tolú.

ʻOku akonaki mai ʻa Palesiteni Monisoni, “Ko ia ia ‘oku ui ‘e he ‘Eikí, ‘okú Ne fakafeʻungaʻi ia.”1 Kuó u houngaʻia he talaʻofa ko iá.

ʻʻE founga fēfē nai haʻo tohi kau ki he moʻui ʻa ha palōfita? ʻOku ʻikai ke ke kamata pē ʻi he komipiutá ka ʻokú ke ʻuluaki tuʻūlutui ʻo lotu.

Naʻá ku fakatokangaʻi pē he kamatá he ʻikai ko ha piokālafi angamaheni ʻeni ʻo hiki pē ʻa e ʻahó, taimí, feituʻú mo e ngaahi fefolauʻakí. Ko ha fakamatala ia ʻo ha tangata naʻe teuteuʻi kimuʻa talu hono tanupou ʻo e māmaní pea naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá [“ke tataki kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.”]2 Ko e foʻi lea lelei taha ke fakamatalaʻi ʻakí ko e loto-fakatōkilaló. ʻOku muimui ofi mai ai ʻa e fakalotofoʻi, faingataʻaʻiá, mo e femoʻuekiná.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38). Ne u kamata mei he fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ki Heʻene palōfitá talu hono ui ʻa Tōmasi S. Monisoni ki he tuʻunga fakaʻaposetolo māʻoniʻoní ʻi he 1963. Naʻá ku fakamoleki ha ngaahi māhina lahi ʻi hono lau e ngaahi pōpoaki ʻe laungeau naʻe fai ʻe Palesiteni Monisoni ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. Naʻá ku lau e ngaahi piokālafi ʻo e kau Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasí pea mo ha kau taki fakalotu ʻiloa tokolahi. Naʻá ku ako ki he kamata mai ʻa e Siasí ʻi Sikotilani, Suēteni, mo ʻIngilaní, ʻa ia naʻe haʻu mei ai e ngaahi kui ʻa Palesiteni Monisoní; mo e Tō Lalo Fakaʻekonōmika naʻá ne tākiekina ʻene kei talavoú; ʻa e Tau Lahi Hono II mo e meʻa ne hoko ʻo mavaeua ai ʻa Siamané. (Naʻe taʻu ʻe 20 hono tokangaʻi ʻe Palesiteni Monisoni e feituʻu ko ʻeni ʻo e Siasí.) Naʻá ku lau hono piokālafi naʻá ne faʻu pē ʻe ia ʻi he 1985 maʻa hono fāmilí peá u lau leva kimui ʻene tohinoa fakaʻaho he taʻu ʻe 47. Ne u ʻinitaviu e kau taki ʻo e Siasí mei he ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní naʻe ngāue mo ia mo ha kāingalotu ne ongo moʻoni kiate kinautolu ʻene ngāué. Naʻá ku fakakau mai haku kaungāmeʻa mamae mo ako hisitōlia ʻiloa ko Tilisa H. Sitouka, ke tokoni ʻi hono fai e fakatotoló. Naʻá ne ngāue ʻi he kōmiti ne nau faʻu e niʻihi ʻo e ngaahi tohi lēsoni Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasi pea mahino kiate ia e founga fakatotolo ki he moʻui ʻa ha palōfitá.

Ne u ʻinitaviu ʻa Palesiteni Monisoni ʻi ha ngaahi konifelenisi vitiō mei ʻIngilani pea hili e foki mai ki ʻIutaá, ne u ʻinitaviu fakahangatonu ia lolotonga ʻeku ngāue mei hono ʻōfisí he māhina ʻe 14. Ne u ongoʻi maʻu pē ʻene loto māfaná, ʻo hangē pē ʻokú ma pōtalanoa ʻi ha tēpile kai ʻi peitó. Naʻá ne fakamatala ki heʻene kei siʻí mo e fāmilí, hono ui ia ʻe Palesiteni Tēvita O. Makeí (1873–1970), pea mo e tākiekina ʻa e kau faiako hangē ko Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí (1871–1961); Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973); mo ʻEletā Maʻake E. Pitasoni (1900–84), ʻa ia ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻeni ʻo kinautolu.

Naʻá ne ako e ʻulungāanga faka-Kalaisí ʻi ʻapi, ʻa ia ko e manavaʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—angaʻofá, pea mo ha holi ke hiki hake mo tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻa ia ko e tuʻunga moʻuí ia, he neongo naʻe ʻikai ke lau ʻe heʻene ongomātuʻá ʻa e folofolá kiate ia, ka naʻá na moʻui ʻaki e folofolá.

Ko e ʻelito ʻo ʻene ngāué ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé pea naʻe kamata ia ʻi heʻene tupu hake ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo Sōleki Sití, pea hangē ko ʻene laú, “ʻo ofi ki he halanga lēlué,” ʻi he kamataʻanga ʻo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Naʻe ʻikai ke lahi ha koloa hono kaungāʻapí mo e kaungāmeʻá, ka naʻa nau fetokoniʻaki, pea naʻe feʻunga pē ia. Ko e niʻihi tokolahi naʻe vāofi mo iá kau ai ʻene ngaahi faʻētangata naʻe ʻofa aí, naʻe ʻikai ke nau mēmipa ʻi he Siasí. Naʻe ʻikai hoko ʻa e tui fakalotú ia ko ha ʻā vahevahe; naʻá ne ʻofa he kakaí ʻi honau tuʻunga totonú. Naʻe ʻofa ʻene ongomātuʻá he tokotaha kotoa pē. Kuo teʻeki ai pē ke ngalo ʻia Palesiteni Monisoni ʻa e fakavaʻe ko iá.

Ko ha tangata makehe ia he ʻokú ne tokaʻi e tokotaha kotoa pē ʻoku feʻiloaki mo iá pea ʻokú ne tokanga ki heʻenau moʻuí pea mo e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa mo faingataʻaʻia aí. ʻOku tatau pē ʻene feohi mo e tokotaha ʻaʻahi ʻiloa mei ha fonua mulí mo e tangata ko ia ʻokú ne fakangingila hono tesí he poʻulí. ʻOku mahino ko e taha ʻo e meʻafua ʻo ʻene maʻongoʻongá ko ʻene lava ko ia ke feohi mo ha faʻahinga taha pē ʻo ʻiloʻi te ne lava ʻo ako ha meʻa mei he taha kotoa pē ʻokú ne feʻiloaki mo iá.

Kapau ʻoku hangē ko e fakamatala ko ia ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku hā mei he houalotú ʻa e taumuʻa hono takí,3 pea ʻe hoko leva ʻa e fakaʻamu ke hiki haké, poupouʻí, ngāué, kau atú, mo hono fakahaofi tahataha ʻo e niʻihi kehé ko hotau fatongia pau. ʻOku hanga ʻe he founga ko ʻení ʻo fakahā mai e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia naʻá Ne “faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei, … he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá” (Ngāue 10:38).

Kuo tā tuʻo lahi hono fakahā mai ʻe Palesiteni Monisoni ke tau feinga lahi ange ke hangē ko e Fakamoʻuí. ʻI heʻeku ʻinitaviu ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne fakapapauʻi mai e meʻa ne mahino kiate aú. Naʻá ne pehē ko Palesiteni Monisoní ʻoku, “ʻulungāanga faka-Kalaisi ange ia ʻiate kimautolu kotoa.”4

Kuo laka hake he vaeua senitulí hono foaki ʻe Palesiteni Monisoni hono valá ki he masivá. Kuó ne tangutu he veʻe mohenga ʻo e kau toulekeleká mo e kau fokoutuá. Kuó ne tāpuakiʻi ha kakai tokolahi ʻaupito ʻi he falemahakí pea ʻi honau ʻapí. Kuo faʻa liliu ʻene palaní koeʻuhí ke ʻaʻahi fakavavevave ki ha kaungāmeʻa ʻe taha pea fakatoʻotoʻo atu mei he ngaahi fakatahaʻangá ke lea ʻi ha meʻafakaʻeiki ʻo ha kaungāmeʻa ʻe taha. (Kapau te ke ʻeke ki ai pe ko hono kaungāmeʻa ʻe toko fiha he lisi ko iá, te ne talaatu, “Ko e toko 14 miliona nai.”) Te ne lue atu ki ha taha ʻoku ʻi ha saliote sea teketeke ʻoku faingataʻa ʻene haʻu kiate iá, “tā nima” mo ha kulupu ʻo ha kau talavou, pea ueueʻi hono telingá ki he kau tīkoni he ʻotu muʻá. ʻOkú ne fakaʻapaʻapaʻi lahi e moʻui ʻa kinautolu ʻokú ne fakamatalaʻi ko e “niʻihi ʻoku ʻikai tokangaekina mo taʻeʻiloá,” ʻa ia ʻoku ʻiloʻi pē ʻe ha tokosiʻi kae tautautefito ki heʻenau Tamai ʻi Hēvaní.

ʻI hono ʻai mahinongofuá, ʻoku fai ʻe Palesiteni Monisoni ia ʻa e meʻa ʻoku kei fakakaukauʻi ʻe ha kakai tokolahi ke nau toki faí.

ʻOku fonu ʻene ngaahi pōpoakí he ngaahi fakamatala moʻoni (ʻoku ʻikai te ne teitei ui kinautolu ko e “ngaahi talanoa”) ʻoku akoʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOkú ne fakamatala: “ʻE tātataha hano tohoakiʻi e tokanga mo e fakamālō ʻa e māmaní ki he ngaahi ngāue ko ia ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú. Ko ʻetau ʻofá ʻoku fakahaaʻi maʻu pē ia ʻi heʻetau feohi fakaʻaho mo e kakai kehé.”5

Mahalo ko e niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa taha ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāue ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻa e ngaahi taʻu ko ia naʻá ne tokangaʻi ai e ngāue ʻa e Siasí he ngaahi fonua kominiusí. ʻI he ʻosi ko ia ʻeku ngāue fakafaifekau mo hoku husepānití he 2009, naʻá ma ʻalu ki Siamane ke lue he feituʻu ne fononga holo ai ʻa Palesiteni Monisoní, talanoa mo e kāingalotu naʻá ne ʻofa aí, pea ongoʻi e tākiekina naʻá ne fai he ngaahi taʻu naʻe ngāue aí. Naʻá ma ʻilo ai ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mālohi moʻoni ne tō honau loʻimatá ʻi heʻenau fakamatala ki heʻene faʻa ʻaʻahi angé, ʻene ʻofa kia Sīsū Kalaisí, mo ʻene poupoú mo e tokangá. Naʻá ma ʻalu ki he fale ngāueʻanga ko ia kuo liʻaki pea popo ʻi Kolitisi ʻa ia naʻe tuʻu ai ʻa Palesiteni Monisoni he 1968 ʻi he tuʻunga malangá ʻo talaʻofa ange ki he Kāingalotu ongosia ʻo Siamane Hahaké ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku teuteu ʻe he ʻEikí maʻa ʻEne fānaú—ʻo kapau te nau angatonu. ʻI he ʻaho ko iá naʻa nau hiva ʻi he ongo mālohi moʻoni: [“Kapau ʻoku fonu faingataʻa e halá, ʻOua ʻe loto-foʻi! … He ʻikai ke liʻaki kitautolu ʻe Sīsū, ʻOua ʻe loto-foʻi.”]6 Naʻá ne haʻu ʻi he fakahinohino mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakahaofi e Kāingalotú. Hili ha taʻu ʻe uofulu mei ai, neongo ne kei tuʻu e fuʻu holisi ʻo Pealiní, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi siteiki, falelotu, pēteliake, faifekau, mo ha temipale ʻo e Kāingalotu ko ʻeni ʻo Siamane Hahaké. Naʻe toki holo e holisí, pea toe fakataha leva e Kāingalotú mo honau ngaahi fāmilí ʻo hoko ko ha fonua pē ʻe taha.

ʻOku faʻa pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “ʻOku ʻikai ke hoko noa pē ha meʻa” ʻi heʻene fakamamafaʻi mai naʻe akoʻi ia ʻe he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene moʻuí ke fekumi maʻu pē ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí.7

Ko e Henelī Pekihātí ko e taha ia ʻo e kau taki tuʻukimuʻa ʻo Siamane Hahaké, naʻe ngāue vāofi mo Palesiteni Monisoni he taʻu ʻe uofulu ko ʻeni ne hoko ai e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e fonua ko iá. Naʻe ngāue faivelenga ʻaupito ʻa Misa Pekihaati ko ha fakafofonga ʻo e Siasí ki he puleʻangá ʻi he ngaahi taʻu naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai e ngāue mei he ngaahi fonua kominiusí. Naʻá ne hoko foki ko ha taki ʻi he Siasí pea mo e palesiteni ʻo e Temipale Falaipēkí.

Ne u fehuʻi ange kiate ia pe ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻokú ne manatuʻi mei he ngāue ʻa Palesiteni Monisoní. Naʻá ku fakakaukau te ne talamai ko e fakataha naʻe fai ʻi Kolitisí, ko hono fakatāpui ʻo e fonuá ʻi he 1975, ko hono fuofua fokotuʻu ʻo e siteikí, ko e fakatapui ʻo e Temipale Falaipēkí, pe ko e fakataha mo Hē Honeká, ko e ʻōfisa māʻolunga taha ia ʻo e Kominiusí ʻi Siamane Hahaké, ʻi he taimi naʻe kole ai ʻe Palesiteni Monisoni ha ngofua ke hū atu e kau faifekaú ki he fonuá pea mo e kau faifekau kehe ke mavahe mei he fonuá ʻo ngāue ʻi ha ngaahi fonua kehé. Koeʻuhí he naʻe ʻi ai e kau sōtia leʻo he kauʻāfonuá ne nau faʻa fana e kau holá, naʻe hangē ʻeni ia ko ha kole ngali laulaunoa, ka naʻe tali mai ʻe Hē Honeka ʻo pehē, “Kuo mau siofi kimoutolu he taʻu lahi, pea ʻoku mau falala atu kiate kimoutolu. Te u fakaʻatā ke fai e meʻa ko iá.” Ko e fē ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ʻe fili ʻe Misa Pekihātí?

Naʻe kamata ke ne lelenoa pē hono loʻimatá peá ne tali mai: “Naʻe hoko ia ʻi he ʻaho 2 ʻo Tīsema 1979.” Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻe au ha meʻa mahuʻinga naʻe hoko he ʻaho ko iá. Naʻá ku talaange, “Fakamatala mai angé.”

“Ko e ʻaho ia naʻe haʻu ai ʻa Palesiteni Monisoni ki Siamane Hahake ʻo tāpuakiʻi hoku uaifi ko ʻIunisí.” Naʻe ʻatā ʻa Palesiteni Monisoni he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá, pea naʻá ne puna leva mei he ʻIunaiteti Siteití ki Siamane ke fai e meʻa ko iá. Naʻe ʻi he falemahakí ʻa Sisitā Pekihaati ʻi ha uike ʻe hiva ʻo faingataʻaʻia ʻi ha tafa naʻe fai ki ai, pea ne fakaʻau ke toe kovi ange e tuʻunga naʻe ʻi aí. Naʻe hiki ʻe Palesiteni Monisoni ʻi heʻene tohinoá, “Naʻe fakatahaʻi ʻemau tuí mo e lotú ke foaki ha tāpuaki maʻana.”8 Naʻá ne folau ʻi ha maile ʻe lauafe ʻi he kiʻi vahaʻa taimi nounou naʻe lava ke toki ʻatā aí hili ha ngaahi māhina lahi—ke fai ha fakahaofi.

Naʻá ne faʻa pehē, “Tau fehuʻi loto pē muʻa kiate kitautolu, “‘Kuó u fai nai ha lelei he ‘ahó ni ‘i he māmaní? Pe kuó u fai nai ha tokoni? Ko e founga ia ki he fiefiá! Ko e fokotuʻu ia ke tau aʻusia ai ‘a e fiemālié mo e nongá.9

Ko e anga ia e ngāue ʻa Palesiteni Monisoní. ʻOkú ne tokoni maʻu pē ki he kau ongosiá, liʻekiná, mo e ongoʻi tukuhāusiá. Pea hangē ko e lau ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Naʻe ngaohi ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi Monisoni ke sino lahi koeʻuhí ko e lahi hono mafú.”10

ʻI he taimi naʻe fakatapui ai ʻe he palōfitá ʻa e Temipale Kulitipa Palāsilá ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune 2008, naʻá ne ui ha kiʻi tamasiʻi ke tokoni ange kiate ia ʻi hono kātoangaʻi hono fakatoka e makatulikí. Naʻe fokotuʻu atu ʻe ha tokotaha faitā ke toʻo e tatā ʻo e kiʻi tamasiʻí ke ʻai hano tā. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha louʻulu ʻo e kiʻi tamasiʻí he naʻe lolotonga faitoʻo kanisā. Naʻe puke mai ia ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he angaʻofa ʻo tokoniʻi ia ke valiʻi e simá ʻi he holisí. Naʻe fokotuʻu atu ʻe ha taha naʻe haʻu mo e Palesitení mahalo kuo taimi ke nau foki ki he temipalé ke fakaʻosi kei taimi ʻa e fakatapuí. Naʻe kalokalo ʻa Palesiteni Monisoni. Naʻá ne pehe, “ʻIkai, ʻoku ou loto ke toe ui mai ha taha.” Naʻá ne sio atu ki ha fefine naʻe tuʻu mei mui he haʻofangá, pea naʻá ne kamo atu ke ne haʻu. Naʻá ne puke mai ia ʻi he ʻofa pea taki ia ki he holisí ke silaʻi fakaʻosi e makatulikí.

Hili ha ʻaho ʻe taha mei he fakatapuí, naʻe ʻeke ange kia Palesiteni Monisoni ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe ʻi he polokalama fakatapuí, pe naʻe anga fēfē ʻene ʻiloʻi ko e fefiné ko e faʻē ia ʻa e kiʻi tamasiʻí.

Naʻá ne tali ange, “Naʻe ʻikai te u ʻilo, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí.”

Naʻe hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai pea mālōlō e kiʻi tamasiʻí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Nalesoni: “Te mou lava pē ke fakakaukau atu ki he mahuʻinga ʻo e meʻa ko iá [ne hoko he polokalama fakatapuí] ki he faʻē ʻo e fāmili ko ʻení. Ko e founga pē ia ʻoku folofola mai ai e ʻEikí, ‘ʻOku ou ʻafioʻi koe, ʻoku ou tokanga atu kiate koe, pea ʻoku ou loto ke tokoniʻi koe.’ Ko e faʻahinga tangata ia ʻoku tau maʻu ʻi he palōfita ko ʻeni ʻa e ʻOtuá.”11

ʻI he kuonga ko ʻeni kuo fetongi ai ʻe he feʻaveʻaki tohi ʻi he telefoní mo e ʻī-meilí ʻa e fepōtalanoaʻakí, ʻoku toutou fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe Palesiteni Monisoni ke tau fetokoniʻaki. Naʻá ne vahevahe ʻa e pōpoaki ko ʻení ʻo toʻo mei ha tohi ʻa ha mēmipa ne faitohi ange kiate ia: “ʻOku faʻa tali maʻu pē ʻa e ngaahi lotu ‘a e kakaí ‘o fakafou ‘i ha ngaahi ngāue ‘a ha niʻihi kehe.”12 ʻOkú ne faʻa fakaʻaongaʻi e faleʻi mei he ʻEikí: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88). ʻOku houngaʻia ʻa Palesiteni Monisoni heʻetau faʻa hoko ko e kau ʻāngelo ko iá ʻi heʻetau fetokoniʻakí. Naʻe fakatukupaaʻi ʻe ʻAlamā e Kāingalotu he Vai ʻo Molomoná ke nau “fefuaʻaki [ʻenau] ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa” (Mōsaia 18:8); pea ʻoku ui mai ʻa Palesiteni Monisoni ke tau moʻui ʻaki e fuakava ko iá.

Kuó ne tokoniʻi au ʻi heʻene fua e ngaahi kavenga ʻa e niʻihi kehé. Naʻe aʻu ki ha taimi naʻá ne lava ke tala ʻa e mafatukituki kiate au ʻo e ngāue ko ia hono faʻu hono piokālafí. Naʻá ne fakaafeʻi au ki hono ʻōfisí pea lea mai ʻi he leʻo angaʻofa mo anga fakakaungāmeʻa tahá, “Ko e hā ha founga te u lava ʻo tokoni atu ai?”

Naʻe ʻikai lava ke u taʻe tali ʻa ʻene fehuʻí, peá u vahevahe ange ʻeku ongoʻi taʻefeʻungá, lahi ʻo e ngāué, mo e lahi ʻa e nāunau ke maʻu mai mo fokotuʻutuʻú mo fakatahatahaʻí. Naʻá ku loto moʻoni ke tonu e meʻa kotoa—maʻana. Naʻe hoko ʻema fepōtalanoaʻakí ko e taha ia e ngaahi meʻa māʻongoʻonga taha kuó u aʻusia ʻi heʻeku moʻuí. Ne u ongoʻi ʻo hangē ʻoku ou ʻi he Vai ʻo Petesaitá pea kuo toʻo hake ʻe he Fakamoʻuí ʻa e pulupulú kae ala hifo Hono toʻukupú ʻo hiki hake au. ʻOku mahino kia Palesiteni Monisoni ʻa e ivi fai fakamoʻui ʻo e Fakaleleí peá ne lau ko ha faingamālie ia kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ke fua e kavenga ʻa ha tokotaha kehe.

Kuó ne naʻinaʻi mai mo toe takimuʻa pē he ngāue ko iá, “Ala atu ʻo fakahaofi e kau toulekeleká, kau uitoú, ʻa e mahamahakí, kau mamateá, mo e kau māmālohí. Foaki atu kiate kinautolu ha nima fietokoni pea mo ha loto ʻoku manavaʻofa.”13

Ko ʻene ʻofa mo e tokanga ko ia ki he niʻihi kehé ko ha meʻafua ia ʻo ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí: “ʻI heʻetau ako, tui, pea mo muimui kiate Iá, ‘oku tau maʻu ai ha faingamālie ke hoko ʻo hangē ko Iá. ‘E lava pē ke liliu ‘a e fōtungá, lava ke fakamolū mo e lotó; ‘e lava pe ke fakavaveʻi ange ‘etau laká; pea mo fakaleleiʻi hotau faingamālie ki he kahaʻú. ʻOku aʻusia leva ‘e he moʻuí ʻa e tuʻunga ‘oku tonu ke ‘i aí.”14

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Fie maʻu ʻa e Ngāué,” Tūhulu, Siulai 1996, 50.

  2. “Fakamālō ki he ʻOtua,” Ngaahi Himí, fika 10.

  3. Vakai, Kellene Ricks, “BYU Leader Begins ‘Lord’s Errand,’” Church News, Nov. 4, 1989, 3.

  4. Boyd K. Packer, ʻi he Heidi S. Swinton, To the Rescue (2010), 1.

  5. Thomas S. Monson, “To Love as Jesus Loves,” Instructor, Sept. 1965, 349.

  6. “If the Way Be Full of Trial, Weary Not,” Deseret Sunday School Songs (1909), no. 158; vakai foki, Thomas S. Monson, “Ko e Kātakí—ko ha ‘Ulungāanga Fakalangi,” Liahona, Sepitema 2002, 7; Tūhulu, Sān. 1996, 69.

  7. Thomas S. Monson, ʻi he To the Rescue, 60.

  8. Thomas S. Monson, ʻi he To the Rescue, 1.

  9. Thomas S. Monson, “Ko ‘Eni ‘a e Kuongá,” Liahona, Sān. 2002, 69; Ensign, Nov. 2001, 60.

  10. Richard G. Scott, ʻi he To the Rescue, 162.

  11. Vakai, To the Rescue, 521.

  12. ʻI he Thomas S. Monson, “Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga,” Tūhulu, Nōv. 1996, 54.

  13. Thomas S. Monson, Salt Lake City South Stake Conference Broadcast, Oct. 18, 2009, teʻeki ai ke pulusi.

  14. Thomas S. Monson, “Ko e Founga ‘a e ‘Eikí,” Liahona, Sānuali 2003, 4.

Toʻohemá: Palesiteni Monisoni—ʻi heʻene kei ʻEletā Monisoní—ʻi he ngaahi sitepu ʻo e ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí ʻi he 1967. ʻOlunga, taupotu ki ʻolungá: ʻI hono ʻōfisí he 2011; mo ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻi hono tanupou ʻo e Fale ʻo Siosefa F. Sāmitá ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he 2002; ʻi hono toe fakatapui ʻo e Temipale Laʻie Hauaiʻí ʻi he 2010; mo hono uaifi ko Falanisesí, hili e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2008.

Taupotu ki ʻolungá: Ko ha tāvalivali ʻo Palesiteni Monisoni ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1960. ʻOlungá: Fakataha mo e kāingalotu mo e kau faifekau ʻi Siamane. ʻI laló, mei toʻohemá: ʻI heʻene hoko ko ha pīsope ʻo e Uooti Ono–Fitu mo hono ongo tokoní; talanoa mo e Kau Sikautí; ʻaʻahi ki he Misiona Tongá he 1965.

Toʻomataʻú: Ko Palesiteni mo Sisitā Monisoni ʻi he fakatapui ʻo e Temipale Nāvū ʻIlinoisí ʻi he 2002; lea ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2008, ko e taimi naʻe hikinimaʻi ai ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí; ʻi he kātoangaʻi e fakatoka e makatuliki ʻo e Temipale ʻOkuila Mauniteni ʻIutaá ʻi he 2009; mo ha kaungāmeʻa fuoloa ʻi ʻOniteliō, Kānata ʻi Sune 2011.

Toʻohemá: fakaʻaongaʻi e taá ʻi he angalelei ʻa e LDS Church Archives; toʻomataʻú: faitā ʻa Tom Smart, Stuart Johnson, mo Gerry Avant, fakaʻaongaʻi ʻi he angalelei ʻa e Deseret News; tā ʻo e konifelenisi lahí fai ʻe Craig Dimond

Fakaʻaongaʻi e ngaahi taá ʻi he angalelei ʻa Palesiteni Monisoni

Mei toʻohemá: faitaaʻi ʻe Craig Dimond, Leslie Nilsson, Matthew Reier, mo Gerry Avant