2009
Tanumaki e Toʻu Tangata kei Tupu Haké
ʻOkatopa 2009


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Tanumaki ʻa e Toʻu Tangata kei Tupu Haké

Akoʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻení, pe ko ha tefitoʻi moʻoni kehe te ne faitāpuekina ʻa e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, kapau ʻe fie maʻu. Fakamoʻoni ʻo kau ki he tokāteliné. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakamatala atu ha meʻa ne nau ongoʻi mo akó.

T&F 123:11: “Ko ha fatongia mamafa ia ʻa ia ʻoku tau moʻua ai ki he toʻu tangata tupu hake kotoa pē.”

Ko e hā Hoku Fatongia ki he Toʻu Tangata kei Tupu Haké?

ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI hono fakatatali kinautolu ʻe he ʻEikí ki ha kuonga pehení, kuo pau ai ke fakatolonga ʻa e [toʻu tangata kei tupu haké] … pea nau mateuteu ko honau momeniti makehe ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá! Kuo tuku fakatatali kinautolu ke nau toki omi ʻi he kuonga ko ʻení, ka ʻoku fie maʻu he taimí ni ke teke ʻa kinautolu ki muʻa ke nau fehangahangai mo ʻenau taumuʻá. …

“ʻOku ʻikai toe kehe ʻa e toʻu tupú mei he niʻihi ʻoku teu papi uluí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi momeniti mahuʻinga ʻoku kamata ke hehema ai ʻa honau laumālié—ki he ʻEikí pe mamaʻo meiate Ia. ʻOku ʻikai lava ke fakatupu maʻu pē ʻa e ngaahi momeniti ko iá, ka ʻe lava ke hoko mai ia, pea kuo pau ke ʻoua naʻa molenoa ia. ʻIkai ngata aí, ʻe hoko mai e ngaahi momeniti ko ʻení lolotonga ʻa e fetalanoaʻaki leʻosiʻi mo vaivai pea mo e ongomātuʻá, ngaahi kuí, pīsopé pe ko ha kaungā-tangata pe kaungā-fefine moʻui angatonu” (“Unto the Rising Generation,” Ensign, Apr. 1985, 8, 10).

ʻEletā Loni A. Lasipeeni ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú: “ ʻOku taau ke maʻu ʻe hotau toʻu tangata kei tupu haké ʻa ʻetau tokoni lelei tahá ke poupouʻi mo fakamālohia kinautolu ʻi he fakaʻau ke nau matuʻotuʻa angé. … Ke fakalahi ai ʻetau tokanga ki he fie maʻu ke fakamālohia, lehilehiʻi mo hoko ko ha tokotaha tākiekina lelei ki he moʻui ʻa e toʻu tupu kotoa pē ʻoku tau feohí, ʻi he ngāue ʻoku tau faí, mo e feituʻu kotoa pē ʻoku tau ʻalu ki aí” (“Ko Hotau Toʻu Tangata Kei Tupu Haké,” Liahona, Mē 2006, 47).

Te u Tanumaki fēfē ʻa e Toʻu Tangata kei Tupu Haké?

Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008): “ ʻOua naʻa teitei ngalo ko e fānau valevalé ni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá pe ko ho fatongiá pē ia ʻoʻou ko e tauhi kinautolu, he naʻe tomuʻa hoko ia ko e mātuʻa kimuʻa ʻiate kimoutolu pea ʻoku teʻeki ai ke ne tukuange hono fatongia fakamātuʻá pe ko ʻene tokanga ki heʻene fānau valevalé. … Ohi hake hoʻomou fānaú ʻi he ʻofa, ʻi he anga lelei pea mo e ngaahi naʻinaʻi ʻa e ʻEikí. Tokangaʻi hoʻomou fānau valevalé. Talitali lelei kinautolu ki homou ngaahi ʻapí, pea mou fafangaʻi, ʻofaʻi kinautolu ʻaki homou lotó kotoa. ʻE lava pē ke nau fakahoko ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí, ha ngaahi meʻa he ʻikai te mou loto ki ai, ka mou faʻa kātaki pē, mou faʻa kātaki. He ʻikai pehē ai kuo kovi hoʻomou tauhí ʻo kapau te mou kei feinga pē” (“Ngaahi Lea ʻa e Palōfita Moʻuí,” Liahona, Mē 1998, 26–27).

Suli B. Peki, palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: “ ʻOku ʻuhinga ʻa e tanumakí ke fakaili, tokangaʻi pea mo fakatupu. … ʻOku fie maʻu ʻi he tanumakí ʻa e fokotuʻutuʻu leleí, faʻa-kātakí, ʻofá mo e ngāué. ʻOku hoko e tokoni ko ia ke fakatupulaki ʻi he tanumakí, ko ha mālohi mo ha ivi kuo hilifaki moʻoni ki he kakai fefiné” (“Ngaahi Faʻē ʻOku Nau ʻIloʻí,” Liahona, Nōvema 2007, 76, 77).

Papulā Tomisoni, tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá: “ ʻI heʻetau hoko ko e kau Fineʻofá, ʻe lava ke tau fetokoniʻaki ke fakamālohia e ngaahi fāmilí. ʻOku tau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga lahi kehekehe. ʻOku tau faʻa feʻiloaki mo ha fānau mo ha toʻu tupu te nau fie maʻu ʻa ia ʻoku tau maʻú. ʻOku maʻu ʻe kimoutolu kau fafine matuʻotuʻa angé ha ngaahi faleʻi lelei mo ha taukei ke mou vahevahe mo e ngaahi faʻē kei talavoú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa fakahoko pe leaʻaki ʻe ha taki ʻo e Kau Finemuí pe Palaimelí ʻa e meʻa ko ia ʻoku fie maʻu ke toe fakamālohi e meʻa ʻoku feinga ʻa e mātuʻá ke ʻakoʻí. Pea ʻoku mahino pē ia ʻoku ʻikai fie maʻu ha faʻahinga uiuiʻi pau ka tau toki tokoniʻi ha kaungāmeʻa pe kaungāʻapi” (“Te u Fakamālohia Koe; Te u Tokoniʻi Koe,” Liahona, Nōvema 2007, 117).

Tā valivalí mo e ʻata hā mei muí naʻe fai ʻe Craig Dimond