2009
Ko ha Kakai ʻAlu ki he Temipalé
ʻOkatopa 2009


Ko ha Kakai ʻAlu ki he Temipalé

Naʻe hanga ʻe he hisitōlia fakafāmilí, fakafeohí, mo e papitaiso maʻá e pekiá ʻo ueʻi ha kāingalotu ʻi he Siasí ke nau maʻu honau ʻenitaumeni fakatemipalé.

Naʻe ʻi ai ha fakaʻānaua ʻa Keuli mo Senifā Taka. Ne na fakatou fie maʻu ha fāmili taʻengata. Ka naʻe mei siva e ʻamanaki ʻa Senifaá. Ko e hala ke aʻusia ai e fakaʻānaua ko iá ʻoku fakafou ia ʻi he temipalé, ʻa ia ko ha meʻa naʻe teʻeki mateuteu ki ai ʻa Keuli ia.

Naʻe maʻu ʻe heʻena pīsopé ha fakakaukau fakalaumālie ʻe tokoni ki he fāmili Taká—pea mo ha niʻihi tokolahi kehe ʻi he Uooti Fooki Tolú, ʻi he Siteiki Posimani Monitaná—aʻusia ʻa e fakaʻānaua ki ha fāmili taʻengatá. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi he kuohilí, naʻe kau atu ai ʻa Pīsope ʻĒlone Pasuki ki ha fakataha mo e kau pīsopé mo e kau ului foʻou ʻi he siteikí. Naʻe fehuʻi ʻe he Fitungofulu Fakaʻēlia naʻá ne tokangaʻi e fakatahá, ki ha taha ʻo e kau ului foʻoú ʻo pehē, “Kuó ke ʻosi ʻalu nai ki he temipalé ʻo fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá?” Kuó ne ʻosi fai ia.

Kuo teʻeki ai fakakaukau ʻa Pīsope Pasuki ia ke ne ʻave ki he temipalé ha kakai lalahi teʻeki ai maʻu ʻenitaumeni. ʻI he uike hono hokó, naʻá ne fetuʻutaki ai ki he Temipale Pīlingi Monitaná ke fakahoko ʻe he kakai lalahi ʻi hono uōtí ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻe ola lelei ʻa e ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé, pea ʻi he ngaahi māhina hoko atú, ne toe tokolahi ange ʻa e kakai lalahi teʻeki maʻu ʻenitaumeni ia ne ʻalu ki he temipalé, fakataha mo ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá mo e kau taulaʻeiki lahi ʻi he uōtí. Naʻe pehē ʻe Pīsope Pasuki, “Naʻe hoko ia ko ha meʻa fakalaumālie moʻoni kiate kinautolu, ʻo fakautuutu ai ʻenau loto holi mo e tukupā ke maʻu honau ʻenitaumení.”

Ko e Teuteú

Naʻe kau he teuteú ʻa e ngāue fakataha ʻa e kakai lalahi Siasí mo e pīsopé ke nau moʻui taau ke hū ʻi he temipalé. Naʻa nau kau atu leva ki he kalasi teuteu ki he temipalé. Naʻe toe fakautuutu ʻenau mahuʻingaʻia ʻi he temipalé hili ʻenau papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻa nau pehē naʻe mahuʻinga ke talanoa ʻi he kalasí ʻo fekauʻaki mo e temipalé, ka naʻe toe makehe ange ʻa e ongo ne nau maʻu heʻenau ongoʻi tonu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he loto temipalé.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Pasuki, “Ko ha meʻa lahi ia ʻa e lava ke te ʻave ha taha ki he temipalé ʻoku teʻeki ai mateuteu ke fai ha ngaahi fuakava ʻoku lahi angé, ka ʻokú ne kei lava pē ʻo aʻusia ha faʻahinga ongo heʻene kau atu ki hono fai ʻo e ngaahi ouaú. ʻOku ou tui ʻoku fenāpasi ia mo e faʻahinga ongo ʻoku feinga ʻa e Siasí ke fakaaʻu mai ʻi he kiʻi tohi tufa teuteu ki he temipalé: ‘Haʻu ki he temipalé!’”1

Naʻe pehē ʻe he palesiteni kaumātuʻa ʻo e Uooti Fooki Tolú, ko Tēvita Poiti, ʻoku hanga ʻe he ʻalu ki he temipalé ʻo fakahoko ʻa e papitaisó, ʻo ʻai ke toe hā lavaʻingofua ange ʻa e taumuʻa kuo fokotuʻú: “ ʻOku kamata ke nau mamata ʻe malava pē ke nau maʻu ʻa honau ʻenitaumeni ʻonautolú. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku teʻeki ai ke tuʻu honau vaʻé ʻi he kelekele ʻo e temipalé kimuʻa, ko ia ʻoku hoko ai ʻa e ʻalu ko ʻeni e kakai lalahí ʻo papitaiso he temipalé ko ha faingamālie ke nau fai ia.”

‘Oku tokolahi ha kāingalotu ne toki fakamālohia mai ʻi he uōtí ʻoku nau papitaiso maʻá e kau pekiá kimuʻa pea nau toki maʻu honau ʻenitaumení. Naʻe pehē ʻe Pīsope Pasuki, “Naʻe ʻikai fehuʻia ʻa ʻenau tuʻunga tāú. Ko e meʻa naʻe fehuʻiá ko ʻenau tuʻunga mateuteu ke fai e papitaisó. Naʻe moʻui taau ha niʻihi mo mateuteu ke fakahoko ʻa e papitaisó ka naʻe teʻeki ai ke nau mateuteu fakaeʻatamai pe fakalaumālie ke fai e ngaahi fuakava ʻo e ʻenitaumení.” ʻOku hoko foki ia ko ha taimi ke teuteu ai ʻa e kakai tangatá ke nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

ʻOku teke foki ʻa e ngāue fakatemipalé ʻe he hisitōlia fakafāmilí. ʻOku ngāue ha kau mēmipa ʻo e uōtí, ʻo hangē ko Leli mo Kalolaine ʻĪsomí, ʻi he senitā hisitōlia fakafāmili ʻo e uōtí ke teuteuʻi ha ngaahi hingoa fakafāmili ʻe lau ngeau. ʻOku ngāue fakataha ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻe tolu—ʻa e kalasi teuteu ki he temipalé, hisitōlia fakafāmilí pea mo e lotu ʻi he temipalé. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau fai e hisitōlia fakafāmilí, ʻoku nau loto vēkeveke ke teuteuʻi ha ngaahi hingoa maʻanautolu ʻoku ō ki he temipalé. ʻOku vekeveke ʻa e kāingalotu ʻoku ō ki he temipalé ke nau fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé maʻa ʻenau ngaahi kui totonú pea mo e ngaahi kui ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e uōtí. Pea ʻoku hanga ʻe he ʻalu ki he temipalé ʻo fakaʻaiʻai ʻa e kāingalotú ke nau teuteu ke toe foki mai ki he temipalé.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, kuo kau atu ai ha kau mēmipa ʻe toko 22 ʻo e Uooti Fooki Tolú ʻi he kalasi teuteu ki he temipalé, pea naʻe kamata leva e toutou ʻalu ha toko 14 ʻo kinautolu ki he temipalé ke fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻI he lava ko ia ʻa e kalasí, naʻe maʻu ai ʻe ha toko 13 mei he toko 14 ko iá, ʻa honau ʻenitaumení. Ko e niʻihi ai naʻe kei tāutaha pe uitou, ka naʻe silaʻi ha ngaahi fāmili ia ʻo kau ai ʻa Keuli mo Senifā Taka.

Fakafeohí

Naʻe kau ʻa Keuli ki he Siasí ʻi he 1992, ʻi ha māhina ia ʻe ua kimuʻa peá na mali mo Senifaá. Naʻe ʻosi mēmipa pē ʻa Senifā ia. Ka naʻe tupu mei he ngāue taimi lōloá mo e feohi mo e kaungāmeʻa halá, ʻa e faingataʻa kia Keuli ke ne mālohi ʻi he Siasí, neongo e tokoni ʻa hono uaifí. Naʻá ne fakamoleki ha ngaahi taʻu lahi he “mama tapaká mo e lea koví.’”

ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa hona ʻofefine ko Koutí, naʻe feinga ʻa Sisitā Taka ke ʻohake ia ʻi he ongoongoleleí, ʻaki ʻene ʻave ia ki he lotú, neongo naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Misa Taka ia ha faʻahinga nāunau faka-Siasi ʻi hono ʻapí. Neongo naʻe poupouʻi ʻe Misa Taka ʻa hono fāmilí ke nau ō ki he lotú, ka naʻe ʻikai pē ke ʻalu ia. ʻI he taʻu valu ʻa Koutí, naʻe papitaiso ia ʻe ha faifekau, kae ʻikai ko ʻene tamaí. Naʻe pehē ʻe Misa Taka, “ ʻOku ou fiefia pē he ne u ʻi ai, ka ko ha toki meʻapango moʻoni ia—ʻeku sio pē kae ʻikai ke u kau atu ki aí.”

ʻI he ngaahi taʻu hoko atu aí, naʻe tokoni ʻa e fakafeohí kia Keuli ke ne toe foki mai ʻo mālohi ʻi he Siasí. Naʻe fakaafeʻi ʻe Senifā ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí pe kau faifekaú ke nau maʻu meʻatokoni efiafi, he naʻá ne ʻiloʻi ʻe maʻu ai ha faingamālie ke nau talanoa mo Keuli. ʻOku fakamālō ʻa Keuli ki he kāingalotu mo e kau faifekau ko ia kuo nau hoko ko ha tākiekina lelei kiate iá.

Hange ko ʻení, naʻe hanga ʻe Teili Palaisi ʻo akoʻi ʻa e faʻē ʻa Senifaá ʻi honau ʻapí pea ko e founga ia naʻá ne maheni ai mo Keuli mo Senifaá. ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Misa Palaisi kia Misa Taká, naʻe ʻikai ke na fetaulakí pē ʻo talanoa leva ki he ongoongoleleí. Naʻá na talanoa kinaua ʻo fekauʻaki mo ha meʻa naʻá na fakatou manako ai: ʻa e tuli manú. Naʻe tangutu fakataha foki ʻa e ongo mātuʻa Palaisí mo e fāmili Taká ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e uōtí, peá na ʻomi kiate kinaua ha meʻakai mei heʻena tukuʻanga meʻakaí ʻi he taimi naʻe mole ai e ngāue ʻa Misa Taká, pea mo ʻoange foki ha hone mei heʻena faama honé. Ko e honé ʻa e meʻa ʻoku manako taha ʻa e fāmili Taká ke ʻai ʻi heʻenau mā tousí. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Misa Palaisí, naʻe hoko e kiʻi meʻaʻofa ko iá ke ne “fakamelieʻi ʻa e fetuʻutakí.”

Fai ʻo e Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá

Naʻe tokoni foki ki he fāmili Taká ʻa e faleʻi mei heʻena palesiteni fakasiteikí. Naʻe kole ʻe Palesiteni Tēvita Hapa ki he kāingalotu ʻo e siteikí ke nau fai ha “fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻe fitu”: (1) Lau fakaʻaho ʻa e folofolá; (2) lau fakafāmili ʻa e folofolá ʻo ʻoua naʻa toe siʻi hifo he ʻaho ʻe nima he uike; (3) fai ha lotu fakatāutaha ʻi he pongipongi mo e pō kotoa pē; (4) fai ha lotu fakafāmili he pongipongi mo e pō kotoa pē; (5) ʻalu ki he lotú mo e fāmilí he ʻaho Sāpate kotoa pē; (6) fakahoko ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi he pō Mōnite kotoa pē; pea (7) ʻalu ki he temipalé he māhina kotoa pē.

Naʻe lava ke tala ʻe Keuli ʻe tokoni ʻa e fanga kiʻi meʻá ni ke toe vāofi ange ai ʻa hono fāmilí—ʻa ia ko ha meʻa naʻá ne fakaʻamu lahi ki ai—ko ia naʻe kamata ke fakahoko ai ʻe he fāmili Taká ʻa e lotu fakafāmilí, ako folofolá mo e efiafi fakafāmilí. Naʻe tokoni e ngaahi meʻa ko ʻení ki hono teuteuʻi ʻo Keuli ke ne tali lelei e fakaafe ʻa e pīsopé ke teuteu ke ʻalu ki he temipalé.

ʻI Sānuali ʻo e 2006, naʻe ō ai e fāmili Taká ki ha faeasaiti naʻe fai he ʻapi ʻo e pīsopé. Naʻe taki ai ʻe Pīsope Pasuki ʻa Keuli ki he tafaʻakí ʻo na talanoa fekauʻaki mo e temipalé. Naʻe ʻoange ai pē ʻe Keuli ki he pīsopé ʻa e kiʻi kapa ne faʻo ai ʻene tapaka mamá (fakateká) ke ʻoua naʻa toe hoko ko ha fakatauvele ki ai. Naʻe lahi ʻa e ngaahi fehuʻi heni pea mo e ngaahi ʻinitaviu kimui ange naʻá ne fai ange ki he pīsopé. Naʻe fakamamafaʻi ange ʻe he pīsopé ʻa hono moʻuiʻaki ʻo e ngaahi fuakava naʻe fai ʻe Keuli ʻi he papitaisó, ke ne lava ai ʻo moʻui taau ke maʻu e Laumālié.

Naʻe kamata leva ke kau atu e ongomātuʻa Taká ki he kalasi teuteu ke hū ki he temipalé, pea kamata leva ke ʻalu ʻa Senifā ki he temipalé fakataha mo hono uōtí ʻi he māhina takitaha ke fakahoko e papitaiso maʻá e pekiá. Naʻe kei teuteu pē ʻa Keuli ke ne moʻui taau ke ʻalu. Naʻe taʻu 11 ʻa hona ʻofefine ko Koutí he taimi ko iá pea naʻá ne vekeveke ke ʻalu ki he temipalé ke fakahoko ʻa e papitaisó. ʻI he taimi naʻe taʻu 12 ai ʻa Koutí, ne lava ai ʻa Keuli ʻo ʻalu fakataha mo ia ki he temipalé. Ko e fuofua taimi ia ke na hū ai ki he temipalé.

ʻOku pehe ʻe Kouti, “ʻOku fakaʻofoʻofa. ʻOku nonga ʻaupito ia. Naʻe ʻalu ki ai ʻeku tangataʻeikí pea ʻoku toe mahuʻinga ange ia.” ʻOku pehē ʻe Keuli naʻá ne ongoʻi “ha nonga mo ha fiefia makehe he fuofua taimi ko iá.”

Naʻe liliu ʻa Keuli ʻo hoko ko ha tokotaha makehe ʻi he Sāpate hokó ʻi he kalasi teuteu ki he temipalé. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻElina Sokofila kuo taʻu lahi ʻene faiako he kalasí, “Kuo tākiekina ia ʻe he laumālié.” Naʻe toe nofo mai ʻa Keuli he ʻosi ʻa e kalasí ke fai ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he temipalé pea naʻá ne toe fie foki ki ai—ʻo ʻikai ke fakahoko pē ʻa e papitaisó, ka ke maʻu ʻa hono ʻenitaumení pea mo silaʻi kiate ia ʻa hono fāmilí.

ʻI he māhina hokó, naʻe toe ʻalu ai e fāmili Taká ki he temipalé fakataha mo e pīsopé mo e kau mēmipa ʻo e uōtí.

Ko Hono Ikunaʻi ʻo e ʻAhiʻahí

ʻI he ngaahi uike kimuʻa pea maʻu ʻe Misa mo Sisitā Taka ʻa hona ʻenitaumení mo silaʻi kinauá, naʻá na ongoʻi e fakafepaki ʻa e filí. Naʻe fakalakalaka ʻaupito ʻa Keuli, ka naʻá ne kei ongoʻi veiveiua pē ki hono tuʻunga taau ke hū ʻi he temipalé. Kuo fakaofi mai ʻeni ʻa ʻena fakaʻānaua ke hoko ko ha fāmili taʻengatá, ka naʻe hangē ʻoku kei taumamaʻo pē ke na aʻu ki aí. Naʻe ʻiloʻi ʻe he fāmili Taká naʻe pau ke nau lotu fakataha ke lahi ange, ʻo kolea ha mālohi. Naʻe pehē ʻe Sisitā Taka, “Ne mau maʻu maʻu pē ia ʻi he founga nonga mo fakalotolahi ʻoku ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē. Pea naʻe aʻu ai pē ki he taimi ne mau hū ai ki he loto temipalé, naʻe nofoʻia ʻe Hono Laumālié ʻa homau kiʻi fāmilí.”

Hili hono maʻu ʻe Keuli mo Senifā ʻa hona ʻenitaumení, naʻá na tūʻulutui ʻi he loki silá fakataha mo ʻena fānaú, ko Kouti mo Kēleti, kuo nau teunga hina kotoa. ʻI he mamata ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu ono ko Kēletí ki he tangi ʻa ʻene faʻeé, naʻá ne ala hake ʻo holoholoʻi e loʻimata ʻo ʻene faʻeé. Naʻe tangi foki mo Keuli pea mo Kouti ʻi he fiefiá. Naʻe ongoʻi loto māfana pehē pē mo e faisilá.

ʻOku pehē ʻe he fāmili Taká ʻoku fiefia he ʻahó ni honau fāmilí ke aʻusia ha fetuʻutaki ʻoku mālohi mo lelei angé. Naʻe pehē ʻe Keuli, “ ʻOku mau fiefia ange. ʻOku ou toe vāofi ange mo hoku uaifí pea ʻoku mamata ki ai ʻema fānaú.” ʻOku ongoʻi ʻe Keuli ʻo hangē ko ia ʻokú ne tā ʻa e sīpinga lelei tahá ki he kau mēmipa ʻo hono fāmilí ʻoku teʻeki ai ke nau kau ki he Siasí, pea ʻokú ne ʻamanaki pē ʻe fie maʻu ʻe he ngaahi fāmili kehe ʻi hono uōtí ʻa e ngaahi tāpuaki tatau pē kuo foaki ʻe he ʻEikí maʻá e fāmili Taká ʻo fakafou ʻi he temipalé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ko e Teuteu ke Hū ki he Temipale Māʻoniʻoní (tohitufa, 2002), 1.

Toʻohemá: laʻitā ʻo e Temipale Pīlingi Monitaná, naʻe fai ʻe Steve Bunderson; laʻitā ʻo e faiʻanga papitaiso ʻo e Temipale Pīlingi Monitaná naʻe fai ʻe Norman Childs; toʻomataʻú: laʻitaá naʻe fai ʻe Drake Busath, © Busath Photography

Ko e fiefia ʻa Keuli, Senifā, Kouti mo Kēleti Taka ke nau ʻi he Temipale Pīlingi Monitaná he ʻaho ne nau sila aí.

Ko e kāingalotu ʻo e Uooti Fooki Tolú, ʻoku fakaʻuli maʻu pē ʻi ha houa ʻe ua mo e konga ke nau ngāue ʻi he Temipale Pīlingi Monitaná. ʻOku kau he kau ō ko iá, ha kakai lalahi ke nau fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi heʻenau teuteu mo honau ngaahi hoá ke maʻu ʻa honau ʻenitaumení mo silaʻi kinautolú.

Laʻitaá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Taká