2009
ʻOku Mau ʻi Hení ke Mamata ʻi he Temipalé
ʻOkatopa 2009


ʻOku Mau ʻi Hení ke Mamata ʻi he Temipalé

Rees Bandley, ʻIutā, ʻAmelika

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, lolotonga ʻa ʻeku taimi ngāue ʻi he Temipale Sōlekí, ne aʻu ange ai ha talavou mo hano ngaahi kaungāmeʻa, ne mahino ne ʻikai ke nau teuteu ki ha moihū ʻi he temipalé.

Naʻe pehē mai ʻa e talavoú, “ ʻOku mau ʻi hení ke mamata ʻi he temipalé.”

Naʻá ku fehuʻi ange, “ ʻOku ʻi ai haʻo lekomeni?”

Ne kiʻi fakakaukau ʻa e talavoú. Naʻá ne pehē mai leva, “ ʻIo. ʻOku ʻi ai ha kaungāmeʻa Māmonga ʻa ʻeku fineʻeikí ʻi Minesota. Naʻá ne fokotuʻu mai ke mau omi ʻo sio he temipalé.”

Ne ueʻi au ke u ʻomi ʻa e kulupu kei talavoú ni pea talanoa kiate kinautolu. Ko e hingoa ʻo e talavoú ko Leaʻasi. Naʻá ku fakamatalaʻi ange ki ai ʻoku ʻikai ngata ʻi he lava ke ne haʻu ki he temipalé ka naʻe fie maʻu foki ʻe he Tamai Hēvaní ke ne haʻu. Naʻá ku talaange kia Leaʻasi kuo pau ke ne tomuʻa teuteu pea naʻá ku fakamatalaʻi ange ki ai ʻa e foungá.

“ ʻI he taimi ko iá, ne ʻikai fuoloa ʻa ʻeku mālohi mai ʻi he Siasí. Naʻá ku ngāue fakafaifekau ka naʻá ku mavahe mei he Siasí hili ʻa ʻeku kau atu ki he tafaʻaki ʻo e ngaahi kautaha fakafiefiá pea ngāue ʻaki ʻa e faitoʻo konatapú mo e ʻolokaholó. Naʻá ku pehē ʻe leleiʻia ʻa hoku fāmilí ʻi heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e koloa ne u maʻú, ka naʻe ʻikai tokanga ʻa ʻeku fineʻeikí ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá. Ka naʻá ne hiki maʻu pē hoku hingoá ʻi he lisi ʻo e lotú ʻi he temipalé pea naʻá ku ʻita ai.

Ne toe mavahe foki mei he Siasí ʻa e fefine ne u mali mo iá. Ne aʻu ki he taimi ne kamata fai mai ai ʻe homa ʻofefine taʻu valu ko Toliá ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, kuó ma maha fakalaumālie. Neongo naʻá ku ngāue fakafaifekau ka naʻe ʻikai ke u manatuʻi ha meʻa fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.

Naʻá ku fakamatala kia Tolia, “ ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau feʻunga ke akoʻi koe fekauʻaki mo Sīsū. ʻE hā kapau te ke talanoa mo kinautolu?”

Ne ʻosi mei ai ha ngaahi ʻaho, ne tukituki ha ongo faifekau fefine ʻi homau matapaá. Ne fakaafeʻi mai kinaua ʻe Tolia pea kamata ke ne toʻo ʻa e ngaahi lēsoní. Ne u fakafanongo mai pē mei ha loki ʻe taha, ʻo fanongo ki hono akoʻi ʻe he ongo sisitaá ʻa e ngaahi tokāteliné naʻá ku ʻiloʻi ʻoku moʻoni.

Ne fehuʻi ange ʻe he taha ʻo e ongo sisitaá kia Tolia ʻi he hili pē lēsoni hono tolú, “Te ke fie papitaiso nai?”

Naʻá ne tali ange, “ ʻIo.”

“ ʻE papitaiso koe ʻe hoʻo tangataʻeikí?”

Ne teʻeki ke u ʻalu ki he lotú ʻi ha taʻu ʻe 20, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻamanaki ke liliu ʻa ʻeku moʻuí. Ne u kau atu ki he ngaahi lēsoni fakaʻosí, ne kamata ke mau maʻu lotu pea naʻá ku ʻalu mo hoku uaifí ʻo talanoa mo e pīsopé. ʻI heʻeku fakatomalá, ne u pehē ai ke u fai ʻa e meʻa kotoa te u ala faí ke fai hano totongi fakafoki ʻa e ngaahi taʻu ne mole meiate aú. Ne u fetongi ʻa ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí, fua totonu ʻa hoku ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, pea sila ki hoku malí mo hoku ʻofefiné peá u hoko ko ha tokotaha ngāue ʻi he temipalé. Ko e ʻuhinga ia ne u ʻilo ai ʻe lava ke hoko ʻa e kulupu kei talavou fie ʻilo ko ʻení ko ha niʻihi ʻe taau mo e temipalé.

ʻI he faʻahitaʻu failau hokó, ne tohi mai ʻa Leaʻasi kiate au, ʻo fakamālō mai ki heʻeku fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga totonu ʻo ha lekomeni temipalé. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻá ku ako ha meʻa lahi ange ʻo kau ki ha lekomeni temipale. Ko hono moʻoní ne papitaiso au pea maʻu ha lekomeni pe ʻaʻaku ʻi Sānuali ne toki ʻosí!” Ne u loʻimataʻia ʻi heʻeku sio hifo ki he laʻitā naʻá ne ʻomí, ʻokú ne tui hono vala hina papitaisó fakataha mo e ongo faifekau naʻá na akoʻi iá.

Naʻe fakaofo ʻa ʻeku fononga ko ia ʻo foki ki he temipalé, pea ne hoko ʻa ʻeku ʻilo ki he fononga ko ia ʻa Leaʻasí ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻa e malava ko ia ke tau tākiekina ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé ki he leleí.