Konafesi Aoao
O Le Mana Faaola o Iesu Keriso
Konafesi Aoao ia Oketopa 2020


O Le Mana Faaola o Iesu Keriso

A o tatou o mai ia Iesu Keriso e ala i le faatinoina o le faatuatua ia te Ia, salamo, ma le osia ma le tausia o feagaiga, o lo tatou nutimomoia—po o le a lava lona mafuaaga—e mafai ona faamaloloina.

Talu mai le amataga o lenei tausaga, sa tatou feagai ma le tele o mea na tutupu e le’i mafaufauina. O le aveesea o le ola ma le tupe maua ona o le faamai i le lalolagi atoa na matuā aafia ai afioaga ma le tamaoaiga o le lalolagi.

O mafuie, afi, ma lologa i vaega eseese o le lalolagi, faapena isi mala e faatatau i tau, na tuua tagata ua lagona le vaivai, leai se faamoemoe, ma loto momomo, e mafaufau pe toe tutusa o latou olaga.

Sei ou ta’u atu se tala patino e uiga i le nutimomoia.

A o laiti le ma fanau, na tonu ia i latou e fai lesona o le ta piano. Na ma mananao ma lo’u toalua, o Rudy, e tuu lea avanoa i le ma fanau, ae sa leai se matou piano. Na ma lē gafatiaina se piano fou, lea sa amata su’e ai e Rudy se piano tuai.

I lena tausaga mo le Kerisimasi, sa ia faate’ia i matou uma i se piano, i aluga o tausaga, sa aoao ai e le ma fanau le taina.

Ata
Piano Tuai

Ina ua ola a’e o ma atalii ma tuua le fale, sa pefua le piano tuai o lea sa ma faatauina atu ai. Na mavae atu ni nai tausaga, ma sa ma sefeina ni tupe. I se tasi aso na fai mai Rudy, “Ou te manatu ua oo i le taimi tatou te maua ai se piano fou.”

Na ou fesili, “Aisea e te aumaia ai se piano fou, e leai se isi o ta’ua e ta piano?”

Na ia fai mai, “Oi, ae e mafai na ta aumaia se piano e ta lava ia! I le faaaogaina o se iPad, e mafai ona e faapolokamaina le piano e taina le silia ma le 4,000 pese, pese a le Aufaipese o le Tapeneko, pese uma o le Peraimeri, ma le tele o pese.”

O Rudy o se tagata faatau lelei na itiiti ai sa’u tala e fai.

Ata
Piano fou

Na ma faataua se piano fou matagofie, ma i ni nai aso mulimuli ane, na tilivaina mai ai e ni alii tino tetele malolosi se toalua i le matou fale.

Sa ou faasino ia i laua le nofoaga ou te manao [e tuu i ai] ma ou me’i ‘ese.

Ata
O le tuleiina o le piano

O se ituaiga piano e mamafa, ma ina ia ofi i le faitotoa, na la aveesea ona vae ma mafai ai ona faatafa le piano i luga o le taavale toso na la aumaia.

O le ma fale e i luga o se tama’i malifa, ae paga lea na toulu le kiona i le amataga o le aso, ma tuua ai mea ua sūsū ma mase’ese’e. O mafai na outou vaai le mea o agai ai lenei mea?

A o ave le piano i luga o le malifa, na se’e, ma sa ou faalogoina se pa leotele. Na pa’u ‘ese le piano mai le taavale toso ma tau i le eleele lea na tuua ai se pu telē i le matou fanua.

Na ou fai atu, “Oi, ta fēfē. O Ok oulua?”

E faafetai ai na Ok alii uma e toalua.

Na lapopoa o la mata a o autilo le tasi i le leisi, ona autilo mai lea ia te a’u ma fai mai, “Ma te faamalie atu lava. O le a ma toe avea i le faleoloa ma fai i le ma pule e vili mai oulua.”

E lei leva ae talanoa le pule ma Rudy e faatulaga le tilivaina mai o se piano fou. Na agalelei ma loto faamagalo Rudy ma fai atu i le pule e OK pe a latou faaleleia le mea na leaga ma toe aumai le piano lava lea e tasi, ae sa manao lava le pule ma te maua se piano fou.

Na tali atu Rudy faapea, “Ailoga o leaga tele. Na o le faalelei lava ma toe aumai.”

Fai mai le pule, “Ua gau le laupapa, ma a gau loa le laupapa, e le mafai ona toe tutusa le leo. O le a e mauaina se piano fou.”

Uso e ma tuagane, tatou te le pei uma ea o lenei piano, o sina gau, ta’e, ma faaleagaina, ma lagona e pei o le a tatou le toe tutusa lava? Ae peitai, a o tatou o mai ia Iesu Keriso e ala i le faatinoina o le faatuatua ia te Ia, salamo, ma le osia ma le tausia o feagaiga, o lo tatou nutimomoia—po o le a lava lona mafuaaga—e mafai ona faamaloloina. O lenei faagasologa, lea e valaaulia ai le mana faamalolo a le Faaola i o tatou ola, e le na o le toefuatai o i tatou i mea sa tatou i ai muamua ae ua faia ia tatou sili atu nai lo le mea sa tatou i ai muamua. Ou te iloa e ala i le Togiola a le Faaola, e mafai ona fonofonoina i tatou, faia ia atoatoa, ma matagofie le leo e pei lava o se piano fou.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Afai e oo mai faigata ia i tatou, o le taimi lea e ao ai ona maua’a lo tatou faatuatua i le Atua, ia galulue malolosi, ma auauna atu i isi. O le a Ia faamaloloina o tatou loto momomo. O le a Ia tuuina mai ia i tatou le filemu moni ma le faamafanafanaga. O na meaalofa maoae o le a le faatafunaina lava, e tusa lava po o le oti.” 1

Sa fetalai mai Iesu:

“Ia outou o mai ia te au, outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou.

“Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te au, aua o au lē agamalu ma le loto maulalo, ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e māmā ia” (Mataio 11:28–30).

Ata
O Lo Tatou Faaola, o Iesu Keriso

Ina ia faamaloloina le nutimomoia e ala i le o mai ia te Ia, tatou te manaomia ona maua le faatuatua ia Iesu Keriso “O le i ai o le faatuatua ia Iesu Keriso o lona uiga o le faalagolago atoa atu lea ia te Ia—faalagolago i Lona mana le iu … ma le alofa. E aofia ai le talitonu i Ana aoaoga. O lona uiga o le talitonu e tusa lava pe tatou te le malamalama i mea uma, e malamalama i ai o Ia. Ona sa oo o Ia i o tatou tiga, mafatiaga, ma lē atoatoa uma, ua Ia silafia ai le ala e fesoasoani ai ia tatou tutu i luga a’e o o tatou faafitauli i aso taitasi.” 2

A tatou o mai ia te Ia, “e mafai ona faatumulia i tatou i le olioli, filemu, ma le mafanafana. O mea uma e le talafeagai e uiga i le olaga e mafai ona faasa’oina e ala i le Togiola a Iesu Keriso.” 3 Ua Ia apoapoai i tatou e “vaai mai ia te a’u i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefefe” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36).

I le Tusi a Mamona ina ua toetoe a faatoilaloina Alema ma lona nuu i avega na tu’u i o latou luga, na aioi atu tagata mo se toomaga. E le’i aveesea e le Alii a latou avega; ae sa Ia folafola atu ia i latou:

“Ma o le a Ou faamāmāina foi avega ua tuu i o outou tau’au, e oo ia te outou tou te le lagonaina i latou i luga o o outou tua, a’o outou i ai lava i le pologa; ma o le a Ou faia lenei mea ina ia mafai ona outou tutu e avea o ni molimau mo a’u i le lumanai, ma ina ia mafai ona outou iloa ma le mautinoa o A’u, o le Alii le Atua, e asiasi atu i o’u tagata i o latou puapuaga.

“Ma o lenei sa oo ina faamamaina avega sa tuu i luga o Alema ma ona uso; ioe, sa faamalosia i latou e le Alii ina ia mafai ona latou tauave ma le faigofie a latou avega, ma sa latou gauai atu ma le fiafia ma le onosai i le finagalo atoa o le Alii” (Mosaea 24:14–15).

O le gafatia a le Faaola e faamalolo ma faamamaina avega, na aoao mai ai Elder Tad R. Callister:

“O se tasi o faamanuiaga o le Togiola o le mafai lea ona tatou maua le mana fesoasoani o le Faaola. Na talanoa soo mai Isaia e uiga i le faamalologa a le Alii, o se faatosinaga malū. Na ia molimau o le Faaola ‘e malosi ai le ua mativa i lona puapuaga, o le malu i le afā, o le paolo i le vevela’ (Isaia 25:4). E mo i latou o e faanoanoa, na folafola mai e Isaia e faapea ua i ai i le Faaola le mana e ‘faamatalaloto i e faanoanoa uma lava’ (Isaia 61:2), ma ‘soloiesea … loimata i mata uma lava’ (Isaia 25:8; tagai foi i le Faaaliga 7:17); ‘faamafanafana i e ua loto maulalo’ (Isaia 57:15); ma ‘fufusi i e loto momomo’ (Isaia 61:1; tagai foi i le Luka 4:18; Salamo 147:3). O le lautele o lona mana fesoasoani na mafai ai ona ia fesuia’i ‘le matagofie i le efuefu, o le uu o le olioli mo le faanoanoa, o le ofu e fai a’i viiga i le lotofaavaivai’ (Isaia 61:3).

“Oka, se faamoemoe ua i ai i na folafolaga! … E faamalolo Lona Agaga; e na te faaleleia; e na te faamafanafana; e na te manavaina se ola fou i loto ua leai se faamoemoe. Ua i ai le mana e na te suia ai mea uma e mataga ma matautia ma e lē aoga i le olaga i se mea silisili ona matagofie ma mamalu. O loo ia te ia le mana e faaliliu ai lefulefu o le olaga faaletino i le matagofie o le faavavau.” 4

Ou te molimau atu o Iesu Keriso o lo tatou Faaola alofa, o le Togiola, o le Matai Faamalolo, ma o se uo faamaoni. Afai tatou te liliu atu ia te Ia, o le a Ia faamaloloina i tatou ma toe faaatoatoa i tatou. Ou te molimau atu o Lana Ekalesia lenei ma ua Ia saunia e toe afio mai i lenei lalolagi e nofotupu i le mana ma le mamalu. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Iesu Keriso—o le Matai Faamalolo,” Liahona, Nov. 2005, 87.

  2. Faatuatua ia Iesu Keriso,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai rev. ed. (2018), 52, ChurchofJesusChrist.org.

  4. Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000), 206–7.