Konafesi Aoao
Mauaina o le Olioli ia Keriso
Konafesi Aoao ia Oketopa 2020


Mauaina o le Olioli ia Keriso

O le auala sili ona mautinoa e maua ai le olioli i lenei lalolagi o le auai faatasi ma Keriso e fesoasoani i isi.

E le o talosaga mai le Alii ia tatou talavou o le Perisitua Arona e faia se mea, ae o le mea o loo Ia talosaga mai ai e faagaeetia.

I nai tausaga ua mavae, sa aafia si o matou aiga ma mea na fetaiai ai le tele o aiga i lenei lalolagi pa’ū. Sa maua lo ma atalii laitiiti, o Tanner Christian Lund i le kanesa. O ia o se agaga mataina, e pei ona masani ai le ta’i iva tausaga. E matuā malie ma ulavale o ia, ma i le taimi lava e tasi, e sogasogā ma mataalia faaleagaga. Temoni ma se agelu, e ulavale ae lelei. A o laitiiti o ia, sa faateia i ma’ua i aso uma i lona sogasoga ma le ulavale, sa ma mafaufau pe o le a ia tuputupu ae e avea o se perofeta po o se gaoi o le faletupe. Soo se auala lava, na foliga mai o le a ia tuua se faailoga i le lalolagi.

Ona faafuasei lea ona ma’i tigaina o ia. O le tolu tausaga na sosoo ai, sa tuufaatasia ni togafitiga faigata ma vailaau faaonaponei, e aofia ai ni taotoga se lua e suia ia suivi, lea na ia maua ai i le nimonia, ma manaomia ai lona faaaluina o le 10 vaiaso na le iloa ai se mea, i se masini faamanava. O se vavega lava na ia toe malosi ai mo se taimi puupuu, ona toe foi mai ai lea o lona kanesa.

E lei leva ae maliu loa o ia, sa osofaia e le ma’i ia ponaivi o Tanner, ma e oo lava i vailaau malolosi, sa lagona pea e ia le tiga. Sa tau le mafai ona alu ese o ia mai le moega. I se tasi o taeao o le Aso Sa, sa sau ai lona tina, o Kalleen i totonu o lona potu e siaki o ia ao le’i o le aiga i le lotu. Sa te’i o ia i le vaai atu ua uma ona fai ona ofu ma o loo nofo i le faatausiusiuga o lona moega, o loo taumafai ma le tiga e faamau lona ofutino. Sa nofo Kalleen i ona autafa. “Tanner,” o lana tala lea, “o e mautinoa ua e malosi lelei e alu i le lotu? Masalo e tatau ona e nofo i le fale ma malolo i le asō.”

Sa ia sioa ifo i le fola. O ia o se tiakono. Sa i ai lana korama. Ma sa i ai lona tofiga.

“E tatau ona ou tufaina le faamanatuga i le asō.”

“Ia, ou te iloa e mafai ona faia e se tasi lena mea mo oe.”

“Ioe,” na ia fai mai ai, “ae … ou te vaai i le tilotilo mai o tagata ia te a’u pe a ou tufaina le faamanatuga. Ou te manatu e fesoasoani ia i latou.”

O lea sa fesoasoani ai Kathleen e faamau lona ofutino ma fusi lona fusiua, ma sa latou o i le lotu. Na manino lava, sa i ai se mea taua na tupu.

Sa ou sau i le lotu mai se fono i le taeao, ma sa ou te’i i le vaai ia Tanner o saofai i le atulaina o tiakono. Sa ta’u lemu mai e Kalleen ia te a’u le mafuaaga sa i ai o ia iina ma lana tala sa fai: “E fesoasoani ai i tagata.”

Sa ou mataituina a o laa atu ia tiakono i le laulau o le faamanatuga. Sa ia faalagolago lemu atu i le isi tiakono ao pasi atu e ositaulaga fata ia i latou. Sa tautevateva atu Tanner i lona tulaga na tofia i ai ma pipii i le pito o le nofoa e fesoasoani ia te ia ao ia tuuina atu le faamanatuga.

Na foliga mai o mata uma i le falelotu sa ia te ia, sa tuia o latou loto i lona tauivi ai a o ia faia lana vaega faatauvaa. E peiseai sa molimoli mai e Tanner se lauga e le leoa a o ia setusetu atu mai lea vainofoa i lea vainofoa—o lona ulupoo ua susu i le afu—e fai ma sui o le Faaola i le ala o faia ai e tiakono. O si nei tiakono sa tino malosi ae ua fai si uno’oa, gauia, ma masofasofa, ae o loo mafatia ma le naunau e auauna atu e ala i le tauaaoina atu o faatusa o le Togiola a le Faaola i o matou olaga.

O le vaaia o le ala na ia mafaufau ai i lona avea ma tiakono, na ese ai foi o matou mafaufau—e uiga i le faamanatuga, e uiga i le Faaola, ma e uiga i tiakono ma aoao ma ositaulaga.

Ou te tau manatunatu i le vavega le leoa na faaosofia ai o ia i lena taeao e tali atu ma le lototoa i lena valaauga lemu, ma le itiiti e auauna atu, ma e uiga i le malosi ma le gafatia o o tatou talavou uma o loo tutupu a’e, a o latou taumafai i latou lava e tali atu i le valaau a se perofeta ina ia lesitala i autau a le Atua ma auai ai i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga.

O taimi uma lava lava e u’u ai e se tiakono se fata o le faamanatuga, e faamanatu mai ai ia i tatou le tala paia o le Talisuaga Mulimuli, o Ketesemane, o Kalevaria, ma le tuugamau i le togalaau. Ina ua fetalai atu le Faaola i Ana Aposetolo, “Tou te faia le mea lenei e fai ma faamanatuga ia te a’u,” 1 Sa Ia fetalai mai foi i le aluga o vaitausaga ia i tatou taitoatasi. Sa Ia fetalai e uiga i le vavega o le a Ia saunia a o tuuina atu e tiakono, aoao, ma ositaulaga i le lumanai Lona faatusa ma valaaulia Ana fanau ia talia Lana meaalofa togiola.

O faatusa uma o le faamanatuga e faasino atu ai i tatou i lena meaalofa. Tatou te mafaufau i le areto lea na Ia tofitofia—ma le falaoa o loo tofitofi e ositaulaga i o tatou luma i le taimi nei. Tatou te mafaufau i le uiga o le vai ua faapaiaina, i lena taimi ma le taimi nei, ao pasi mai ma le paia a’ia’i ia tatalo o le faamanatuga mai gutu o ositaulaga talavou i o tatou loto ma i le lagi, e toefaafouina ai feagaiga ia e fesootaia i tatou i mana o le faaolataga a Keriso. Atonu tatou te mafaufau po o le a le uiga pe a aumaia e se tiakono ni faatusa paia ia i tatou, e tu e pei ona ia faia i le mea semanu e tu ai Iesu pe ana i ai o Ia iina, ma ofo mai Na te siitia a tatou avega ma o tatou tiga.

Ae o le mea e lelei ai, e le faapea se’i mama’i alii ma tamaitai talavou e iloa ai le olioli ma le faamoemoega i le auauna atu i le Faaola.

Na aoao mai e Elder Bednar e faapea o le ola ai ia pei ona i ai, faifeautalai, e tatau ona tatou faia mea e fai e faifeautalai, ona mafai lea i “lea upu ma lea upu ma lea mataupu ma lea mataupu, … ona [tatou] faasolosolo atu e avea ma faifeautalai … o loo faamoemoe i ai le Faaola.” 2

E faapena foi, afai tatou te mananao “e avea faapei o Iesu,” 3 e tatau ona tatou faia e pei ona faia e Iesu, ma i se fuaiupu e tasi e maofa ai, na faamalamalama mai ai e le Alii le mea o loo Ia faia: Na Ia fetalai mai, “Aua faauta, o la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata.” 4

O le misiona a le Faaola na i ai lava ma le faavavau o le auauna atu i Lona Tama e ala i le laveaiina o Lana fanau.

Ma o le auala sili ona mautinoa e maua ai le olioli ia Keriso o le auai faatasi ma Ia e fesoasoani i isi.

O le upumoni faigofie lea e uunaia le polokalama a Tamaiti ma le Autalavou.

O gaoioiga uma a Tamaiti ma le Autalavou faapea aoaoga uma a Tamaiti ma le Autalavou e uiga i le avea atili o le autalavou e faapei o Iesu e ala i le auai faatasi ma Ia i Lana galuega o le faaolataga ma le faaeaga.

O [le polokalama a] Tamaiti ma le Autalavou, o se meafaigaluega e fesoasoani i tamaiti uma o le Peraimeri ma le autalavou ia tuputupu ae faaleso’o, ma ia maua se vaaiga mamao e tumu i le faatuatua i le ituaiga foliga o le alofa. E mafai ona latou faamoemoe ma naunau mo ona nofoaga poufaailoilo o le ala o feagaiga, ia o le a papatiso ai ma faamauina ai i latou ma le meaalofa o le Agaga Paia ma vave ona avea ai ma nisi o korama ma vasega a Tamaitai Talavou, lea o le a latou lagona ai le olioli o le fesoasoani atu i isi e ala le soloa’iga o galuega auauna atu faaKeriso. O le a latou setiina ni sini, tetele ma itiiti, lea o le a faapaleniina ai o latou olaga a o avea atili ai i latou e faapei o le Faaola. O le a fesoasoani konafesi ma mekasini o le Mo Le Malosi o le Autalavou, o le Uo, ma le Gospel Living app, e taulai atu ai i latou i le mauaina o le olioli ia Keriso. O le a latou faamoemoe atu i faamanuiaga o le umiaina o ni pepa faataga o le malumalu e tapulaa le faaaogaina, ma lagonaina le agaga o Elia e ala atu i le tosinaga a le Agaga Paia a o latou tulimata’ia galuega faalemalumalu ma talafaasolopito o aiga. O le a taialaina i latou e faamanuiaga faapeteriaka. I se taimi, o le a latou vaaia i latou lava o o i malumalu ina ia faaeeina i le mana, ia maua le olioli, ma ia fesootai e faavavau, po o le a lava le mea e tupu, ma o latou aiga.

O le faataumatatao mai o le faama’i oti ma le malaia, o le faataunuuina o le folafolaga atoa o le polokalama fou a Tamaiti ma le Autalavou, o loo tumau pea ona avea o se galuega o loo agai i luma—ae ua i ai se faanatinati. E le mafai ona faatali o tatou talavou mo le lalolagi e faasa’o o ia lava a e latou te le’i iloa le Faaola. O nisi o loo faia ni faaiuga e oo lava i le taimi nei lea atonu latou te le faia pe ana latou iloa o latou faasinomaga moni—faapea ma Ia.

Ma o lea la o le valaau faanatinati mai i autau a le Atua i aoaoga faamasani taua e “manaomia lima uma!”

Tinā ma tamā, e matua manaomia outou e o outou atalii e lagolagoina i latou i le taimi nei e pei ona outou faia i le taimi ua tuanai ao latou naunau i mea e itiiti ifo le taua e pei o pine o igoa. Tinā ma tamā, taitai o le perisitua ma Tamaitai Talavou, afai o tauivi a tou talavou, o le a fesoasoani le polokalama a Tamaiti ma le Autalavou e aumai i latou i le Faaola, ma o le a aumai e le Faaola le filemu ia i latou. 5

Au peresitene o korama ma vasega, faatino nei loa ma ia tou i ai i tou nofoaga sa’o i le galuega a le Alii.

Epikopo, fesootai atu au ki ma i latou o peresitene o korama, ma o le a suia e faavavau a outou korama—ma tou uarota—.

Ma ia te outou o le tupulaga faiae, ou te molimau atu, i le avea ai ma se tasi ua iloaina, o outou o ni atalii ma afafine faapelepele a le Atua ma e i ai Sana galuega mo oe e fai.

A o outou tulai ae i le malualii o outou valaauga, ma o outou loto atoa, mafaufau, manatu, ma le malosi atoa, o le a oo ina outou alolofa i le Atua ma tausia a outou feagaiga ma faalagolago atu i Lana perisitua a o outou galulue e faamanuia isi, e amata i o outou lava aiga.

Ou te tatalo o le a outou tauivi malosi, ma se malosi faaluaina o le taimi nei, e auana atu, faaaoga le faatuatua, salamo, ma faaleleia i aso taitasi, ia agavaa ai ia maua faamanuiaga o le malumalu ma le olioli tumau lea e na o le talalelei a Iesu Keriso e maua mai ai. Ou te tatalo o le a e saunia ina ia avea ma lena faifeautalai filiga, se tane po o se avā faamaoni, se tamā po o se tinā alofa, na folafola mai e ono avea ai oe, e ala i le avea ma se soo moni o Iesu Keriso.

Tau ina ia e fesoasoani e saunia le lalolagi mo le toe afio mai o le Faaola e ala i le valaauliaina o tagata uma ia o mai ia Keriso ma maua faamanuiaga o Lana Togiola. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Luka 22:19.

  2. David A. Bednar, “Avea ma se Faifeautalai,” Liahona, Nov. 2005, 46.

  3. “Ou te taumafai e avea e faapei o Iesu; Alofa e pei o Ia, i a’u mea uma e fai” (“O Loo Ou Taumafai e Avea e Pei o Iesu,” Tusipese a Tamaiti, 78–79).

  4. Mose 1:39.

  5. Ou te fia tuuina atu lou agaga faafetai i matua ma taitai tuuto i lo tatou talafaasolopitoa o e na fesoasoani faamaoni i tagata talavou ina ia lagona le tuputupu ae. Ou te faailoa o le taumafaiga fou o le Tamaiti ma le Autalavou e tuuina mai le tele o mea i gaoioiga taitasi ma polokalama o le ausiaga na muamua mai.