Konafesi Aoao
Loto ua Fili Faatasi i le Amiotonu ma le Lotogatasi
Konafesi Aoao ia Oketopa 2020


Loto ua Fili Faatasi i le Amiotonu ma le Lotogatasi

I lenei 200-tausaga o le vaitau taua i la tatou talafaasolopito o le Ekalesia, ia tatou tuuto atu i tatou lava ia ola amiotonu ma ia lotogatasi i lo se isi lava taimi muamua.

O le amiotonu ma le lotogatasi e matuā loloto le taua. 1 Pe a alolofa tagata i le Atua ma o latou loto atoa ma tauivi ma le amiotonu ia avea e pei o Ia, o le a faaitiitia fetaua’iga ma finauga i totonu o malo. O loo i ai le tele o le lotogatasi. Ou te fiafia i se tala moni e faamanino ai lenei mea.

I le avea ai ma se alii talavou e le o se tasi o lo tatou faatuatuaga, na fesoasoani ma puipuia ai le Au Paia e Taitai Au Thomas L. Kane le Au Paia e pei ona manaomia ai ona latou sosola ese mai Navu. O ia o se fautua mo le Ekalesia mo le tele o tausaga. 2

I le 1872, o Taitai Au Kane, o lana avā talenia, o Elisapeta Wood Kane, ma o la atalii e toalua na malaga mai lo latou aiga i Penisilevania i le Aai o Sate Leki. Sa latou faatasi atu ma Polika Iaga ma ana paaga i se savaliga sopo i saute o St. George, Iuta. Na tulata atu Elizabeth i lana uluai asiasiga i Iuta ma ni masalosaloga i tamaitai. Sa ia maofa i nisi o mea sa ia aoaoina. Mo se faataitaiga, sa ia iloaina e faapea, o soo se matātā lea e mafai ai e se tamaitai ona maua ni tupe e ola ai sa tatala atu ia i latou i Iuta. 3 Sa ia iloa foi ni tagata o le Ekalesia sa agalelei ma malamalama ma le faaaloalo i Initia Amerika. 4

I le taimi o le malaga sa latou nonofo i Fillmore i le aiga o Thomas R. ma Matilda Robison King. 5

Sa tusia e Elisapeta a o saunia e Matilda se taumafataga mo Peresitene Young ma lana vaega, sa o mai ni Initia Amerika se toalima i totonu o le potu. E ui e le’i valaauliaina [i latou], ae sa manino lava na latou faamoemoe e aufaatasi ma le vaega. Sa talanoa atu Sister King ia i latou “i le latou gagana.” Sa latou nonofo i lalo ma a latou palanikeke ma se vaaiga fiafia i o latou fofoga. Sa fesili Elisapeta i se tasi o le fanau a King, “O le a le tala na fai e lou tina i alii la?”

O le tali a le atalii o Matilda e faapea, “Fai mai o ia, ‘Na muamua o mai tagata ‘ese nei, ma na ou kukaina na o meaai e lava ai latou; ae o loo kukaina nei i luga o le afi le tou taumafataga, ma ou te valaau atu ia te outou i le taimi e vela ai.”

Na fesili Elisapeta, “Pe o le a ia faia moni lena mea, pe na o le avatu o toe’aiga ia i latou i le faitotoa o le umukuka?” 6

Na tali le atalii o Matilda, “E avatu e Tina meaai ia i latou e pei ona ia faia mo outou ma avatu se nofoaga mo i latou i lana laulau.”

Ma sa ia faia lava, ma “ma sa latou tausasami ma le faaaloalo.” Na faamatala e Elisapeta o lenei talimalo sa 100 pasene i lona manatu. 7 E faaleleia le lotogatasi pe a taulimaina ma le mamalu ma le faaaloalo tagata e ui lava ina eseese o latou uiga faaalia.

I le avea ai ma taitai, tatou te le o i ai i lalo o le manatu sese, i le taimi ua tuanai o sootaga uma na atoatoa, o amioga uma na faa-Keriso, po o faai’uga uma na tonu. Ae ui i lea, ua aoao mai lo tatou faatuatua o i tatou uma lava o fanau a lo tatou Tama i le Lagi, ma tatou te tapuai ia te Ia ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o lo tatou Faaola. O o tatou faanaunauga, o o tatou loto ma mafaufau o le a fili i le amiotonu ma le lotogatasi, ma o le a tasi i tatou ma i Laua. 8

O le amiotonu o se upu e malamalama i ai le lautele, ae e mautinoa lava e aofia ai le ola ai i poloaiga a le Atua. 9 E agavaa ai i tatou mo sauniga paia ia e faavae ai le ala o feagaiga ma faamanuia ai i tatou ina ia tuuina mai e le Agaga le taitaiga i o tatou olaga. 10

O le amiotonu e le o le faalagolago lea ia i tatou taitoatasi o loo mauaina faamanuiaga uma i o tatou olaga i lenei taimi. Atonu tatou te le’i faaipoipo pe faamanuiaina i ni tamaiti po o le i ai foi o nisi faamanuiaga manaomia i le taimi nei. Ae ua folafola mai e le Alii e faapea, o tagata amiotonu o ē faamaoni e “mau faatasi ma le Atua i se tulaga o le fiafia e lē gata.” 11

O le lotogatasi o se upu foi e malamalama i ai le lautele, ae mautinoa lava o loo faaalia ai poloaiga sili muamua ma le lona lua ia alofa i le Atua ma alofa i o tatou uso a tagata. 12 Ua fai ma faatusa o se nuu o Siona o o latou loto ma mafaufau ua “fili faatasi i le lotogatasi.” 13

O le aano o la’u savali o le eseesega ma lesona mai tusitusiga paia.

Ua 200 tausaga talu ona faaali mai le Tama ma Lona Alo ma amatalia ai le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i le 1820. O le tala i le 4 Nifae i le Tusi a Mamona ua aofia ai se vaitau talitutusa e 200-tausaga ina ua mavae le faaali mai o le Faaola ma le faatuina o Lana Ekalesia i Amerika anamua.

O le talafaamaumau faasolopito tatou te faitauina i le 4 Nifae ua faamatala mai ai se nuu sa leai ni matau’a, fetaua’iga, faanunununu, pepelo, fasiotiga tagata, po o soo se ituaiga faamataāitu. Ona o lenei amiotonu ua ta’ua e talafaamaumau, “e moni e le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua.” 14

E tusa ai ma le lotogatasi, ua faitauina le 4 Nifae e faapea, “Ma sa oo ina leai se finauga i le laueleele, ona o le alofa o le Atua sa mau i loto o tagata.” 15

Ae paga lea, na faamatalaina e le 4 Nifae se suiga matautia na amatalia i le “tausaga e lua selau ma le tasi” 16 ina ua faaleagaina e le amioleaga ma le fevaevaeaiga le amiotonu ma le lotogatasi. O le loloto o le amioleaga na tutupu na mulimuli mai ai le amioleaga tele lea na i’u ai ina tagitu’i le perofeta maoae o Mamona i lona atalii o Moronae:

“Ae lo’u atalii e, e mafai faapefea e ni tagata faapenei, o e o lo latou fiafia ua i ai lea i le faia o mea inosia e tele—

“E mafai faapefea ona tatou faamoemoe o le a taofi e le Atua lona aao i le faamasinoga e faasaga ia te i tatou?” 17

I lenei tisipenisione, e ui lava ina tatou ola i se taimi faapitoa, e le’i faamanuiaina le lalolagi i le amiotonu ma le lotogatasi o loo faamatala mai i le 4 Nifae. O le mea moni, o loo tatou ola i se taimi ua sili ona malolosi ai fevaevaeaiga. Ae peitai, o le faitau miliona na taliaina le talalelei a Iesu Keriso ua tautino atu i latou lava i le ausiaina uma o le amiotonu ma le lotogatasi. Ua tatou iloa uma lava e mafai ona tatou faia le mea lelei atu, ma o la tatou lu’itau lea i lenei aso. E mafai ona avea i tatou ma malosiaga e siitia ma faamanuia ai le malo atoa. I lenei 200-tausaga o le vaitau taua i la tatou talafaasolopito o le Ekalesia, tau ina ia tatou tuuto atu i tatou lava o ni tagata o le Ekalesia a le Alii ina ia ola amiotonu ma ia lotogatasi i lo se isi lava taimi muamua. Ua talosagaina i tatou e Peresitene Russell M. Nelson “ina ia faatino le faaaloalo sili atu, lotogatasi i ituaiga o tagata ma faaleaganuu ma le va fealoa’i lelei.” 18 O lona uiga o le alofa o le tasi i le isi ma le Atua ma taliaina tagata uma o ni uso ma ni tuafafine ma avea moni o se nuu o Siona.

Faatasi ma a tatou aoaoga faavae e aofia ai tagata uma, e mafai ona tatou lotogatasi a o fevaevaeai isi ma taliaina eseesega o tagata ma aganuu. O le lotogatasi ma le eseesega o tagata ma aganuu e lē feteenai. E mafai ona tatou ausia le lotogatasi sili atu pe a tatou faafaileleina se siosiomaga o le faaaofia uma ma le faaaloalo mo le eseesega o tagata ma aganuu. I le vaitaimi sa ou auauna ai i le Au Peresitene o le Siteki a Kalefonia San Francisco, sa i ai a matou faapotopotoga e tautatala i gagana Sipaniolo-, Toga-, Samoa-, Takaloka-, ma le Meneterini. O a matou uarota e tautatala faaPeretania na aofia ai tagata mai le tele o ituaiga ma aganuu. Sa i ai le alofa, amiotonu, ma le lotogatasi.

O uarota ma paranesi i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e fuafuaina i faataatiaga faafaafanua, 19 ae le o ituaiga po o aganuu. E le o faailoaina le ituaiga o tagata i luga o pepa faamaumau.

I le amataga o le Tusi a Mamona, pe tusa ma le 550 tausaga a o lumanai le soifua mai o Keriso, ua aoaoina i tatou i le poloaiga autu e faatatau i le sootaga i le va o fanau a le Tama i le Lagi. E tatau i tagata uma ona tausia poloaiga a le Alii, ma ua valaaulia tagata uma e taumamafa i le agalelei o le Alii; “ma e lē teena e ia se tasi e sau ia te ia, e uliuli pe pa’epa’e, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine; ma e manatua e ia lē ua faapaupau; ma ua tutusa tagata uma i le Atua, o le Iutaia ma le Nuuese.” 20

Sa tautino mai pea e le galuega ma le savali a le Faaola, o ituaiga ma lanu uma o fanau ia a le Atua. O i tatou uma o uso ma tuafafine. I totonu o la tatou aoaoga faavae tatou te talitonu ai i le atunuu talimalo mo le Toefuataiga, o le Iunaite Setete, le Tulafono Faavae a le I.S. 21 ma pepa o faamatalaga e faatatau i ai, 22 na tusiaina e alii e lē atoatoa, sa musuia e le Atua ina ia faamanuiaina ai tagata uma. A o tatou faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o nei pepa o faamatalaga sa “faatuina, ma e tatau ona tausia mo aiā tatau ma le puipuiga o tagata uma, e tusa ma mataupu autu tonu ma paia.” 23 O le lua o nei mataupu faavae, e i ai le faitalia ma le tali atu o le tagata ia mo ana agasala. Na tautino mai le Alii:

“O lea, e lē saʼo ona tatau ona nofo pologa soo se tagata o le tasi i le isi.

“Ma o le faamoemoega lenei na Ou faatuina ai le Tulafono Faavae o le laueleele lenei, e ala i lima o alii atamamai o e na Ou faatutu mai i luga mo lenei lava faamoemoe, ma toe maua mai le laueleele e ala i le faamasaaina o le toto.” 24

O lenei faaaliga sa maua i le 1833 i le taimi sa mafatia ai le Au Paia i Misuri i sauaga tetele. O se vaega o le ulutala i le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega 101 e faitauina faapea: “Sa tutuliese i latou mai o latou fale i le Itumalo o Siakisone e tagata amioleaga. … Sa tele faamataʼuga i le oti na faia e faasaga i [tagata] o le Ekalesia.” 25

O se taimi lea o le popolevale i nisi o itu. E toatele tagata Misuri sa manatu i Initia Amerika o se fili le mateenaina ma sa mananao ai ia aveesea i latou mai le laueleele. E le gata i lea, e toatele i latou na nofoia Misuri sa fai a latou pologa ma sa lagona le faamata’uina e i latou o ē sa tetee i le faia o pologa.

I se eseesega, o la tatou aoaoga faavae e faaaloalogiaina Initia Amerika ma o lo tatou faanaunauga ia aoao i latou i le talalelei a Iesu Keriso. E tusa ai ma pologa, o loo manino a tatou tusitusiga paia e faapea, e lē saʼo ona tatau ona nofo pologa soo se tagata o le tasi i le isi. 26

Mulimuli ane, na tutuliesea ma le saua le Au Paia mai Misuri 27 ma faamalosia ai e masii atu i Sisifo. 28 Sa faamanuiaina le Au Paia ma maua ai le filemu lea e o faatasi ma le amiotonu, lotogatasi, ma le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso.

Ou te olioli i le Tatalo Faatoga a le Faaola o loo tusia i le Evagelia a Ioane. Na faailoa mai e le Faaola na auina mai o Ia e le Tama ma o Ia, o le Faaola, na faamae’aina le galuega na auina mai ai o Ia e fai. Sa Ia tatalo mo Ona soo ma i latou o ē o le a talitonu ia Keriso: “Ina ia tasi i latou uma, faapei o oe le Tamā o i totonu ia te au, o a’u foi o i totonu ia te oe, ina ia tasi i latou i totonu ia te i taua.” 29 O le tasi o le loto o le mea lea na tatalo ai Keriso a o lumanai Lona faalataina ma le faasatauroina.

I le uluai tausaga o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, ua tusia i le vaega 38 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ua fetalai mai le Alii e uiga i taua ma le amioleaga ma folafola mai, “Ou te fai atu ia te outou, ia tasi outou; ma afai tou te lē tasi e lē a a’u outou.” 30

O la tatou aganuu Faale-Ekalesia e sau mai le talalelei a Iesu Keriso. O le Tusi a le Aposetolo o Paulo i Tagata Roma e loloto. 31 O le uluai Ekalesia i Roma sa aofia ai tagata Iutaia ma Nuuese. O nei uluai tagata Iutaia sa i ai se aganuu faaIutaia ma sa faamatalaina ma “maua lo latou saolotoga malosi ma amata ai ona uluola ma manuia.” 32

O Tagata Nuuese i Roma sa i ai se aganuu ma se aafiaga maoae faaEleni, lea na malamalama lelei i ai le Aposetolo o Paulo ona o ona aafiaga i Atenai ma Korinito.

Na tala’i atu e Paulo le talalelei a Iesu Keriso i se auala manino atoatoa. Na ia faamaioioina vaega taua e uiga i le aganuu faaIutaia ma Nuuese 33 ia e feteenai ma le talalelei moni a Iesu Keriso. Na ia talosagaina ma le tatau i latou taitoatasi e tu’u ese papupuni faaleaganuu mai o latou talitonuga faatasi ai ma aganuu e le ogatusa ma le talalelei a Iesu Keriso. Ua apoapoai atu e Paulo i le au Iutaia ma Nuuese ina ia tausi poloaiga, alofa i le tasi ma le isi, ma o lena amiotonu e taitai atu i le faaolataga. 34

O le aganuu o le talalelei a Iesu Keriso e le o se aganuu a Nuuese po o se aganuu faaIutaia. E le fuaina i le lanu o le pa’u o se tagata po le mea e nofo ai se tagata. A o tatou olioli ai i aganuu tulaga ese, e tatau ona tatou tuuese vaega o na aganuu e feteenai ma le talalelei a Iesu Keriso. E masani ona o mai o tatou tagata o le Ekalesia ma tagata fou liliu mai mai talaaga eseese faaleituaiga ma faaleaganuu. Afai tatou te mulimuli i le apoapoaiga a Peresitene Nelson e faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina, o le a tatou iloa ai e pei lava lo tatou eseese o Iutaia ma Nuuese i le vaitaimi o Paulo. Ae e mafai ona tatou lotogatasi i lo tatou alofa ma le faatuatua ia Iesu Keriso. O le Tusi a Paulo i Tagata Roma ua faamautuina ai le mataupu faavae e faapea tatou te mulimuli i le aganuu ma le aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso. O le faataitaiga lea mo i tatou i le asō. 35 O sauniga o le malumalu e tuufaatasia ai i tatou i auala faapitoa ma faatagaina i tatou ina ia tasi i auala uma e taua e faavavau.

Tatou te faamamaluina o tatou tagata paionia i le salafa o le lalolagi, e le faapea ona sa atoatoa i latou, ae ona sa latou manumalo i faigata, faia ni osigataulaga, naunau ina ia faapei o Keriso, ma sa tauivi e fausia le faatuatua ma ia tasi ma le Faaola. O lo latou tasi ma le Faaola na tasi ai i latou i le tasi ma le isi. E moni lenei mataupu faavae mo outou ma a’u i le asō.

O le valaau malosi i tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia tauivi e avea ma nuu o Siona o ē tasi le loto ma tasi le mafaufau ma nonofo i le amiotonu. 36

Ou te tatalo ia tatou amiotonu ma lotogatasi ma taulai atoatoa atu i le auauna atu ma le tapuai i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, o lē ou te molimau atu ai. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27.

  2. O le auaunaga a Thomas Kane e fai ma sui o tagata o le ekalesia na faaalia pea “o se faatinoga o le osigataulaga e le manatu faapito e se tagata atamai talavou o le sa molimauina le le tonu na faatupuina i luga o se vaega o tagata lolotu e ni vaega o tagata saua ma le amioleaga” (faatomuaga i le Elizabeth Wood Kane, Twelve Mormon Homes Visited in Succession on a Journey through Utah to Arizona, ed. Everett L. Cooley [1974], viii).

  3. Tagai i le Kane, Twelve Mormon Homes, 5.

  4. Tagi i le Kane, Twelve Mormon Homes, 40.

  5. Tagai i le Lowell C. (Ben) Bennion and Thomas R. Carter, “Touring Polygamous Utah with Elizabeth W. Kane, Winter 1872–1873,” BYU Studies, vol. 48, no. 4 (2009), 162.

  6. O le mea moni, na manatu Elisapeta o le toatele o tagata Amerika i lena taimi atonu na tuuina atu i Initia ni toe’aiga ma ‘ese le taulimaina o i latou mai o latou malo faaaloalogia.

  7. Tagi i le Kane, Twelve Mormon Homes, 64–65. E taua e faapea o le toatele o Initia Amerika, e aofia ai ni nai taitai, na avea ma tagata o le Ekalesia. Tagai foi i le John Alton Peterson, Utah’s Black Hawk War (1998) 61; Scott R. Christensen, Sagwitch: Shoshone Chieftain, Mormon Elder, 1822–1887 (1999), 190–95.

  8. I lenei tisipenisione “o le a faapotopoto mai e e amiotonu i fafo mai atunuu uma, ma o le a o mai i Siona, ma pepese i pese o le olioli e faavavau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:71).

  9. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:3–5. Ua taua e tusitusiga paia le tausiaina mo e matitiva ma lē tagolima o se elemene taua o le amiotonu.

  10. Tagai i le Alema 36:30; tagai foi i le 1 Nifae 2:20; Mosaea 1:7. O le vaega mulimuli o le Alema 36:30 ua faitauina, “E faapea o le tulaga e oo i ai lau lē tausia o poloaiga a le Atua, o le a vavae ese oe mai ona luma. O lenei ua tusa lea ma lana afioga.

  11. Mosaea 2:41. Na aoao mai Peresitene Lorenzo Snow (1814–1901): “E leai se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lē maliu i le mae’a ai ona soifua i se olaga faamaoni, o le a lē mauaina se mea e tasi, ona o le lē mafaia ona fai o nisi mea patino, ina ua lē mauaina avanoa mo i latou. I se isi faaupuga, afai o se alii po o se tamaitai talavou ua le mauaina se avanoa e faaipoipo ai, ma sa ola faamaoni e o’o lava i le oti, o le a latou mauaina faamanuiaga uma, faaolataga ma mamalu e mafai ona maua e soo se alii po o se tamaitai, sa maua lenei avanoa ma faaleleia atili ai. E mautinoa ma lelei lena tulaga” ( Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow [2012], 130). Tagai foi i le Richard G. Scott, “O Le Olioli i le Ola Ai i le Fuafuaga Sili o le Fiafia,” Ensign, Nov. 1996, 75.

  12. Tagai i le 1 Ioane 5:2.

  13. Mosaea 18:21; tagai foi i le Mose 7:18.

  14. 4 Nifae 1:16.

  15. 4 Nifae 1:15.

  16. 4 Nifae 1:24.

  17. Moronae 9:13–14

  18. Russell M. Nelson, in “First Presidency and NAACP Leaders Call for Greater Civility, Racial Harmony,” May 17, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org; see also “President Nelson Remarks at Worldwide Priesthood Celebration,” June 1, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  19. Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:11 e faapea, “O le a faalogo ai tagata taitoatasi i le atoatoaga o le talalelei … ma i lana lava gagana.” O le mea lea, o faapotopotoga o gagana e masani lava ona faamaoniaina.

  20. 2 Nifae 26:33.

  21. Tagai i Tulafono Faavae o le Iunaite Setete.

  22. Tagai i le United States Declaration of Independence (1776); Constitution of the United States, Amendments I–X (Bill of Rights), National Archives website, archives.gov/founding-docs.

  23. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:77; faaopoopo le faamamafa.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:79–80.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101, ulutala o le vaega.

  26. Tagai i le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, vol. 1, O Le Tagāvai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), 172–74; James B. Allen and Glen M. Leonard, The Story of the Latter-day Saints, 2nd ed. (1992), 93–94; Ronald W. Walker, “Seeking the ‘Remnant’: The Native American during the Joseph Smith Period,” Journal of Mormon History, vol. 19, no. 1 (spring 1993): 14–16.

  27. Tagai i le Au Paia, 1:359–83; William G. Hartley, “The Saints’ Forced Exodus from Missouri, 1839,” in Richard Neitzel Holzapfel and Kent P. Jackson, eds., Joseph Smith, the Prophet and Seer (2010), 347–89; Alexander L. Baugh, “The Mormons Must Be Treated as Enemies,” in Susan Easton Black and Andrew C. Skinner, eds., Joseph: Exploring the Life and Ministry of the Prophet (2005), 284–95.

  28. Tagai i le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, vol. 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020), 3–68; Richard E. Bennett, We’ll Find the Place: The Mormon Exodus, 1846–1848 (1997); William W. Slaughter and Michael Landon, Trail of Hope: The Story of the Mormon Trail (1997).

  29. Ioane 17:21.

  30. Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27.

  31. O le Tusi i Tagata Roma ua malamalama lelei i le folafolaina o le aoaoga faavae. E na o le Roma e faa-tasi ona ta’ua ai le Togiola i le Feagaiga Fou. Na oo ina ou talisapaia le Tusi i le tagata Roma mo le lotogatasi i eseesega o tagata e ala i le talalelei a Iesu Keriso a o ou auauna atu o se peresitene o le siteki faatasi ma tagata mai i le anoanoai o ituaiga o tagata ma aganuu o loo tautalala i le tele o gagana eseese.

  32. Frederic W. Farrar, The Life and Work of St. Paul (1898), 446.

  33. Tagai i le Farrar, The Life and Work of St. Paul, 450.

  34. Tagai i le Roma 13.

  35. Tagai i le Dallin H. Oaks, “O Le Aganuu Faaletalalelei,” Liahona, Mat. 2012, 22–25; tagai foi i le Richard G. Scott, “Removing Barriers to Happiness,” Ensign, May 1998, 85–87.

  36. Tagai i le Mose 7:18.