2010–2019
Ki Tipo di Hòmbernan?
April 2014


Ki Tipo di Hòmbernan?

Ki tipo di kambio ta rekerí di nos pa bira e tipo di hòmbernan ku nos mester bira?

Mientras ku nos ta visualizá e reunion mundial aki, nos ta kòrda ku no tin nada komparabel ku e asamblea aki—ningun otro kaminda. E proposito de e seshon di saserdosio di Konferensia General ta di seña posedónan di saserdosio ki tipo di hòmber nan mester tá (wak 3 Nefi 27:27) i di inspirá nos pa alkansá e potenshal ei.

Den mi añan den e saserdosio Aronico na Hawai mitar di un siglo pasá i komo un misionero na Inglatera nos sa reuní den kapijanan i (ku gran intensidat) skucha e seshon di Saserdosio usando un konekshon di telefòn. Añanan después, satelitenan ta transmití na luganan selekshoná di iglesia ku e reseptornan masha grandi més, ja nos por skucha i mira e prosedimentunan. Nos tabata ku asombro di e teknologia ei! Poko por a imaginá e mundo dja’wendia, kaminda, kualk’e persona ku akseso na internèt ku un selular, tablèt, òf komputer por risibí e mensahenan di e reunion aki.

Sin embargo, e kresiendo aksesibilidat aki na e stèmnan di e siervonan di Señor, ku ta mes kos ku e propio stèm di Señor (wak D&C 1:38), tin poko balor si nos no ta deseoso di resibí e palabra (wak D&C 11:21) i después sigiele. Simplemente bisá, e propósito di Konferensia General i di e seshon di saserdosio aki ta wòrdu kumplí si nos tin e deseo di aktua—si nos tin e deseo di kambia.

Hopi dekadanan pasá mi tabata sirbiendo komo un Obispu. Pa un periodo largu mi a reuní ku un hòmber ku tabata hopi mas biew ku mi. E ruman aki tabata den un relashon problematiko ku su kasá i e tabata alehá di su junan. E tabata lucha pa mantené su trabòw, e no tabata tin amigunan serkano, i tabata haña interakshonan ku otro miembronan di su bario tan difisil ku finalmente e la rehusá di sirbi den iglesia. Durante un kòmbersashon intenso over di su desafionan den su bida, e la lèn na mi, komo konklushon na nos varios kombersashonan i a bisa, “Obispu, mi tin un mal karakter i ta asina ei mi ta!”

E deklarashon aki a spantá mi e anochi ei i a pèrsigi mi for di e dia ei. Ora ku e hòmber a disidí, i ora ku kada un di nos kokluí, “Ta asina ei mi ta,” nos a entregá nos abilidat pa kambia. Nos por hisa nos bandera blanku numa, baha nos skopèt, entregá n’e bataja, i djis laga bai numa—kualke chèns pa gana ta pèrdí. Portá algun di nos por pensa ku e frase aki no ta deskrebí nos mes pero kada un di nos ta demostrá dor di un of dos mal habito ku “ta asina ei mi ta.”

Wèl, nos ta reuní den e reunion di Saserosio aki pasombra ta ken nos ta awe no ta limitá ken nos por bira den futuro. Nos ta reuní awe nochi den e nòmber di JesuCristo. Nos ta reuní ku e konfiansa ku Su Expiashon ta duna kada un di nos, sin importá nos debilidatnan, nos flakesanan, nos adikshonan, e abilidat pa kambia. Nos ta reuní ku e speranza ku nos futuro, sin importa nos historia, por ta mió.

Ora ku nos partisipá den e reunion aki ku e intenshon sincero pa kambia (Moroni 10:4), e Spiritu tin akseso kompleto na nos kurason i mente. Manera Señor a revelá na e Profeta José, “I lo tuma lugá, ku tantu ku nan ehersé nan fé den mi”—kòrda, fé ta un prinsipio di poder i di akshon—“Ami lo deramá mi Spiritu ribanan den e dia ku nan reuní huntu” (D&C 44:2). Esaki kèrmèn awe nochi!

Si bo ta kere ku bo desafionan ta imposibel pa superá, laga mi konta boso di un hòmber ku nos a konosé den un pueblo pafó di Hyderabad, India, na 2006. E hòmber aki tabata un ehèmpel di kambio. Appa Rao Nulu a nase den kamponan na India. Tempu ku e tabata tin tres aña de edat, e la haña e malesa di polio i a keda hèndikèpt. Su sosiedat a siñele ku su potensial tabata severamente limitá. Sin embargo, komo adulto soltero e la konosé nos misioneronan. Nan a siñele di un potensial mas grandi, tantu den e bida aki komo den e eternidat benidero. E la wòrdu bautizá i konfirmá un miembro di iglesia. Ku un vishon signifikantemente ampliá, e la pone e meta di risibi e saserdosio di Melkisedèk i di sirbi un mishon di tempu kompletu. Na 1986 e la wòrdu ordená un Èlder i a wòrdu jamá pa sirbi un mishon na India. Kana no tabata fasil - e la hasi su bèst, usando un bastòn den kada man, i el a kai hopi—pero renunsia nunka tabata un opshon. El a hasi un kompromiso di sirbi un mishon honradamente, ku devoshon, i ela kumpli ku esei.

Ora ku nos a konosé Ruman Nulu kasi 20 aña despues di su mishon, e la kontra nos alegremente unda e kaminda a kaba i a gia nos via un kaminda di kabritu te na su kas di dos kamber unda e ta biba ku su kasá i tres ju. Tabata un dia hopi kaluroso i inkomfortabel. Ainda e tabata kana ku gran difikultat, pero e no tabata tin lastima di su mes. Dor di diligensia personal, e la bira un maestro, proveendo edukashon pa muchanan di den bario. Ora nos a drenta den su kas humilde, inmediatamente e la hiba mi na un huki di su kas i a saka un kaha ku tabata kontené su poseshonan di mas balioso. E tabata ke pa mi mira un papel. E papel tabata bisa, “Ku bon deseonan i bendishonan pa Elder Nulu, un misionero ku kurashi i ku ta kontentu; [fecha] 25 di Juni 1987; [firmá] Boyd K. Packer.” Den e okashon ei, ora ku Èlder Packer a bishitá India i a papia ku un grupo di misionero, e la konfirmá na Èlder Nulu su potensial. Resumiendo, loke ku ruman Nulu tabata bisa mi e dia ei na 2006 ta ku e evangelio a kambiele—permanentemente!

Den e bishita aki na e kas di famia Nulu, nos a wòrdu kompaña pa e presidente di mishon. E tabata einan pa entrevista Ruman Nulu, su kasá i su junan—pa e mayornan resibi nan investiduranan i wòrdu sejá i pa nan junan wòrdu sejá na nan mayornan. Tambe nos a presentá na e famia ku areglonan pa nan biaha pa e tèmpel di Hòng Kòng na China pa nan ordenanzanan. Nan a jora di gozo mientras ku nan soño tan esperá a wòrdu realizá.

Kiko ta e expektativa pa un posedó di saserdosio di Dios? Ki tipo di kambionan ta rekerí di nos pa bira e tipo di hòmber ku nos mester ta? Mi ta duna tres sugerensia:

  1. Nos mester ta hòmber di saserdosio! Si nos ta hoben posedó di saserdosio di Aròn of hòmber posedó di Saserdosio di Mèlquisedèk, nos mester ta hòmber di saserdosio, mustrando madurez spiritual pasombra nos a hasi konvenionan. Manera Pablo a siña, “Tempu mi tabata mucha, mi tabata papia manera mucha, pensa manera mucha i rasoná manera mucha; pero dia mi a bira hende grandi, mi a laga loke ta di mucha mi tras” (1 Korintionan 13:11). Nos mester ta diferente pasombra nos ta posedó di e saserdosio – no arogante òf orgujoso òf superior pero humilde, ku por wòrdu siñá. Di resibi e saserdosio i su diferente ofishinan mester tin un signifikado pa nos. E no mester ta simplemente un akto rutinario ku automatikamente ta pasa den sierto edatnan pero un akto sagrado di konvenio hasí kuidadosamente. Nos mester sinti tan privilegia i tan gradesí ku hasta nos akshonan ta mustra esei. Si kasi nunka nos un ta ni pensa riba e sacerdosio, nos tin nesesidat di kambia.

  2. Nos mester sirbi! E esensia di poseé e saserdosio ta di magnifiká nos jamamentu (wak D&C 84:33) dor di sirbi otro. Evadiendo nos deber di mas importante pa sirbi nos kasá i junan, di no akseptá òf pasivamente kompli ku nos jamamentu den iglesia, òf di no kuida otro solamente si ta kuminí nos no ta loke ku nos mester tá. Señor a deklará, “Stima Señor, bo Dios, di henter bo kurason, ku henter bo alma i ku henter bo mente” (Mateo 22:37) i despues a añadí, “Si bo ta stima mi bo mester sirbi mi” (D&C 42:29). Egoismo ta kontrali di e responsabilidat dje saserdosio i si e ta un karakteristika di nos karakter, nos mester kambia.

  3. Nos mester ta digno! Ami no lo tin e abilidat di Èlder Holland ora ku e la papia den un seshon di saserdoscio un par di aña pasá pa “para bo dilanti … , nanishi contra nanishi, ku djis un tiki kandela pa kima e puntanan di bo wèngbròw” (“We Are All Enlisted,”Ensign òfLiahona, Nov. 2011, 45); pero, mi rumanan stimá, nos mester lanta for di soño pa realizá kon algún aktividatnan ku awor ta wòrdu akseptá komo nòrmal den mundu por restrinhí nos poder den e saserodsio. Si nos pensa ku nos por djis mishi ku pornografía òf viola nos kastidat òf ta dishonesto den kualke forma i no lagele afektá nos, ni nos famia negativamente, nos a wòrdu gañá. Moroni a deklará, “Mira pa bo hasi tur kos den honestidat” (Mormon 9:29). Señor a dirihí nos poderosamente, “I awor mi ta duna na boso un mandamientu pa wak boso mes, pa duna diligensia na e palabranan di bida” (D&C 84:43). Si tin kualke piká ku no ta resolvé i ku ta stroba nos dignidat, nos mester kambia.

E uniko respuesta kompletu na e pregunta hasí pa JesuCristo “Ki tipo di hòmbernan boso mester ta? E ta esun ku e la duna kòrtiku pero profundo: “Hasta manera ami” (3 Nefi 27:27). E invitashon di “bini na Cristo, i wòrdu perfekshoná den dje” (Moroni 10:32) ta rekerí i ta verwacht kambio. Miserikordiosamente, E no a laga nos só. “I si un hòmber bini na mi, ami lo mustrele su debilidat. … E ora ei mi lo hasi kosnan debil bira fuerte” (Èter 12:27). Kontando ku e Expiashon di e Salvador, nos por kambia. Di esaki mi tin sigur. Den e nòmber di JesuCristo, amèn.