2021
Ko e Mo‘ui Foʻou ‘a Keilí
Fēpueli 2021


“Ko e Mo‘ui Foʻou ‘a Keilí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e To‘u Tupú, Fēpueli 2021, 2–5.

Ko e Mo‘ui Foʻou ‘a Keilí

Na‘e foua ʻe he finemuí ni ha ngaahi meʻa lahi ange ke ne aʻu ai ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai he ʻaho ní.

ʻĪmisi
taʻahine mo e katoleta lanu engeenga

Naʻe kehe e funga ʻo e fonuá mei he meʻa naʻá ne maheni mo iá. Ne hangē ʻa Tekisisi ha palānite kehe kia Keili C koeʻuhi ko ʻene velá, mōmoa, pea ‘ikai ke sinoú. ʻOku mahino ngofua pē ʻa e anga e vakai ʻa e kiʻi taʻahine ko ʻení he naʻe tupu hake ia ʻi ʻAlasikā.

Naʻe pehē ʻe Keili, “Ka toki aʻu e māfana ʻo e ʻeá ʻi ʻAlasikā ʻo laka he tikilī ʻe 50 he faʻahitaʻu māfaná, pea ʻe toki ui leva ia ko e ʻea vela. Naʻe fuʻu faingataʻa ke mānava ʻi Tekisisi koeʻuhí ko e hauhau mo e vela ʻa e ʻea ʻi tuʻá.”

Fakatatau ki he lau ʻa Keilí, ko e kehekehe ko ia ʻa e ʻea ʻo ʻAlasikaá mei Tekisisí ko e taha pē ia ʻo ha ngaahi liliu lahi ange ne hoko. Ne toki mālōlō pē ʻene tangataʻeikí ʻi ha meʻa fakamamahi ta‘eʻamanekina, pea naʻe ‘ikai lava ʻenau faʻeé ʻo tokanga‘i ʻa Keili mo hono ongo tehiná. Ne taʻu 13 ʻa Keili he taimi ko iá, ʻokú ne lolotonga ʻi he akoʻanga mā‘olungá, pea ko hono ongo tehiná ne taʻu 10 ʻa Seta kae taʻu 8 ʻa Liana.

Ne fakakaukau honau kāingá ko e lelei tahá pē ke ʻave e kau tautehiná ʻo nofo mo honau taʻoketé mo hono husepānití ‘i Tekisisi.

Neongo na‘e talitali lelei ʻe Seni, ko e taʻokete ia ʻo Keilí, mo hono husepāniti ko Mātiú, ʻa e kau tautehiná ka naʻe ʻikai ko ha foʻi liliu ʻeni ne faingofua.

‘Uluakí, ko e tuʻunga ʻo e ʻeá. Na‘e mahino foki ki he kau tautehina mei he kiʻi kolo siʻisiʻí ʻa e tōtōatu e ngaahi ʻapiako lalahi ʻo Tekisisí.

Pea naʻe toe fakahoko foki mo e toutou ʻalu ki he lotú …

Ko e Tuʻunga ʻo e Ngaahi Meʻá

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻokú ne pukepuke hake ha mataʻi ika ʻe ua

ʻOku pehē ʻe Keili, “Naʻá ku fakalataʻia he tupu hake ‘i ʻAlasikaá. Naʻá ku saiʻia he sinoú mo e momokó. Naʻá ku saiʻia ‘i he ʻeva holo ʻi tuʻá. Naʻe fakaʻofoʻofa e meʻa kotoa pē ai! Pea na‘á ku saiʻia he sikeiti ʻi he ‘aisí, heka saliote he sinoú, mo e meʻa kotoa pē ‘o e faʻahita‘u momokó.”

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻi he tepí ʻi ʻItitalotí

ʻOku vave foki mo ʻene fakamahinoʻi mai mo ha ngaahi me‘a kehe kau ki he mo‘ui ʻi ‘Alasikaá. “Naʻá ku tui mo hoku ngaahi kaungāme‘á, ʻoku makatuʻunga hoʻo manakoá ʻi hono fakahoko e ngaahi me‘a ʻoku koví. Pea kiate au ʻoku maʻu e fiefiá ʻi heʻete manakoá. Ko ia ai naʻe ʻikai ke u fononga ki ha ikuʻanga lelei.”

Naʻe feitama ha taha ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ‘o Keilí. Na‘e ʻi ai ha taha naʻe maʻu ia ʻe he faito‘o konatapú. Ne kamata ha niʻihi hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau angakovi he taimi kotoa pē.

ʻOku toe pehē pē ʻe Keili ia, “Naʻá ku saiʻia he nofo ʻi ‘Alasikaá. Ka ʻoku ou fakakaukau atu pe naʻe mei iku ki fē ʻeku moʻuí kapau ne u kei nofo pē ʻi ʻAlasikā. Ko e tokolahi hoku ngaahi kaungāmeʻa ‘i ʻAlasikaá ‘oku ʻikai ke nau ʻi ha tuʻunga lelei he taimí ni.”

Ko e Founga ne Liliu ai e Ngaahi Tūkungá

Ne ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ʻe taha ne hoko he moʻui ʻa Keilí kimuʻa peá ne lava ʻo lue mo leá. ʻI he kei si‘i ʻaupito ʻa Keilí ne feʻiloaki hono taʻokete ko Sení mo e ongo faifekaú he akó peá ne kau ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Hili ha taʻu ʻe taha e ako ʻa Seni ʻi he ʻunivēsiti ʻi Alasikaá, naʻá ne hiki leva ki BYU–ʻAitahō, ‘o fetaulaki ai mo hono husepāniti ko Mātiú. ʻI he ʻosi ʻene akó, ne hiki leva ʻa Seni mo Mātiu ki Tekisisi.

‘I he taimi naʻá na ʻomai ai e kau tautehiná ke nau nofó, naʻe ʻi ai ha ongo foʻi lao ne fokotuʻu ʻe Mātiu mo Seni fekauʻaki mo e lotú: ʻOku pehē ʻe Seni, “Ko e ‘uluakí te mau maʻu lotu fakataha, ko ha konga ʻo e fāmilí. Ko e foʻi lao hono uá he ʻikai ke u hanga mo Mātiu ʻo fakamālohiʻi kinautolu ke nau papitaiso pe akoʻi ʻe he kau faifekaú. Te nau fili tauʻatāina pē ki ai.”

Ko ia naʻe kamata ʻalu ʻa Keili ki he lotú pea pehē foki ki he ngaahi ʻekitivitī lolotonga he uiké. ‘I he kamatá na‘e ʻikai ke fu‘u ʻi ai ha meʻa ia ne hoko. ʻOku pehē ʻe Keili, “Na‘á ku ʻalu ki he lotú, ka na‘e ʻikai ke u tui au ki ha meʻa.” Na‘e ʻikai ke u fuʻu tokanga au ia.”

Ka neongo ia, na‘e kamata ke ne fakatokangaʻi ha me‘a foʻou. “Naʻá ku fiefia he taimi kotoa pē ne u ʻalu ai ki he lotú mo e ngaahi ‘ekitivitī ʻa e to‘u tupú.”

Hili ha ngaahi ʻene fakatokanga‘i ʻení, ne mateuteu ʻa Keili ke fetaulaki mo ha kaungāme‘a makehe.

Ngaahi Sitepu Iiki, Ngaahi Pale Lalahi

ʻOku pehē ʻe Keili, “Na‘á ku fetaulaki mo hoku kaungāme‘a ko Matí ʻi he‘emau hiki ki ha feituʻu ʻe taha ‘o Tekisisi ʻi he fa‘ahitaʻu māfaná kimuʻa heʻeku Foomu 4. Na‘á ne fakafeʻiloaki mai ia peá ne hoko ko ha sīpinga ma‘ongoʻonga kiate au.”

ʻOku pehē ʻe Keili naʻe fiefia mo longomoʻui maʻu pē ʻa Mati ia, ʻo aʻu pē ki he taimi faingata‘á. ʻI he tupulaki hona kaungāmeʻá, ne vēkeveke ange ʻa Keili ke ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga mo e ʻekitivitī ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
ongo tamaiki fefine ʻokú na piki nima

ʻOku pehē ʻe Keili, “Ko ha kaungāmeʻa lelei ʻaupito ʻa Mati.”

Faitā ʻa Aubrey Stock

Ne hoko e seminelí ko ha ivi tākiekina lahi ‘e taha ʻi he mo‘ui ʻa Keilí. ʻI he taimí ni ʻoku tokanga ʻaupito ʻa Keili ki he meʻa ʻoku akoʻí, ʻo ʻikai hangē ia ko e fuofua taimi ne ʻalu ai ki he lotú. “Ko hono ‘uhinga ʻeku kamata tokanga ki he seminelí he naʻe fuʻu lelei e tali fehuʻi mo e kau mai ʻa e niʻihi ne mau feohí. Ne u loto ke u hoko ko ha konga ʻo e meʻa ko iá.”

Pea hangē ko e laú kuo toki tonu e meʻa kotoa. ʻI hono lau e Tohi ʻa Molomoná he seminelí, mo vakai ki hono ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e fiefiá ki hono taʻoketé, mo Mātiu, mo e niʻihi kehe he uōtí, pea maʻu mo hano ngaahi kaungāmeʻa fafalé ne mateuteu leva ʻa Keili ke ne tali lelei e kole ʻa Meti pe te ne loto ke akoʻi ia ʻe he ongo faifekaú ʻi honau ʻapí.

Ne vave ha ngaahi meʻa ne hoko mei ai. Ne loto lelei ʻa Keili mo hono tehiná—ʻa ia na‘e kole lelei ki ai ha kaungāmeʻa ʻe taha ke tā ki ai e lēsoní ʻi he ʻapi ʻo e kaungāmeʻa ko iá—ke na papitaiso pē ʻi he ‘aho tatau.

ʻOku pehē ʻe Keili, “Naʻe maʻu ʻeku fiefia ʻi ʻAlasikaá he feohi mo hoku ngaahi kaungāme‘á mo e feinga ke manakoá. ʻI he taimí ni ʻoku maʻu ʻeku fiefiá mei he ongoongoleleí. Kuó u ako ha me‘a lahi mei he kāingalotu ʻi hení. Kuó u ako ‘oku maʻu ‘a e fiefiá mo e māmá meia Sisū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní.”

ʻĪmisi
finemui ‘oku fai ‘ene lotu

Ko ha Moʻui ʻOku Fakatefito he Ongoongoleleí

Ne tupulaki lahi e fakamoʻoni ʻa Keili ki he ongoongoleleí koeʻuhi ko hono ako lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he seminelí. ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku kei mahuʻinga fau pē kiate ia ʻa e Tohi ‘a Molomoná. ʻOkú ne pehē, “Ko e Tohi ‘a Molomoná ʻa e taha ʻo e ngaahi me‘a lahi kuó ne ʻomi kiate au ʻa e fiefiá. Naʻá ne liliu lahi au. ‘Oku ou fakaʻamu ke ongoʻi pehē mo e niʻihi kehé pea feinga foki ke vahevahe atu ia.”

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻoku lau e Tohi ʻa Molomoná

‘Okú ne toʻo holo pē ha Tohi ‘a Molomona he feitu‘u kotoa pē ʻokú ne ‘alu ki aí, kau ai ‘a e akó. ʻOku pehē ʻe Keili, “‘Oku ʻi ai ha ngaahi me‘a lahi ʻoku fai ʻe he fānau akó ʻokú ne tuli ‘a e Laumālié ke mamaʻo, hangē ko e lea koví pe feinga mālohi ke manakoá. ʻOku tokoni hono faʻo holo e Tohi ʻa Molomoná ‘i heʻeku kato āfeí ke u manatuʻi ‘eku taumuʻá: pukepuke ‘a e Laumālié pea vahevahe ʻa e lelei ‘oku ʻomi ʻe he ongoongoleleí kiate kitautolú.”

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻokú ne faʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he kató

Kapau naʻe ʻikai e tā sīpinga faivelenga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ne nau feohí, mahalo he ʻikai ke tupulaki pehē ʻene fakamoʻoní. ‘Okú ne pehē, “Ne kau e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻuhinga ʻeku papitaisó. Kapau naʻe ‘ikai ʻenau ngaahi sīpingá mo e maama fakalaumālié, mahalo naʻe ʻikai ke u mei fakatokanga‘i ha meʻa ‘oku makehe ʻiate kinautolu pea ‘e kei hokohoko atu ai pē ʻeku taʻetokanga ki ha meʻa fekauʻaki mo e Siasí.”

‘Amanaki Lelei Maʻu pē

Ne foua ʻe Keili mo hono ongo tehiná ha ngaahi taimi faingataʻa he kuohilí. Ka kuo ma‘u ʻe Keili ha ʻamanaki lelei ki hono kaha‘ú, pea ko ha ʻamanaki lelei ia ‘okú ne loto ke foaki atu ki ha taha pē ʻoku lolotonga tofanga ʻi ha faingataʻa he taimí ni.

ʻĪmisi
young woman

ʻOku pehē ʻe Keili, “Manatu‘i ke vivili atu ki muʻa mo tukutaha e tokangá he ngaahi meʻa ʻoku leleí. Pea kapau ne mole ha taha ʻokú ke ʻofa ai, manatu‘i ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻau mo e niʻihi kehé. Te tau lava ‘o nofo fakataha mo hotau ngaahi fāmilí ʻo ta‘engata kapau te tau fai e meʻa ‘oku totonú.”