Ngaahi Folofolá
2 Nīfai 20


Vahe 20

ʻOku hoko hono fakaʻauha ʻo ʻAsiliá ko e fakataipe ʻo hono fakaʻauha ʻo e kau angahalá ʻi he Hāʻele ʻAnga Uá—ʻE toe siʻi pē ʻa e kakaí hili ʻa e toe hāʻele mai ʻa e ʻEikí—ʻE foki mai ʻa e toenga ʻo Sēkopé ʻi he ʻaho ko iá—Fakafehoanaki mo e ʻĪsaia vahe 10. Taʻu 559–545 K.M. nai.

1 Malaʻia ʻa kinautolu ʻoku fokotuʻu ha ngaahi lao ʻoku taʻe-māʻoniʻoní, pea ʻoku nau tohi ʻa e lao fakamamahi ʻa ia kuo nau faʻú;

2 Koeʻuhi ke nau taʻofi ai ʻa e afakamaau totonú meiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea faʻao ʻa e totonú mei hoku kakai ʻoku masivá, koeʻuhi ke nau kaihaʻa mei he kau buitoú, pea koeʻuhi ke nau kaihaʻa mei he tamai maté!

3 Pea ko e hā te mou fai ʻi he ʻaho ʻo e atauteá, pea ʻi he fakaʻauha ʻe haʻu mei he mamaʻó? Ko hai te mou hola ki ai ke maʻu ha tokoní? pea te mou fufuuʻi ʻi fē ʻa hoʻomou ngaahi koloa mahuʻingá?

4 Kapau ʻe ʻikai te nau maʻu au te nau punou hifo fakataha mo e kau pōpulá, pea te nau tō fakataha mo e kakai ʻe tāmateʻí. Kā neongo kotoa ʻeni ʻoku teʻeki ai lolou ʻa hono houhaú, ka ʻoku kei mafao atu ʻa hono toʻukupú.

5 ʻE tangata ʻAsilia, ko e meʻa tā ʻo ʻeku ʻitá, pea ko e tokotoko ʻi honau nimá ʻa aʻenau ʻitá.

6 Te u fekauʻi atu ia ke atauʻi ha puleʻanga mālualoi, pea te u tuku kiate ia ha fekau koeʻuhi ko e kakai ʻoku ou ʻita ki aí ke ʻave ʻenau koloá meiate kinautolu, pea toʻo ʻenau ngaahi koloa mahuʻingá, pea molomoloki hifo ʻa kinautolu ʻo hangē ko e pelepela ʻo e ngaahi halá.

7 Neongo iá ʻoku ʻikai ke pehē ʻa hono lotó, pea ʻoku ʻikai fakakaukau pehē ʻa hono lotó; ka ʻoku ʻi hono lotó ke fakaʻauha pea motuhi atu ha ngaahi puleʻanga ka ʻoku ʻikai tokosiʻi.

8 He ʻokú ne pehē: ʻIkai ʻe hoko hoku kau pilinisí ko e ngaahi tuʻi?

9 ʻIkai ʻoku hangē ʻa Kalinó ko Kalikemisí? ʻIkai ʻoku hangē ʻa Hāmoti ko ʻĀpatí? ʻIkai ʻoku hangē ʻa Samēlia ko Tāmasikusí?

10 ʻO hangē kuo fokotuʻu ʻe ahoku nimá ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e ngaahi tamapuá, pea lelei ange ʻenau ngaahi tamapuá ʻi he ngaahi tamapua ʻo Selūsalema mo Samēliá;

11 ʻE ʻikai koā, te u fai ʻa e meʻa naʻá ku fai ki Samēlia mo ʻene ngaahi tamapuá, peá u fai pehē foki ki Selūsalema mo ʻene ngaahi tamapuá?

12 Ko ia ʻe hoko ʻo pehē ʻo ka ʻosi ʻa hono fai ʻe he ʻEiki ʻa ʻene ngāue kotoa ʻi he Moʻunga ko Saioné pea ʻi Selūsalema, te u tauteaʻi ʻa e afua ʻo e loto-fefeka ʻa e tuʻi ʻo bʻAsiliá, pea mo e hīkisia ʻo hono fofonga fie māʻolungá.

13 Koeʻuhi kuó ane pehē: ʻI he mālohi ʻo hoku nimá pea ʻi hoku potó kuó u fai ai ʻa e ngaahi meʻá ni; he ʻoku ou poto; pea kuó u hiki ʻa e ngaahi ngataʻanga fonua ʻo e kakaí, pea kaihaʻasi mo ʻenau ngaahi koloá, pea kuó u fakamoʻulaloaʻi ʻa e kakai ʻo e fonuá ʻo hangē ha tangata toʻá;

14 Pea kuo ʻiloʻi ʻe hoku nimá ʻa e ngaahi koloa ʻa e kakaí ʻo hangē ha pununga ʻoku toé pea hangē ʻoku tānaki ʻe ha taha ʻa e ngaahi fuaʻi manu kuo moʻutukuá ʻoku pehē ʻeku tānaki ʻa māmaní kotoa; pea kuo ʻikai ha taha ʻe ngaueʻi hono kapakaú, pe fakamanga ʻa e ngutú, pe fakasiosio.

15 aʻE pōlepole koā ʻa e btokí kiate ia ʻokú ne ngāue ʻaki iá? ʻE pōlepole koā ʻa e kilí ʻo pehē ʻoku ʻikai te ne fie maʻu ʻa e tokotaha ʻokú ne fetohoʻaki iá? Talaʻehai ʻe lava ʻe he vaʻakaú ʻo tā ha meʻa kapau ʻoku ʻikai ha nima ke ne hiki hake ia, pe ʻe lava ʻe he tokotokó ʻo ʻalu ʻiate ia pē ʻo hangē ʻoku ʻikai ko ha vaʻakau iá!

16 Ko ia ʻe fekauʻi atu ʻe he ʻEiki, ko e ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú, ki he sisinó, ʻa e tutué; pea ʻi ahono nāunaú te ne tafunaki ha vela ʻoku hangē ko e vela ʻo ha afí.

17 Pea ko e maama ʻo ʻIsilelí ʻe hoko ko ha afi, pea ko hono Tokotaha Māʻoniʻoní ko ha ulo ʻo e afi, pea ʻe vela ia pea keina hono ngaahi ʻakau talatalá mo e talatalaʻāmoá ʻi he ʻaho pē ʻe taha;

18 Pea ʻe vela ʻo ʻosi ʻa e nāunau ʻo hono vao ʻakaú, pea mo ʻene ngoue fuá, ʻa e alaumālié mo e sinó fakatouʻosi; pea te nau hangē ko e pongia ʻa ha tangata toʻo fuká.

19 Pea ʻe siʻi ʻa hono atoe ʻo e ngaahi ʻakau ʻo hono vaó, pea ʻe lava ʻe ha kiʻi tamasiʻi siʻi ʻo tohi ia.

20 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ako iá, ko e toenga ʻo ʻIsilelí, pea mo kinautolu kuo hao ʻi he bfale ʻo Sēkopé, ʻe ʻikai te nau toe cfakafalala kiate ia ʻa ia naʻe tauteaʻi ʻa kinautolú, kā ko hono moʻoní, te nau falala ki he ʻEiki, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí.

21 ʻE foki mai ʻa e atoengá, ʻio, ʻa e toenga ʻo Sēkopé, ki he ʻOtua māfimafí.

22 He neongo ʻe tatau ʻa ho kakai ko ʻIsilelí mo e ʻoneʻone ʻo e tahí, kā ʻe foki mai pē ha toenga ʻo kinautolu; ka ko e afakaʻauha kuo tuʻutuʻuni ʻe bfonu mahuohua ia ʻi he māʻoniʻoni.

23 He kuo finangalo ʻa e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e Ngaahi Kau Taú, te ne afai ha fakaʻauha ʻa ia kuo tuʻutuʻuni ki he fonuá kotoa.

24 Ko ia, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e Ngaahi Kau Taú: ʻE hoku kakai ʻa ia ʻoku nofo ʻi Saioné, ʻoua ʻe manavahē ki he tangata ʻAsiliá; te ne taaʻi koe ʻaki ʻa e meʻa tā, pe hiki hake ʻa hono tokotokó kiate koe, ʻo ahangē ko ia naʻe fai ʻi ʻIsipité.

25 Ka ʻoku toetoe siʻi pē, pea ʻe ngata ʻa hoku ʻitá, pea mo ʻeku ʻitá ʻi honau fakaʻauhá.

26 Pea ʻe fakatupu ʻe he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú ha tautea kiate ia ʻo hangē ko e fakaʻauha ʻo aMitiani ʻi he maka ko ʻŌlepí; pea hangē ko ʻene hiki hake hono tokotokó ki he tahí ʻe pehē ʻa ʻene hiki hake ia ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi ʻIsipité.

27 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko iá, ʻe toʻo ʻa ʻene akavengá mei ho umá, pea mo ʻene haʻamongá mei ho kiá, pea ʻe fakaʻauha ʻa e haʻamongá koeʻuhi ko e bpani koe.

28 Kuo haʻu aia ki ʻAioti, kuo ʻalu atu ia ki Mikiloni; kuó ne tuku ʻa ʻene ngaahi salioté ʻi Mikimasi.

29 Kuo nau laka atu ʻi he hala he moʻungá; kuo nau kamata ʻa ʻenau nofó ʻi Kepa; ʻoku manavahē ʻa Lamata; kuo hola ʻa Kipea ʻo Saulá.

30 Hiki hake ho leʻó, ʻE ʻofefine ʻo Kalimi; ʻai ke ongo atu ki Laisi, ʻE siʻi ʻAnatoti masiva.

31 Kuo hola ʻa Matemena; ʻoku fakataha mai ʻa e kakai ʻo Kapimé ke nau feholaki.

32 Ka te ne nofo ʻi Nopi ʻi he ʻaho ko iá; te ne luluʻi hono nimá ki he moʻunga ʻo e ʻofefine ʻo Saioné, ʻa e moʻunga ʻo Selūsalemá.

33 Vakai, ko e ʻEiki, ko e ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú, te ne tuʻusi ʻa e vaʻá ʻaki ʻa e manavahē; pea ko e kakai ʻoku amāʻolungá ʻe tā hifo; pea ko e fielahí ʻe fakavaivaiʻi.

34 Pea te ne tuʻusi ki lalo ʻa e ngaahi pupunga ʻakau matolu ʻo e ngaahi vaó ʻaki ʻa e ukamea, pea ʻe tō ʻa Lepanoni ʻi ha tokotaha māfimafi.