Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 17: Ko e Mālohi Fai-silá mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé


Vahe 17

Ko e Mālohi Fai-silá mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

“Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke fakafoki mai ki māmani… ʻa e kakato e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku maʻu ʻe he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻa e ngaahi kī ki hono fakamaʻu mo silaʻi ʻi māmani pea ʻi he langí ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e tangatá.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe fononga ʻi he 1902 ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ki Masasūseti, ʻo ne lava ke maʻu ai e fakamatala fekauʻaki mo ʻene ngaahi kui Sāmitá. Lolotonga ʻene ʻi aí, ne fetaulaki ai mo ha taha tohihohoko ko Sitinei Peeli (Sidney Perley). Naʻe talaange ʻe Misa Peeli ki ai, “Ko ʻeku taumuʻá, ʻo kapau te u lava ʻo fakahoko, ke fakatotoloʻi ʻa e ngaahi lekooti ʻo e tokotaha kotoa pē naʻe haʻu ki he Potufonua ʻĒsekí (Essex County) ki muʻa ʻi he taʻu 1700.”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ki mui ange: “Naʻá ku pehē ange ki ai, ‘Misa Peeli, kuó ke fili ke fai ha ngāue lahi, ʻikai ko ia?’ Tali mai ʻe ia, ‘ʻIo, pea ʻoku ou manavasiʻi naʻa ʻikai ke u ʻosiki ia.’ Peá u talaange leva ki ai, ‘Ko e hā ʻokú ke fai ai e ngāue ko ʻení?’ Naʻe kiʻi fakakaukau mo fotu kiʻi puputuʻu peá ne tali mai, ‘ʻʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au hono ʻuhingá, ka naʻá ku kamata, pea he ʻikai ke u lava ʻo toe tuku.’ Naʻá ku talaange leva, ‘Te u lava ʻo talaatu e ʻuhinga ʻokú ke fai ai ʻení mo e ʻuhinga he ʻikai ke ke lava ai ʻo tukú, ka, kapau te u talaatu ia, he ʻikai ke ke tui mai kia au mo ke kataʻi au.’

Pehē mai leva ia “‘Siʻi, heiʻilo. Kapau te ke lava ʻo talamai, ʻoku ou tui pau te u mahuʻingaʻia ai.’ Peá u toki fakamatala ange leva ʻa e kikite fekauʻaki mo ʻIlaisiaá pea mo hono fakahoko ʻo e talaʻofa ko ʻeni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ʻi he Temipale Ketilaní, pea mo e anga hono maʻu ʻe he laumālie ko ʻeni ʻo e fakatotoló ha kakai tokolahi mo liliu honau lotó ke fekumi ki he kau pekiá ko hono fakahoko ʻo e talaʻofa maʻongoʻonga ʻa ia ʻe hoko ki muʻa ʻi he toe hāʻele ʻanga-ua maí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa taaʻi ʻaki ʻa māmani ha malaʻia. Kuo liliu ʻeni ʻe he fānaú honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí, pea kuo tau fakahoko ʻa e ngaahi ouau maʻá e kau pekiá ke nau lava ʻo maʻu ha huhuʻi pea mo e faingamālie ke hū mai ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, neongo kuo nau pekia.

“ʻI heʻeku ʻosí, ne kata ia mo pehē mai, ‘Ko ha talanoa mātuʻaki lelei, ka ʻoku ʻikai ke u tui ki ai.’ Ka naʻá ne pehē naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa naʻá ne teke ia ke fakahoko ʻene fakatotolo ko ʻení, pea ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi. Kuó u ʻosi fetaulaki mo ha tokolahi kehe naʻa nau kamata pea ʻikai ke nau toe lava ʻo taʻofi, ko ha kakai tangata mo fafine ʻoku ʻikai ko ha kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku tau ʻilo ʻi he ʻahó ni ha kakai tangata mo ha kakai fefine ʻe lauiafe ʻoku nau fekumi ki he ngaahi lekooti ʻo e kau pekiá. ʻOku ʻikai ke nau ʻiloʻi hono ʻuhingá, ka ʻoku ʻuhinga ia ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e ngaahi lekooti ko ʻeni kuo ʻosi fakatahatahaʻí pea tau ō ki hotau ngaahi temipalé ʻo fakahoko e ngāue maʻa hotau kau pekiá.”1

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ko e hisitōlia fakafāmilí ʻoku mahulu atu ia ʻi he kumi pē ʻo e ngaahi hingoá, ʻo e ngaahi ʻahó, mo e ngaahi feituʻú pea mo hono tānaki ʻo e ngaahi fakamatalá. ʻOku ʻuhinga ia ki he fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatemipale ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ki ʻitānití, ki hono silaʻi ʻo e kakai angatonu ʻo e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ke nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke fesilaʻiʻaki ʻa e mātuʻá, pea mo e fānaú ki he mātuʻá kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. Ko ia, ʻoku fakafalala leva hotau fakamoʻuí mo ʻetau fakalakalaká ki he fakamoʻui ʻo hotau kau pekia ʻoku tāú, ʻa ia kuo pau ke tau fehokotaki ʻi he ngaahi haʻi faka-fāmilí. ʻE toki lava pē ke fakahoko ʻeni ʻi hotau ngaahi Temipalé.”2 Naʻá ne pehē, ki muʻa peá ne fakahoko ʻa e lotu fakatapui ʻi he Temipale ʻOkiteni ʻIutaá, “Tuku muʻa ke u fakatokanga atu kiate kimoutolu ko e taimi ʻoku tau fakatapui ai ha fale ʻo e ʻEikí, ko e meʻa totonu ʻoku tau fakahokó ko hono fakatapui kitautolu ki he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻaki ha fuakava te tau fakaʻaongaʻi ʻa e falé ʻi he founga ʻokú ne fakataumuʻa ke fakaʻaongaʻi aí.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Naʻe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e mālohi ke silaʻi, ke fakamaʻu, ʻi māmani ʻo hangē ʻi he langí.

Naʻe fakaʻosi ʻe Malakai, ko e fakamuimui taha ʻo e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻene kikité ʻaki e ngaahi lea ko ʻení:

“Vakai, te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfita, kiate kimoutolu, ʻi he heʻeki ai hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo [e ʻEikí]:

“Pea te ne liliu ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea [mo e] loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá, telia naʻá ku haʻu ke taaʻi ʻaki ʻa māmani ʻa e malaʻiá.” (Malakai 4:5–6.)

ʻOku hangē ʻoku taau ʻaupito hono fakaʻosi ʻe he fakamuimui taha ʻo e kau palōfita motuʻá ʻene ngaahi leá ʻaki e talaʻofa ki he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú, pea naʻe kikiteʻi ʻi he talaʻofa ko iá ha kuonga ʻe fakafehokotaki ai ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻo e kuo hilí mo kinautolu ʻo e ngaahi kuonga ki mui maí. …

Kuo tau maʻu ha fakaʻuhinga mahino ange ki he ngaahi lea ʻa Malakaí ne fai ʻe he palōfita Nīfai ko Molonaí, ʻa ē naʻe hā kia Siosefa Sāmita he ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823. Ko e founga ʻeni hono lau ʻe he ʻāngeló:

“Vakai, teu fakahā kiate kimoutolu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻi he nima ʻo ʻIlaisiā ko e palōfitá, ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.

“Pea te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí.

“Ka ne ʻikai ke pehē ia, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa ʻi heʻene hāʻele maí.” T&F 2:1–3

Naʻe fakahā ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita ko e kikite ko ʻení ʻoku ʻamanaki ke fakahoko. Naʻe hoko mai hono fakahokó ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mā ua ki mui ange, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836. Naʻe hā ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻaho ko ʻení kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní ʻo ne foaki ai kiate kinaua … ʻa e mālohi ke haʻi, pe silaʻi, ʻi he māmaní pea ʻi he langí. Naʻe maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻe ʻIlaisiā, ʻa ia naʻe foaki ki ai ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ki he ngaahi ʻelemēnití pea pehē ki he kakaí, fakataha mo e mafai ke silaʻi ki he moʻuí ni pea mo ʻitāniti ki he kau angatonú ʻa e ngaahi ouau kotoa pē fekauʻaki mo e kakato ʻo e fakamoʻuí.4

Kuo puputuʻu ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻo nau fakakaukau naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiaá mo e ngaahi kī ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá pe fakamoʻui ʻo e kau pekiá. ʻOku māʻolunga ange ʻa e ngaahi kī ʻa ʻIlaisiaá ai. Ko e ngaahi kī ia ʻo e silaʻí, pea ʻoku fekauʻaki ʻa e ngaahi kī ʻo e sila ko iá mo e kakai moʻuí pea fakakau ai mo kinautolu ʻoku fie fakatomalá.5

Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke fakafoki mai ki māmani, ʻaki ʻene foaki ki he kau palōfita ʻo e matelié kuo ʻosi fakamafaiʻi moʻoni ʻe he ʻEikí, ʻa e kakato ʻo e mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení ʻa e ngaahi kī ke fakamaʻu mo silaʻi ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi ha langí, ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e tangatá, pea ke nau lava ʻo ʻaonga ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá. …

ʻOku tuʻunga ʻi he māʻoniʻoni ʻo e mafai ko ʻení ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi ouaú ʻi he ngaahi temipalé maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá. Ko e mālohi ia ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e husepānití mo e uaifí ke taʻengatá, ʻi he taimi ʻoku nau fakahoko ai ʻa e malí ʻo fakatatau mo e palani taʻengatá. Ko e mafai ia ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá ke ʻekea honau tuʻunga ko e mātuʻá fekauʻaki mo ʻenau fānaú ʻi ʻitāniti kotoa kae ʻikai ko e moʻuí ni pē, ʻa ia ʻokú ne fakataʻengataʻi ʻa e fāmilí ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.6

2

ʻOku fakahaofi ʻe he fakafoki mai ʻo e mafai e silá ʻa māmani mei hano fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Kapau naʻe ʻikai haʻu ʻa ʻIlaisiā, ʻoku tau tui he ʻikai ʻaonga ʻa e ngaahi ngāue kotoa pē ʻo e kuo hilí, he naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa ʻi he tuʻunga ko iá, heʻene hāʻele maí. Ko ia ʻoku mahuʻinga lahi fau ai hono misioná ki māmani. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e papitaiso maʻá e pekiá pē, kae ʻoku toe fekauʻaki foki mo e silaʻi ʻo e ngaahi mātuʻá pea mo e fānaú ki he mātuʻá, koeʻuhí ke lava ʻo “fakatahaʻi kakato mo fakakātoa mo haohaoa, pea mo hano fakamaʻu fakataha ʻo e ngaahi kuonga fakakosipelí, fakataha mo e ngaahi kī mo e ngaahi mālohi mo e ngaahi nāunaú,” talu mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga ʻo taimí. [vakai, T&F 128:18]. Kapau naʻe ʻikai ke ʻi māmani ʻa e mālohi faisilá, ʻe mālohi ʻa e puputuʻú pea fetongi ʻe he moveuveú ʻa e māú ʻi he ʻaho ko ia ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí, ka, he ʻikai foki ke lava ʻeni ʻo hoko, he ko e meʻa kotoa pē ʻoku puleʻi mo tuʻutuʻuni ʻe he fono haohaoa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.7

Ko e hā ʻe fakaʻauha ai ʻa māmaní? ʻOku ʻuhinga pē he kapau ʻe ʻikai ke ʻi ai ha fehokotakiʻanga ʻi he ngaahi tamaí mo e fānaú —ʻa ia ko e ngāue maʻá e kau pekiá —ta te tau tuʻu kotoa ʻoku ʻikai tali; ʻe taʻe-lava kotoa ʻa e ngāue kotoa ʻa e ʻOtuá mo fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie. Ko e faʻahinga tuʻunga peheé foki, he ʻikai hoko.8

ʻOku hoko hono fakafoki mai ʻo e mafai [silá] ni ko e tāpuaki ia ʻokú ne fakahaofi ʻa e māmaní mei he fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e taimi te tau maʻu moʻoni mo fakamaʻu kakato ai e foʻi moʻoni ko ʻení ki hotau ʻatamaí, ʻoku faingofua leva ke ʻilo ʻe toki hoko pē ʻa e puputuʻú mo e meʻa fakamamahí ʻo ka hāʻele mai ʻa Kalaisi ʻoku ʻikai ke ʻi heni ʻa e mālohi faisilá.9

3

Koeʻuhí ke tau mateuteu ki he kakato taha ʻo e fakamoʻuí, kuo pau ke tau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻi he mālohi ʻo e silá.

Kuo [ʻosi] foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingamālie mo e ngaahi tāpuaki, pea mo e faingamālie ke fai e ngaahi fuakavá, tali e ngaahi ouau fekauʻaki mo hotau fakamoʻuí ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku malangaʻi ʻi māmaní, ʻoku mahulu hake ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomala mei he angahalá pea papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá mo e hilifaki ʻo e nima ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fuakava ko ʻení ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi ha toe feituʻu ka ʻi he temipale pē ʻo e ʻOtuá.10

ʻOku fekauʻaki lahi ʻa e ngāue fakatemipalé mo e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻo ʻikai ke lava ʻo ʻi ai ʻa e tahá kae ʻikai ke ʻi ai e tahá. Ko hono fakalea ʻe tahá, he ʻikai ke lava ʻo ʻi ai ha fakamoʻui ʻo ka ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ouau fakatemipale ʻoku ʻo e temipalé ʻataʻatā pē.11

ʻOku lauiafe ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku … nau fie ō ki he ngaahi fakatahá, fie totongi ʻenau vahehongofulú mo fakahoko honau ngaahi fatongia angamaheni he Siasí, ka ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi pe mahino hono mahuʻinga ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻi he temipale ʻo e ʻEikí ʻa ia te ne ʻomi kinautolu ki he hakeakiʻí. Ko ha meʻa faikehe ia. Hangē ʻoku loto lelei pē kakaí ke nau moʻui fiemālie ʻo ʻikai ngāue ʻaonga ʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku ʻoange kiate kinautolú mo ʻikai tali ʻa e ngaahi fuakava mahuʻinga ko ʻeni te ne fakafoki kinautolu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefiné.12

Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e kakato ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia ko e hakeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, … kuo pau ke ke ʻalu ki he temipale ʻo e ʻEikí mo maʻu ʻa e ngaahi ouau māʻoniʻoni ko ʻeni ʻoku ʻo e fale ko iá, ʻa ia he ʻikai lava ke maʻu ʻi ha toe feituʻu. He ʻikai ha tangata te ne maʻu tokotaha pē ʻa e kakato ʻo ʻitānití, ʻa e hakeakiʻí; he ʻikai ha fefine te ne maʻu ʻa e tāpuakí tokotaha pē; ka ko e tangata mo e uaifi, ʻi heʻena maʻu ʻa e mālohi faisilá ʻi he temipale ʻo e ʻEikí, te na hoko atu ki he hakeakiʻí, pea te na hoko atu ʻo hangē ko e ʻEikí. Ko e ikuʻanga ia ʻo e tangatá, ko e meʻa ia ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí maʻa ʻEne fānaú.13

Fakatokangaʻi ange: Ke lau ha niʻihi ʻo e ngaahi lea ʻo e ʻamanaki lelei mo e talaʻofa ʻa Palesiteni Sāmita ki he kakai faivelenga ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo maʻu e ngaahi ouau kotoa ʻo e temipalé ʻi heʻenau moʻuí, vakai, vahe 15 ʻi he tohi ko ʻení.

4

Te tau lava ʻi he mafai ʻo e silá ke fakahoko e ngaahi ouau fakahaofí maʻa nautolu kuo nau pekia kae ʻikai maʻu kinautolú.

Ko hai ʻa e ngaahi tamai naʻe lea ki ai ʻa Malakaí, pea ko hai ʻa e fānaú? Ko e ngaahi tamaí ko ʻetau ngaahi kui ia kuo pekia ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke tali ʻa e Ongoongoleleí, ka kuo nau maʻu ʻa e talaʻofa ʻe hokosia mai ha kuonga ʻe foaki ai ʻa e faingamālie ko iá kiate kinautolu. Ko e fānaú ko kinautolu ia ʻoku moʻui he taimí ni, ʻoku nau teuteu e fakamatala fakatohi-hohokó pea mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofongá ʻi he Temipalé.14

ʻĪmisi
A family at a computer.

ʻE lava ke kau ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ʻi he ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí.

Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā, ʻi heʻene maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e silá, pea kuo ʻosi foaki mai kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻa ia te tau lava ai ʻo tokoni ki hotau kau pekiá. ʻOku kāpui ʻe he mālohi ko ʻeni ʻo e silá ʻa kinautolu kuo pekia ʻoku nau fie fakatomala mo tali ʻa e Ongoongoleleí ʻa ia ne nau pekia teʻeki ke nau maʻu e ʻilo ko iá, ʻo tatau tofu pē mo ʻene tokoni kiate kinautolu ʻoku fakatomala mo kei moʻuí.15

Naʻe ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ko ʻene fānau fakalaumālie kotoa pē, ʻa e laumālie kotoa pē naʻe moʻui pe ʻe moʻui ʻi māmani, te nau maʻu ha faingamālie lelei mo totonu ke tui mo talangofua ki he ngaahi fono ʻo ʻene ongoongolelei taʻengatá. Ko kinautolu te nau tali ʻa e ongoongoleleí mo moʻui fakatatau mo ʻene ngaahi fonó, kau ai ʻa e papitaisó mo e mali fakasilesitialé, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻOku mahino ko ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e faʻahinga e tangatá kuo nau fanongo ki he moʻoni kuo fakahā mei he leʻo ʻo ha taha ʻo e kau tamaioʻeiki moʻoni ʻa e ʻEikí. ʻI he poto mo e fakamaau totonu ʻa e ʻEikí, kuo pau ke tau fakahoko ʻeni. Naʻe pehē ʻe Pita:

“He ko e meʻa ko ʻení, naʻe malangaʻaki ai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté, koeʻuhí ke fakamaau ʻa kinautolu ʻi he kakanó ʻo fakatatau ki he tangatá, kae moʻui ʻo fakatatau ki he ʻOtuá ʻi he laumālié” 1 Pita 4:6

Ko kinautolu naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e fakamoʻuí ʻi he moʻuí ni ka naʻa nau mei tali ia ʻaki honau lotó kotoa kapau ne nau maʻu ʻa e faingamālie peheé —ko kinautolu ia te nau tali ia ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié; ko kinautolu ia ke tau fakahoko maʻanautolu ʻa e ngaahi ouaú ʻi he ngaahi temipalé; pea ko kinautolu te nau hoko ʻi he founga ko ʻení, ko e kau ʻea-hoko fakataha mo kitautolu ki he fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá.16

Ko hono liliu ʻo e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú mo e fānaú ki he ngaahi tamaí, ko e mālohi ia ʻo e fakamoʻuí maʻá e kau pekiá, ʻo fakafou he ngāue fakafofonga ko ia ʻe ala fakahoko ʻe he fānaú maʻa ʻenau ngaahi tamaí, pea ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻoku ʻuhinga mo pau. Kuó u ʻosi fanongo tuʻo lahi ki hano leaʻaki ʻe kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi e ngāue ko ʻení ʻo pehē ʻoku taʻe-malava ke fakafofongaʻi ʻe ha taha ha taha. ʻOku ʻikai fakatokangaʻi ʻe kinautolu ʻoku lea pehení ʻa e foʻi moʻoni ko e ngāue kānokato ʻo e fakamoʻuí ko ha ngāue fakafofonga. ʻOku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e feilaulau totongi, ʻo huhuʻi kitautolu mei he maté, ʻa ia naʻe ʻikai ko hatau foʻui, pea mo huhuʻi kitautolu foki mei he fatongia ki heʻetau ngaahi angahalá, ʻo kapau te tau fakatomala mo tali ʻa e ongoongoleleí. Kuó ne fai ʻeni ʻi ha tuʻunga kāfakafa pea ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau ʻo ne foaki ai e mafaí ki he kāingalotu ʻo hono Siasí ke nau fakafofongaʻi ʻa e kau pekia ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko e ngaahi ouau fakahaofí maʻanautolú.17

ʻOku ou fakakaukau, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakangatangata ʻa ʻetau vakai ki he ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻui. Ko ha fakakaukau hala ke lau e kakai ʻoku tau fakahoko e ngāue ʻi he temipale ʻo e ʻEikí maʻanautolú ʻo pehē kuo nau ʻosi pekia. ʻOku totonu ke tau lau kinautolu ʻoku nau kei moʻui; ka ko hono fakafofongaʻi pē kinautolu ʻe he tokotaha fakafofonga moʻuí ʻi hono tali ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa ia naʻe totonu ke nau tali pe ne nau mei maʻu ʻi he moʻuí ni ʻo kapau naʻa nau kei moʻui ʻi ha kuonga fakakosipeli. Ko ia, ʻoku lau ai ʻa e taha pekia kotoa pē ʻoku fai maʻana ʻa e ngāue ʻi he temipalé ʻoku moʻui ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻa e ouaú.18

ʻOku hoko e tokāteline ko ʻeni ʻo e fakamoʻui ʻo e kau pekiá ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni nāunauʻia taha kuo fakahā ki he tangatá. Ko e founga ia ʻe foaki ai ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kotoa peé. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻa e foʻi moʻoni ʻoku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí [vakai, Ngāue 10:34]; ʻoku mahuʻinga ʻa e laumālie kotoa ʻi Hono ʻaó; pea ko e kakai kotoa pē, fakamāuʻi moʻoni ʻa e kakai kotoa pē ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi ngāué.

ʻOku ou fakafetaʻi heni ki he ʻEikí ʻi Heʻene fakafoki mai he kuongá ni ʻEne ongoongolelei taʻengatá kiate kitautolú. ʻOku ou fakafetaʻi kiate Ia ʻi he mālohi e sila kuo fakafoki mai ki māmani ʻe he Palōfita ko ʻIlaisiaá. ʻOku ou fakafetaʻi kiate Ia ʻi he ʻiuniti taʻengata ʻo e fāmilí, ʻi he faingamālie ʻoku tau maʻu ke silaʻi kitautolu ʻi hono ngaahi temipale māʻoniʻoní, pea mo hono fakafaingamālieʻi ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻeni ʻo e silá ke fakahoko ki heʻetau ngaahi kui kuo pekia kae ʻikai ʻilo ʻa e ongoongoleleí.19

5

Ko e ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ko e ongo ngāue ia ʻo e ʻofa.

ʻOku tokolahi ha ngaahi laumālie lelei mo loto fakatōkilalo kuo nau taʻofi meiate kinautolu ʻa e ngaahi fiemālie, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻa e ngaahi lelei ʻo e moʻuí, ka nau lava ʻo teuteu ʻa e ngaahi lekōtí mo fakahoko ʻa e ngāue maʻa honau kau pekiá ke lava ʻo ʻoatu kiate kinautolu ʻa e meʻafoaki ʻo e fakamoʻuí. He ʻikai taʻe-fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ʻeni ʻo e ʻofá, he ko kinautolu kotoa pē kuo nau kau ʻi he ngāue lelei ko ʻení, te nau maʻu ʻa e koloá mo tuʻumālie ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá. ʻE lahi ʻenau totongí, ʻio, ʻo mahulu atu ʻi he meʻa ʻe lava ke mahino ki he kakai matelié.20

ʻOku ʻikai ha ngāue ia ʻe fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻe natula taʻe-siokita lahi ange ʻi he ngāue he Fale ʻo e ʻEikí, maʻá e kau pekiá. ʻOku ʻikai ʻamanaki kinautolu ia ʻoku ngāue maʻá e kau pekiá ke maʻu ha faʻahinga totongi fakaemāmani pe pale. Ko hono moʻoní kotoa, ko ha ngāue ia ʻo e ʻofa, ʻoku fakatupu ʻi he loto ʻo e tangatá ʻi he ngāue faivelenga mo maʻu ai pē ʻi he ngaahi ko ʻeni ʻo e ouau fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha totongi fakapaʻanga ia, ka ʻe ʻi ai ha fiefia lahi ʻi he langí fakataha mo e ngaahi laumālie ne tau tokoniʻi ke maʻu honau fakamoʻuí. Ko ha ngāue ia ʻokú ne fakatupulaki ʻa e laumālie ʻo e tangatá, fakalahi ʻetau mahino fekauʻaki mo e lelei ʻa hono kāingá, mo tō ʻi hono lotó ha ʻofa ki he kotoa ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai ha ngāue ia ʻe tatau mo e ngāue maʻá e kau pekiá ʻi he temipalé, ʻi hono akoʻi ha taha ke ʻofa ki hono kaungāʻapí ʻo hangē ko iá. Naʻe ʻofa pehē ʻa Sīsū ki māmani ʻo ne finangalo ai ke foaki ia ko e feilaulau maʻá e angahala kae lava ke fakahaofi ʻa e māmaní. ʻOku tau maʻu foki ʻa e faingamālie, ʻi ha kiʻi tuʻunga, ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa lahi kiate Ia pea mo hotau kāingá, ʻaki haʻatau tokoniʻi kinautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻi he taimí ni ʻo taʻe-kau ai ʻetau tokoní.21

6

ʻOku tau fakakakato ʻa e faʻunga ʻo e fāmilí mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

ʻOku ʻomai ʻe he tokāteline ʻo e fakamoʻui ʻo e kau pekiá pea mo e ngāue fakatemipalé kiate kitautolu ʻa e tafaʻaki nāunauʻia ʻo e hokohoko atu e feohi fakafāmilí. ʻOku tau ako ai ko e ngaahi haʻi ʻo e fāmilí ʻoku ʻikai totonu ke maumauʻi, pea ko e husepānití mo e uaifí te na maʻu ʻa e totonu taʻengata ke maʻu kinaua pea mo ʻena fānaú ʻo aʻu ki he toʻu tangata fakamuimui tahá. Neongo ia, kuo pau ke maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ʻo e ouau e sila ʻi he temipale hotau ʻOtuá kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ko ʻení. Ko e ngaahi aleapau, ngaahi fakapapau, ngaahi fatongia mo e ngaahi felotoi kotoa pē ʻoku fai ʻe he tangatá ʻe ngata ia, ka ko e ngaahi fatongia mo e ngaahi felotoi ʻoku fakahoko ʻi he fale ʻo e ʻEikí, kapau ʻe tauhi faivelenga, ʻe tolonga ʻo taʻengata [vakai, T&F 132:7]. ʻOku ʻomai ʻe he tokāteline ko ʻení kiate kitautolu ha fakakaukau mahino ange ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí maʻa ʻene fānaú. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻene ʻaloʻofa lahi mo taʻe-fakangatangatá pea mo ʻene ʻofa kiate kinautolu kotoa ʻoku nau talangofua kiate iá, ʻio, naʻa mo kinautolu ʻoku fakafetaú, he ʻi heʻene leleí, te ne foaki ai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo aʻu kiate kinautolu.22

ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e faʻunga ʻo e fāmilí, ʻo fakatatau mo e hakeakiʻi fakasilesitialé, ʻe kakato, ko ha faʻunga ʻoku fehaʻiʻaki ai ʻa e tamaí mo e faʻeé mo e fānaú mei he toʻu tangata ʻe tahá ki he tamai mo e faʻe pea mo e fānau ʻi he toʻu tangata hokó, pea hokohoko pehē mai ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí.23

ʻĪmisi
A father and son looking through a photo album at the Joseph Smith Memorial Building.

ʻOku hanga ʻe he mālohi faisila ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo “fakatahaʻi ʻa e husepānití mo e uaifí ke taʻengata, ʻi he taimi ʻoku nau fakahoko ai ʻa e malí ʻo fakatatau mo e palani taʻengatá.”

Kuo pau ke ʻi ai ha hokoʻanga, ha fakafehokotaki fakataha ʻo e ngaahi toʻu tangatá mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá ki he ngataʻanga ʻo taimí. ʻE fakafehokotaki mo fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí, ʻa e mātuʻá ki he fānaú, fānaú ki he mātuʻá, ʻa e toʻu tangata ʻe taha ki he taha, kae ʻoua kuo fakafehokotaki fakataha kitautolu ʻi ha foʻi fāmili lahi pē taha, fakataha mo ʻetau tamai ko ʻĀtamá ʻo ne hoko ko e ʻulu, ʻi he feituʻu ne tuku ki ai ʻe he ʻEikí. Ko ia, he ʻikai ke lava ʻo fakahaofi mo hakeakiʻi kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻoua kuo ʻi hotau lotó ha holi ke fakahoko e ngāué ni mo fakahoko ia ʻo fakatatau mo hotau mālohí maʻa hotau kau pekiá. Ko ha tokāteline nāunauʻia ʻeni, ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻolunga taha ʻo e moʻoni kuo fakahā mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku totonu ke tau ngāue ʻaonga ʻaki hotau ngaahi faingamālié mo fakamoʻoniʻi ʻoku tau taau mo tali ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, koeʻuhí ke tau lava ʻo maʻu ʻene hakeakiʻí, mo fiefia ai ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá fakataha mo hotau kāingá mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he fakataha lahi ko ʻeni mo fakatahataha ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú, naʻa nau tauhi kinautolu ke maʻa mo taʻe-ha-mele mei he ngaahi angahala ʻo māmaní.

Ko ʻeku fakaʻamú, ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mo tuku ke maʻu ʻi hotau lotó ha holi ke fakahoko hotau fatongiá mo tauhi faivelenga kiate Ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.24

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Lau ʻa e faleʻi ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá,” kau ki he “meʻa ʻoku tau fakahoko moʻoni” ʻi ha fakatapui ʻo ha temiplé. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke muimui ai he faleʻi ko ʻení?

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻi he konga 1 mo ʻetau feinga ke tokoni ki heʻetau ngaahi kui kuo pekiá? ʻE fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení mo ʻetau fetuʻutaki mo e kau mēmipa moʻui ʻo e fāmilí?

  • Kumi e fakamatala ʻa Palesiteni Sāmita ki he ʻuhinga ʻoku hanga ai ʻe he mālohi ʻo e silá ʻo “fakahaofi ʻa e māmaní mei he fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi hoʻomou lau ʻa e konga 2. Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e ngaahi fāmilí ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku “fekauʻaki lahi [ai] ʻa e ngāue fakatemipalé mo e palani ʻo e fakamoʻuí”? (Vakai, konga 3.) ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻetau ongo fekauʻaki mo e ngāue fakatemipalé?

  • Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Sāmita ko e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngāue fakatemipale maʻá e kau pekiá, ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki he kakaí ʻoku nau moʻui (vakai, konga 4). Ko e hā ʻene ʻuhinga ʻeni kiate koé? Ko e hā ha founga ʻe tokoni ai e fakakaukau ko ʻení ki he anga hoʻo ngāue ʻi he temipalé?

  • ʻI hoʻomou fakamanatu ʻa e konga 5, kumi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻa e ngāue hisitōlia fakafāmilí. Kuo anga fēfē haʻo ʻilo ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa ko ʻení?

  • Ako ʻa e konga 6, pea fakakaukau loto ki he ongoʻi fiefia ʻi he feohi mo hoʻo ngaahi kuí ʻi he “fakataha lahí.” Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke teuteuʻi koe mo ho fāmilí ki he faingamālie ko iá.

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

1 Kolinitō 15:29; T&F 95:8; 97:15–16; 128:16–19

Tokoni Fakafaiako

“ ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ha fehuʻi, fakakaukau ke ke fakaafeʻi ha taha ke ne tali ia kae ʻikai ko koe. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, ʻKo ha fehuʻi mahuʻinga ia. Ko e hā hoʻomou fakakaukau ki aí?’ pe ‘ʻE lava nai ʻe ha taha ʻo tokoni ʻi he fehuʻi ko ʻení?’” ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó (1999), 71.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1948, 134.

  2. “Salvation for the Dead,” Improvement Era, Fēpueli 1917, 361; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:147.

  3. “Ogden Temple Dedicatory Prayer,” Ensign, Māʻasi 1972, 6.

  4. “The Coming of Elijah,” Ensign, Sānuali 1972, 2, 5.

  5. “The Keys of the Priesthood Restored,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Siulai 1936, 100.

  6. “A Peculiar People: The Authority Elijah Restored,” Deseret News, Sānuali 16, 1932, Konga ʻa e Siasí, 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:117.

  7. “Salvation for the Living and the Dead,” Relief Society Magazine, Tīsema 1918, 677–78; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:121.

  8. Doctrines of Salvation, 2:122

  9. “The Coming of Elijah,” 5.

  10. ʻI he “Relief Society Conference Minutes,” Relief Society Magazine, ʻAokosi 1919, 466; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:40.

  11. “One Hundred Years of Progress,” Liahona: The Elders’ Journal, ʻEpeleli 15, 1930, 520.

  12. “The Duties of the Priesthood in Temple Work,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Sānuali 1939, 4.

  13. “Elijah the Prophet and His Mission—IV,” Instructor, Māʻasi 1952, 67.

  14. “Salvation for the Dead,” Millennial Star, Tīsema 8, 1927, 775; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:127.

  15. “The Keys of the Priesthood Restored,” 101.

  16. Sealing Power and Salvation, Brigham Young University Speeches of the Year (Sānuali 12, 1971), 2–3; ne toʻo e mataʻitohi fakahihifí.

  17. The Restoration of All Things (1945), 174–75.

  18. “The Keys of the Priesthood Restored,” 100–101.

  19. Sealing Power and Salvation, 3.

  20. “A Greeting,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Sānuali 1935, 5; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:180.

  21. “Salvation for the Dead,” Improvement Era, Fēpueli 1917, 362; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:144.

  22. “Salvation for the Dead,” Improvement Era, Fēpueli 1917, 362–63; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:173.

  23. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1942, 26; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:175.

  24. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1911, 122.