Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 2: Ko Hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí


Vahe 2

Ko Hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí

“Tuku ke mahuʻinga taha ia ʻi homou ʻatamaí, ʻi he taimí ni pea ʻi he taimi kotoa pē, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻe hāʻele mai ki māmani ke tuku hifo ʻene moʻuí kae lava ke tau moʻui. Ko e foʻi moʻoní ia, pea ʻoku mahuʻinga. ʻOku langa ai ʻetau tuí.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

ʻI heʻene hoko ko e ʻAposetoló, naʻe faipau ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki hono uiuiʻi ke hoko ko e taha ʻo e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmani kotoa” (T&F 107:23). Naʻá ne pehē: “ʻOku ou feinga ke ʻofa ʻiate Ia, ʻi hotau Huhuʻí, ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa. Ko hoku fatongia ia ke fai. ʻOku ou feʻāluaki fano he fonuá ni ko e taha ʻo Hono kau fakamoʻoni makahé. Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi kapau naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e ʻilo moʻoni mo totonu ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá mo e Huhuʻi ʻo e māmaní.”1

Naʻe līʻoa tatau pē ʻa Palesiteni Sāmita ʻi heʻene hoko ko e tamaí pea ki hono fatongia ke fakamoʻoniʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he ʻaho 18 ʻo Siulai 1948, naʻá ne ʻave ai ha tohi ki hono ongo fohá, kia Takilesi mo Militoni, naʻá na hoko ko ha ongo faifekau taimi kakato. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“ʻOku ou faʻa tangutu he taimi ʻe niʻihi ʻo fakalaulauloto, pea ʻi heʻeku lau ʻa e folofolá, ʻo u fakakaukau ki he misiona hotau ʻEikí, ʻa e meʻa naʻá ne fai maʻakú, pea ko e taimi ʻoku ake mai ai e ngaahi ongo ko ʻení kiate aú ʻoku ou pehē kiate au, he ʻikai ke u lava ʻo taʻe-faitotonu kiate ia. ʻOkú ne ʻofaʻi au ʻi he ʻofa haohaoa, ʻo hangē ko ia ʻokú ne fai ki he kakai kotoa peé, tautautefito kiate kinautolu ʻoku tauhi kiate iá, pea kuo pau ke u ʻofa ʻiate ia ʻaki e ʻofa kotoa te u lavá, tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai haohaoa, neongo ʻoku ʻikai totonu ke pehē. ʻOku fakaʻofoʻofa. Naʻe ʻikai ke u moʻui ʻi he ngaahi ʻaho hotau Fakamoʻuí; kuo teʻeki ai ke ne hā fakahangatonu mai kiate au. Kuo teʻeki ai ke u mamata kiate ia. Kuo teʻeki ai ke ne ongoʻi mo ʻEne Tamaí ʻoku fie maʻu ke foaki mai kiate au ha faʻahinga tāpuaki hangē ko ʻení. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia. Kuó u ʻosi ongoʻi ʻene takaofí. ʻOku ou ʻiloʻi kuo fakamāmaʻi ʻeku fakakaukaú ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻosi fakahā ia kiate au, koeʻuhí keu ʻofa ʻi hoku Huhuʻí, ʻoku ou ʻamanaki, mo ongoʻi ʻoku moʻoni ia ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa ʻi he moʻui ko ʻení. He ʻikai ke u toe maʻu ia ʻi ha founga kehe. ʻOku ou fie faitotonu kiate ia. ʻOku ou ʻilo naʻe pekia maʻaku, maʻau pea mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ke tau toe lava ʻo moʻui ʻo fou he toetuʻú. ʻOku ou ʻilo naʻe pekia kae lava ke fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi fakavalevalé, ʻeku ngaahi angahalá, pea mo fakamaʻa meiate kinautolu. Hono ʻikai fakaʻofoʻofa e ʻofá ni. Te u lava fēfē, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻení, ke fai ha meʻa kehe ka ke ʻofa kiate ia, ko hoku Huhuʻí. ʻOku ou fie maʻu ʻeku ongo tamaiki tangata ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ke na ongoʻi ʻeni he founga tatau. ʻOku ou fie maʻu ʻeku fānaú mo hoku ngaahi makapuná ke nau ongoʻi pehē, pea ʻoua naʻa ʻalu hē mei he hala ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní.”2

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻo e ongo foha ʻo Palesiteni Sāmitá:

“Naʻe tā-tuʻo-lahi ʻemau fanongo ki heʻene pehē ʻi heʻemau kei īkí, ‘Kapau pē ā naʻe mahino ki he kakai ʻi he māmaní ʻa e ngaahi faingataʻa, ngaahi mamahi, pea mo e ngaahi angahala naʻe toʻo ʻe hotau ʻEikí kiate ia koeʻuhí ko kitautolú.’ Naʻá ne tangi ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne fakamatala ai ki he meʻá ni.

“[ʻI ha meʻa ʻe taha] naʻá ku tangutu tokotaha ai mo ʻeku tamaí ʻi hono loki akó, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fakalaulauloto fakamātoato. Naʻá ku manavasiʻi ke lea, ka naʻe fāifai pea lea mai. ‘ʻE, hoku foha, pehē ange mai naʻá ta ō mo au he Tuʻapulelulu kuo ʻosí ʻi heʻeku fakataha mo e Kau Takí ʻi he temipalé. Kapau naʻá ke fanongo ki heʻenau fakamoʻoniʻi ʻenau ʻofa ki honau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí!’ Pea toki punou leva hono ʻulú, pea tafenoa pē loʻimatá ʻi hono matá ʻo tō ki hono soté. Pea, hili ha kiʻi taimi, naʻe kiʻi mākape hake pē hono ʻulú, ʻo kamokamo pē hono ʻulú, mo pehē, ‘ʻIo, ʻoku ou ʻofa lahi ʻi hoku ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí!’”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

Tuku muʻa ke u lea mahino pea ʻi he mālohi taha te u lavá, ʻoku tau tui kia Kalaisi. ʻOku tau tali ia ʻo ʻikai ha toe veiveiua ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní.4

ʻĪmisi
Christ, dressed in white, is portrayed as a shepherd. He is holding a dark colored lamb while many light colored sheep follow behind him. Illustrating the parable of the lost lamb, this canvas giclée depicts a flock of white sheep grazing on a grassy hill beside a stream. Clothed in a white robe with a crown of light on his head, Christ stands as the good shepherd, compassionately caring for the black lamb cradled in his arms. (Matthew 18:11-14).

“Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakatefito pea ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.”

ʻOku tau ʻilo ko e fakamoʻuí ʻoku ʻia Kalaisi; ko e ʻAlo Lahi ia ʻo e Tamai Taʻengatá; naʻe fili ia mo tomuʻa fakanofo ʻi he fakataha lahi ʻi he langí ke ne fakahoko ʻa e fakalelei taʻe-fakangatangata mo taʻengatá; naʻe aloʻi ia ki he māmaní ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; pea kuó ne ʻomi ʻa e moʻuí mo e moʻui taʻe-faʻamaté ʻo fou ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku tau tui ʻi he ʻilo haohaoa naʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi ke totongi huhuʻi ʻa e tangatá mei he mate fakaesino mo e mate fakalaumālie naʻe ʻomi ki māmani ʻe he hinga ʻa ʻĀtamá pea naʻá ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻa e tangata kotoa pē kapau te nau fakatomala. …

ʻOku tau tui ʻe fakamoʻui kitautolu ʻi he ʻaloʻofá ʻo ka hili ʻetau fai e meʻa kotoa pē te tau lava ʻo faí [vakai, 2 Nīfai 25:23], pea ko e langa ko ia ʻi he makatuʻunga ʻo e fakalelei ʻa Kalaisí, kuo pau ke ngāueʻi ʻe he taha kotoa honau fakamoʻuí ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí [vakai, Filipai 2:12; Molomona 9:27].5

Ko e faikehekehe ʻi hotau Fakamoʻuí mo e toenga ʻo kitautolú he ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi tamai ko e tokotaha matelie pea ʻoku tau moʻulaloa ai ki he maté. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Tamai fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí pea naʻe moʻulaloa leva ʻa e maté kiate ia. Naʻá ne maʻu e mālohi ke tuku hifo ʻene moʻuí pea toe toʻo hake ia [vakai, Sione 10:17–18], ka ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e mālohi ke tuku hifo ʻetau moʻuí pea toe toʻo hake. ʻOku tuʻunga ʻi he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻo fou ʻi he toetuʻu ʻa e kau pekiá mo e talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.6

Ko e ʻAlo moʻoni ia naʻe fakatupu ʻo e ʻOtuá, pea ʻi Heʻene ʻaloʻofá, mo e ʻaloʻofa ʻa ʻEne Tamaí, ʻe huhuʻi ai kitautolu mei he angahalá kapau te tau fakatomala. ʻOku tau ʻilo kuó Ne ʻosi toe tuʻu mei he pekiá, pea kuó Ne ʻosi hāʻele hake, ʻo takipōpula ʻa e fakapōpulá [vakai, Saame 68:18], pea kuó ne hoko ko e tupuʻanga ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻe tuí, ʻe fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá mo tali Ia ko e Huhuʻi ʻo e māmaní [vakai, Hepelū 5:9]. ʻOku ʻikai tuku ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau veiveiua ʻi he ngaahi meʻá ni.7

Neongo ʻoku faʻu ʻe he tangatá ha ngaahi palani, tali ha ngaahi fakakaukau, kamata ha ngaahi ngāue ʻoku faikehe, pea tānaki mo akoʻi ha ngaahi tokāteline makehe lahi, ka ʻoku ʻi ai ha akonaki ʻoku mahuʻinga, ʻa ia he ʻikai ke tau lava ʻo mavahe mei ai: ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakatefito pea ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻOku tau tali ia ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí ʻi he kakanó, ko Ia tokotaha pē naʻe moʻui ʻi he kakanó ka ko ʻene Tamaí ʻoku taʻe-faʻamate. Tuʻunga ʻi hono tāpuaki ko e lahí pea mo e ngaahi tūkunga fekauʻaki mo ʻene hāʻele mai ki māmaní, naʻe hoko ai ko e Huhuʻi ʻo e tangatá; pea ʻi he lilingi hono taʻataʻá, ʻoku tau monūʻia ai ke foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamaí, ʻo makatuʻunga ʻi haʻatau fakatomala mo tali ʻa e palani maʻongoʻonga ʻo e huhuʻí, pea ko Ia pē hono tupuʻangá.8

ʻOku tau fakamoʻoni ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e palani ia ʻo e fakamoʻuí; pea tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei hotau ʻEikí ʻe fokotuʻu hake ʻa e tangata kotoa pē ʻi he tuʻunga taʻe-faʻamaté, ke Ne fakamāuʻi ʻo fakatatau mo e ngaahi ngāue naʻe fai ʻi he kakanó; pea ko kinautolu ʻoku tui mo talangofua ki he kakato ʻo e ongoongoleleí ʻe fokotuʻu hake mo kinautolu ki he moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí.9

2

ʻOku tau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisi tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí pea ʻi heʻetau ngaahi fuakava ke talangofua kiate Iá.

Ko ʻetau Tamai ʻi he langí ko e Tamai ia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi he laumālié mo e kakanó fakatouʻosi. Ko hotau Fakamoʻuí ko e ‘Alo Lahi Taha fakalaumālié ia, mo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻi he kakanó.10

Ko [Sīsū Kalaisí] hotau Tokoua Lahi Tahá ia naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he Tamaí ʻaki ʻa e mafai mo e mālohi kakato ke hoko ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī lahi, ʻo e Tamaí, ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.11

ʻOku akoʻi heʻetau ngaahi folofolá ʻoku fakatouhoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tamai pea mo e ʻAlo. Ko hono moʻoní ʻoku hoko ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he laumālié pea ʻi he kakanó. ʻOku hoko ia ko e Tamai koʻeuhí ko e ngāue naʻá ne fakahokó.12

ʻOku hoko ʻa e Fakamoʻuí ko e Tamai, fakatatau mo e ʻuhinga ʻo e fakalea ʻoku ngāueʻaki ʻi he folofolá, koeʻuhí he ʻokú ne foaki e moʻui maʻatautolu, ʻa e moʻui taʻengatá, ʻo fakafou ʻi he fakalelei naʻá ne fai maʻatautolú. ʻOku tau ʻilo ʻeni ʻi he fakahinohino fakaʻofoʻofa naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní: “Pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí, ʻe ui ai ʻa kimoutolu, fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine.” [Mōsaia 5:7; vakai foki, veesi 8–11.]

Ko ia, ʻoku tau hoko ko e fānau, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisi, ʻi heʻetau ngaahi fuakava ke talangofua kiate iá. Koeʻuhí ko hono mafai fakalangi mo e feilaulau ʻi he kolosí, ʻoku tau hoko ai ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakatupu fakalaumālie, pea hoko ia ko ʻetau Tamai.13

ʻĪmisi
Jesus Christ depicted preparing the sacrament for the Last Supper.

“ʻOku tau hoko ko e fānau, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisi, ʻi heʻetau ngaahi fuakava ke talangofua kiate iá.”

Kuo hanga ʻe kitautolu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo hangē ko e kakai Nīfai ʻi he kuonga ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻo toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí [vakai, Mōsaia 5:1–9; 6:1–2]. ʻOku tau toʻo ʻi he uike kotoa pē kiate kitautolu ʻa hono huafá, ʻo hangē ko hono fekauʻi kitautolú, ke manatu maʻu pē kiate ia pea ko e meʻa ia naʻe fuakava ʻa e kakai Nīfaí ke fakahokó.14

3

Kuo ʻosi fakahā ʻe he Fakamoʻuí tonu Ia ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, pea te tau lava ke takitaha maʻu ha fakamoʻoni tuʻuloa kiate Ia.

ʻOku tau tali ʻa Sīsū ko e Huhuʻi ia ʻo e māmaní. ʻOku tau ʻilo … naʻá Ne fakahā tonu Ia ʻi he kuonga fakakosipelí ni. ʻOku ʻikai ke tau fakafalala ki he ngaahi fakamoʻoni … ʻa e kakai moʻui taau he kuonga muʻá, naʻe moʻui ʻi Hono kuongá mo pōtalanoa mo Ia ʻi Heʻene ngāué, pea mo kinautolu naʻe hā ki ai ʻi he hili ʻo ʻEne toetuʻú. ʻOku tau maʻu ha kau fakamoʻoni ne moʻui ʻi hotau kuonga ʻo kitautolú, naʻe mamata kiate Ia, naʻa nau ʻilo ʻokú Ne moʻui pea mo fakamoʻoniʻi kiate kitautolu pea mo māmani ʻa e moʻoni ko ʻení. ʻOku tau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Naʻe ʻikai tuku ke fakamoʻoniʻi tokotaha pē ʻe Siosefa Sāmita ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻa e misiona ʻo Sīsū Kalaisí, he naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni kehe naʻa nau mamata, kau ai mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ki he Huhuʻí, maʻu ha fakahinohino meiate Ia pea mo mamata kiate Ia ʻi he langí ʻoku nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e Tamaí kuo takatakaiʻi ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní. Kuo nau ʻosi tuku mai ʻenau fakamoʻoní ʻa ia ʻe tuʻu fehangahangai mo e māmaní ke fakamalaʻiaʻi kinautolu kotoa ʻoku ʻikai tokanga ki aí.

Ka ʻoku ʻikai foki ke fakafalala kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, Sitenei Likitoni pe ha toe taha kuo ʻosi pekia he taimí ni, ʻa ia ne nau maʻu ʻi he kuonga fakakosipelí ni ha ngaahi fakahā mo ha ngaahi meʻa-hā-mai fakaofo mei he ʻEikí ʻo nau ʻilo ai ʻoku moʻui ʻa Sīsū pea ko e Huhuʻi ia ʻo e māmaní. ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni fakafoʻituitui kuo foaki mai ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí ki he taha kotoa kuo moʻui fakatatau mo e Ongoongoleleí. Kapau ne tau moʻui fakatatau mo e moʻoní ʻi he hili hotau papitaiso ki he fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá, pea fakamaʻu ʻi he hilifaki ʻo e nima ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ta kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí kiate kitautolu fakatāutaha ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku ʻikai ke tau fakafalala ki he fakamoʻoni ʻa ha taha ʻi he ʻilo ko ʻení koeʻuhí he ʻoku tau ʻilo ʻi he Laumālié ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.15

Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa pē taha ʻokú ne ʻomi ʻa e fiefiá mo e nongá pea mo e fiemālié ki he loto ʻo e tangatá, ʻo laka hake ʻi ha toe meʻa ʻoku ou ʻilo, ko e fakamoʻoni tuʻuloa ko ia ʻoku ou maʻú, pea ʻoku mou maʻu, ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Ko ha foʻi moʻoni ia he ʻikai lava ʻo liliu. ʻE ala fakaangaʻi ia ʻe he tangatá; te nau lava ʻo manukiʻi ia; te nau lava ʻo talaki ʻoku ʻikai ko e Huhuʻi ia ʻo e māmaní, pea naʻe ʻikai moʻoni hono misioná, pe ko hono taumuʻá, ʻi he lilingi hono taʻataʻá, naʻe ʻikai ʻuhinga ke foaki ai ki he tangata kotoa ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá makatuʻunga ʻi haʻanau fakatomala. Te nau lava ʻo fakafisi ke tui ki he toetuʻu mei he maté, pea naʻa mo e hāʻele tonu mai ʻa Kalaisí, ʻo hangē ko hono fakahā ʻe he Ngaahi Folofolá, ʻi he hili hono fakapoongi ʻe hono ngaahi filí; ka ʻoku kei tuʻu pē ʻa e moʻoní. Naʻe pekia maʻá e ngaahi angahala ʻa e māmaní, naʻá ne foaki ki he tangatá ʻa e faingamālie ke fakatomala, mo fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá ka naú ka tui mo tali ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mo hono misioná. Ko e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻoku mahuʻinga, te nau tuʻuloa; he ʻikai lava ʻo fakaʻauha neongo pe ko e hā e lau pe fakakaukau ʻa e tangatá.16

Tuku ke mahuʻinga taha ia ʻi homou ʻatamaí, ʻi he taimí ni pea ʻi he taimi kotoa pē, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻe hāʻele mai ki māmani ke tuku hifo ʻene moʻuí kae lava ke tau moʻui. Ko e foʻi moʻoní ia, pea ʻoku mahuʻinga. ʻOku langa ai ʻetau tuí.17

4

ʻOku totonu ke tau faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí ki he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha kuo faifaiangé pea tā maʻá e tangatá ko e moʻui tonu pē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe haohaoa ʻa ʻene moʻuí. Naʻá ne fakahoko lelei ʻa e meʻa kotoa pea lava ke ne pehē ki he tangata kotoa, “Muimui ʻiate au,” [2 Nīfai 31:10] pea ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki kotoa ʻetau moʻuí ki heʻene moʻuí.

Te u ʻoatu ha fakatātā mei heʻene moʻuí. Naʻá ne akoʻi ʻa e kakaí ʻi he founga ʻo e lotú peá ne pehē: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo pau ke mou leʻo mo lotu maʻu ai pē, telia naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolu ʻe he tēvoló, peá ne takipōpula atu ʻa kimoutolu. Pea hangē ko ʻeku lotu ʻiate kimoutolú, ke pehē foki mo hoʻomou lotu ʻi hoku siasí, ʻi hoku kakai ʻa ia ʻoku nau fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá. Vakai ko au ko e māmá; kuó u fokotuʻu ha sīpinga kiate kimoutolu. … “Ko ia, hiki hake hoʻomou māmá ke ulo atu ki he māmaní. Vakai, ko au ʻa e maama ke mou hiki haké— mou fai ʻa e meʻa kuo mou mamata naʻá ku faí” [3 Nīfai 18:15–16, 24.]

Mahalo ko ʻene faleʻi haohaoa taha ʻi he meʻa ko ʻení, ʻa ē naʻe fai ki he kau ākonga Nīfaí. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” peá ne toe tali ia: “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.” [3 Nīfai 27:27.]18

Kuo pau ke tau tui kia Kalaisi mo faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí kiate ia. Kuo pau ke tau papitaiso he naʻe papitaiso. Kuo pau ke tau hū ki he Tamaí he naʻá ne fai ia. Kuo pau ke tau fai e finangalo ʻo e Tamaí he naʻá ne fai ia. Kuo pau ke tau feinga ke fai lelei mo ngāue māʻoniʻoni he naʻá ne fai ia. Ko ia hotau Faʻifaʻitakiʻangá, ko e Sīpinga maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí.19

Ko e taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo palopalema pea fie maʻu ke ke fai ha filí, fai ia ʻaki haʻo fehuʻi kiate koe, “Ko e hā naʻe mei fai ʻe Sīsuú?” Peá ke toki fai e meʻa naʻá ne mei faí.

Te ke lava ʻo ongoʻi e fiefia ʻo ʻene takaofí mo maʻu ʻene tataki fakalaumālié ke fakahinohino koe ʻi he ʻaho kotoa pē hoʻo moʻuí kapau te ke fekumi ki ai mo moʻui taau mo ia. ʻE lava ke hoko moʻoni tatau pē kiate koe ʻa e ʻofa ʻa Sīsuú mo e ivi fakafiemālie hono Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hangē ko ia ne hoko ki he fānau naʻe ʻunuʻunu ofi mai kiate ia ʻi he taimi naʻe moʻui ai ʻi māmaní.20

Tuku muʻa keu talaatu ko kinautolu ʻoku muimui heʻene faʻifaʻitakiʻangá te nau hoko ʻo tatau mo ia mo fakanāunauʻiaʻi fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻene Tamaí; ke nau maʻu ʻa e lāngilangí, mālohí, mo e mafaí. Naʻá ne pehē ki ha kau ākonga Nīfai ʻe niʻihi naʻe muimui kakato honau lotó kiate iá: “… te mou hangē pē ko aú, pea ʻoku ou hangē ko e Tamaí; pea ko e Tamaí pea mo au ʻokú ma taha pē.” [3 Nīfai 28:10.] …

ʻOku ou fakatauange te tau molomolomuivaʻe kotoa ʻiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú koeʻuhí ke tau lava ʻo tatau mo ia. Ko ʻeku fakaʻānauá ʻeni. ʻOfa pē ko hoʻomou fakaʻānauá ia.21

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻOku mou pehē naʻe tokoniʻi fēfē ʻa e fānau ʻa Palesiteni Sāmitá ʻe heʻene fakamoʻoní mo ʻene fakahaaʻi ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí? (Vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá.”) Fakakaukauʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hoʻo ʻofa ki he Fakamoʻuí mo vahevahe hoʻo fakamoʻoni kiate Iá.

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Sāmitá “ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakatefito pea ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (konga 1). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ʻo tokoniʻi ai ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ʻetau moʻui fakafoʻituituí? Ko e hā ha ngaahi founga te ne lava ke tokoniʻi ai hotau ngaahi ʻapí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi akonaki ʻi he konga 2 ke mahino kiate koe hoʻo fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Kalaisí?

  • Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Sāmita ʻe hanga ʻe ha kakai ʻo fakahalaki mo manukiʻi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí (vakai, konga 3). Te tau lava fēfē ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní ka tau lava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi palopalema peheé? ʻE founga fēfē ha tokoniʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoní?

  • Fakakaukau ki he faleʻi ʻa Palesiteni Sāmita ke fehuʻi “Ko e hā naʻe mei fai ʻe Sīsuú?” (konga 4). Ko e hā ha ngaahi founga pau te tau lava ai ʻo faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí ki he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e taimi ʻoku tau muimui ai Heʻene sīpingá, te tau tokoniʻi fēfē ai e moʻui ʻa e niʻihi kehé?

Ngaahi Potu-Folofola Fekauʻaki

Sione 14:6; 1 Nīfai 10:6; Mōsaia 3:5–7; Hilamani 5:12; 3 Nīfai 11:3–7; T&F 34:1–3; 76:22–24; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17

Tokoni Fakafaiako

Tokoni Fakafaiakó: “[Fakaʻehiʻehi] mei he vaivaiʻanga ko e fuʻu lahi e meʻa ʻoku akoʻi he foʻi kalasi ʻe tahá…. Ko ʻetau akoʻi ʻa e kakaí, ka ʻoku ʻikai ko e kaveingá; pea … ko e faʻunga ʻo e lēsoni kotoa pē kuó u mamata ai, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ia ʻoku hā aí, ʻi he meʻa ʻe lava ke akoʻi ʻi he vahaʻa taimi ʻoku ʻoatú” (Jeffrey R. Holland, “Akoʻi mo Ako ʻi he Siasí,” Liahona, Sune 2007, 59).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Message of President Joseph Fielding Smith” (lea naʻe fai he ʻaho 22 ʻo Mē 1955, Ngaahi Tohi ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí), 2.

  2. ʻI he Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 387–88; mataʻitohi fakahihifi he tatau totonú.

  3. ʻI he Leon R. Hartshorn, “President Joseph Fielding Smith: Student of the Gospel,” New Era, Sānuali 1972, 63.

  4. “The First Prophet of the Last Dispensation,” Ensign, ʻAokosi 1971, 6.

  5. “Out of the Darkness,” Ensign, Sune 1971, 2, 4.

  6. Fetohiʻaki fakafoʻituitui, ne fakaʻaongaʻi he Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:28–29.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1912, 67.

  8. “The One Fundamental Teaching,” Improvement Era, Mē 1970, 3; mataʻitohi fakahihifi he tatau totonú.

  9. “Out of the Darkness,” 2, 4.

  10. Fetohiʻaki fakafoʻituitui, ne fakaʻaongaʻi he Doctrines of Salvation, 1:18.

  11. “The Spirit of Reverence and Worship,” Improvement Era, Sepitema 1941, 573; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:15.

  12. Fetohiʻaki fakafoʻituitui, ne fakaʻaongaʻi he Doctrines of Salvation, 1:28.

  13. Fetohiʻaki fakafoʻituitui, ne fakaʻaongaʻi he Doctrines of Salvation, 1:29.

  14. Man: His Origin and Destiny (1954), 117.

  15. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1914, 98.

  16. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1924, 100–101.

  17. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1921, 186; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:302.

  18. “Follow His Example,” New Era, ʻAokosi 1972, 4.

  19. “The Plan of Salvation,” Ensign, Nōvema 1971, 5.

  20. “Christmas Message to Children of the Church in Every Land,” Friend, Tīsema 1971, 3.

  21. “Follow His Example,” 4.