Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 20 Feohi mo Kinautolu ʻOku ʻIkai Kau ʻi Heʻetau Tui Fakalotú


Vahe 20

Feohi mo Kinautolu ʻOku ʻIkai Kau ʻi Heʻetau Tui Fakalotú

“Tau ala atu muʻa ʻo tokoni ki he kakai tangata mo fafine loto leleí, tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tui fakalotú mo e potu ʻoku nau nofo aí.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi haʻane lea ʻi ha konifelenisi ʻa e kau taki fakalotú ʻi Nōvema 1994:

“ʻOku tau kau ki ha ngaahi tui fakatokāteline kehekehe. Neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi faikehekehe he fakakaukau fakalotú, ka ʻoku ou tui ʻoku tau fakakaukau taha pē ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e koví mo e ngaahi palopalema ʻo e māmaní mo e sosaieti ʻoku tau nofo aí, kae ʻumaʻā hotau fatongia mo e faingamālie lahi ke taukaveʻi fakataha ʻa e ngaahi lelei ʻi he moʻui fakatokolahí mo fakafoʻituituí ʻa ia ʻoku lave ki he angamaʻá mo e moʻui maʻá, ki he fakaʻapaʻapa ki he tangata mo e fefine kotoa ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻi he fie maʻu ke vālelei mo fekoekoeʻi ʻa e fāmilí ko e tefitoʻi ʻiuniti ʻo e sosaietí kuo fokotuʻu fakalangí.

“… ʻOku ʻi hotau lotó kotoa ha holi ke tokoni ki he paeá, ke hiki hake ʻa e faingataʻaʻiá, ke fai ha fakafiemālie, ʻoange ha ʻamanaki lelei, pea mo tokoni ki he taha kotoa ʻoku faingataʻaʻia mo mamahiʻia ʻi ha faʻahinga meʻa pē.

“ʻOku tau fakatokangaʻi ʻa e fie maʻu ke fakamoʻui ʻa e kafo ʻo e sosaietí pea fetongi ʻaki e fakatuʻamelié mo e tuí, ʻa e fakatuʻatamaki ʻo hotau kuongá. Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ke fetūkuaki pe fefakaangaʻaki. Kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi hotau ivi tākiekiná ke taʻofi ʻaki e ngaahi leʻo ʻo e felāuaki ʻitá mo e sāuní.

“… ʻOku maʻu hotau mālohí ʻi heʻetau tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻo aʻu ki heʻetau faikehekehé. Ka ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi ange ʻi he fekau kuo foaki takitaha ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú ke hiki hake mo tāpuakiʻi e kotoa Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefiné, tatau ai pē pe ko e hā honau tupuʻanga fakamatakali pe fakafonuá pe ko ha toe ngaahi faikehekehe kehe. …

“ʻOfa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ngāue fakataha ke toʻo mei hotau lotó pea toʻo mei hotau sosaietí ʻa e ngaahi ʻelemēniti kotoa ʻo e tāufehiʻá, talatalakehé, laulanú, pea mo ha toe ngaahi foʻi lea pe tōʻonga fakatupu moveuveú. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau tali ʻa e lea fakatupu mamahí, laulanú, lea tāufehiʻá, lau koví, mo e anga taʻeʻofá mo e fakamafola laú ʻiate kitautolu.

“ʻOfa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki e nonga ko ia ʻoku haʻu meiate Iá. Fakatauange ke Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha loto fakafetaʻi mo ha loto ke feohi pea mo fefakaʻapaʻapaʻaki, ʻo fakatahaʻi ʻetau ngāué ke tāpuakiʻi e tukui kolo ʻoku tau monūʻia ke nofo aí.”1

Naʻe lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe taha mei heʻene fai e pōpoaki ko ʻení, ki ha kulupu ʻo ha kau taki fakapuleʻanga. Ko ha kiʻi kulupu tokosiʻi—ko ha kakai pē ʻe toko 30—ka ko ha kulupu ivi lahi: ko e kau palesiteni, ʻetita pule, kau faʻu heleʻuhila, mo ha kau faiongoongo naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi kautaha lalahi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne fakahā ʻi ha “talanoa naʻe tūkuhua he taimi ʻe niʻihi, ʻa e tuʻunga fakalūkufua mo fakavahaʻapuleʻanga ʻo e Siasí, ʻo lave ki hono kau faifekaú, ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá mo fakaakó, pea ne toki loto ke tali ha ngaahi fehuʻi. … Naʻá ne tali hangatonu ʻa e ngaahi fehuʻí ʻo ʻikai toe momou pe ʻasi ha toe faingataʻaʻia.” Naʻe ʻohovale ʻa kinautolu naʻe ʻi aí ʻi heʻene fakafaingofuá, peá ne tala ange ko e meʻa pē taha he ʻikai ke ne fakamatalá ko e ngaahi fakaikiiki ʻo e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé. Naʻá ne pehē “ʻOku ʻatā hono toengá.”

ʻI he taimi ʻe taha ʻi he fakataha fehuʻi mo e tali ko ʻení, naʻe pehē ai ʻe Maika Uālisi, ko ha faiongoongo māʻolunga ʻi he polokalama televīsone ko e 60 Minutes, ʻoku loto ke ne fai ha līpooti makehe ʻia Palesiteni Hingikelī. Naʻe kiʻi longo ʻa Palesiteni Hingikelī peá ne tali ange, “Mālō. Te u kiʻi ʻahiʻahi.”2

Naʻe toki pehē ʻe Palesiteni Hingikelī kimui ange naʻe kiʻi faingataʻaʻia hono teu fakaʻekeʻeke ia ʻe Maika Uālisí, he naʻe ʻiloa ia ko ha taha faiongoongo faingataʻa. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe loto ai ki he ʻinitaviú neongo e ongoʻi faingataʻaʻia ko ʻení.

“Naʻá ku ongoʻi naʻá ne ʻomi ʻa e faingamālie ke u ʻoange ai ha ngaahi tafaʻaki lelei ʻo ʻetau tōʻonga moʻuí ki ha kakai ʻe lauimiliona. Naʻá ku pehē ʻe lelei ange ke te puke e faingamālié ʻo fai hoto lelei tahá neongo e faingataʻá ʻi haʻate fakaʻehiʻehi ʻo ʻikai fai ha meʻá.”3

Naʻe kau ʻi he ʻinitaviu mohu fehuʻi ko ʻení ʻa e felīngiakí ni:

Misa Uālisi: “Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he kakai ʻoku ʻikai Māmongá?

Palesiteni Hingikelī: “ʻI he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa. ʻOku tokolahi hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai Māmongá. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. ʻOku ou tanganeʻia ʻaupito ʻiate kinautolu.”

Misa Uālisi: “Neongo ʻa e teʻeki ai ke nau mamata ki he māmá?”

Palesiteni Hingikelī: “ʻIo. Te u pehē ki ha taha ʻoku ʻikai kau ki he Siasí ni, ʻoku mau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e lelei ʻoku mou maʻú. Mou omi mo ia pea vakai pe te mau lava ʻo tānaki atu ki ai.”4

ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e ʻinitaviú, kuo hoko ʻa Palesiteni Hingikelī mo Maika Uālisi ko e kaungāmeʻa. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Misa Uālisi ʻa Palesiteni Hingikelī ko ha “taki angalelei mo mohu fakakaukau mo feʻunga pea mo fakatuʻamelie” ʻoku “taau moʻoni mo e fakaʻapaʻapaʻi fakamāmani lahi ʻokú ne maʻú.”5

ʻĪmisi
missionaries serving

Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tataú “ʻi he ngaahi ngāue fakakolo leleí.”

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Ko e taimi ʻoku tau manatuʻi ai ko e kakai kotoa pē ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ala atu ʻo hiki hake mo tokoniʻi kinautolu ʻoku tau feohí.

Kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku lahi ai ʻa e faikehekehé. Ko e kakai ʻo māmaní ko e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí pea kehekehe lahi ʻenau ngaahi tui fakalotú. Kuo pau ke tau tanumaki ʻa e faʻa-kātakí mo e fakahoungaʻí pea fefakaʻapaʻapaʻaki.6

‘Oku ‘ikai fie maʻu ʻi ha faʻahinga fonua ke ʻi ai ha fepaki ʻi he ngaahi kulupú ʻi ha faʻahinga meʻa. Tuku ke akoʻi ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kakaí ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtua, ko ʻetau Tamai Taʻengatá, pea hangē ko e pau ʻoku ʻi ai ha tuʻunga fakatamaí, ʻe lava pea kuo pau ke ʻi ai e ongoʻi fakatokoua.7

Kapau te tau fokotuʻu maʻu pē ʻi hotau ʻaó ʻa e ʻīmisi ʻo e tukufakaholo fakalangi ʻo e tuʻunga fakatamai ʻa e ʻOtuá mo e feʻofaʻaki fakatokoua ʻa e tangatá ke moʻoni, te tau toe kiʻi faʻa-kātaki ange, te tau toe kiʻi angaʻofa ange, te tau loto fietokoni ange pea ala atu ʻo hiki hake mo tokoniʻi pea mo poupouʻi kinautolu ʻi hotau lotolotongá. ʻE siʻi ange haʻatau fakahehema ke foki hifo ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻetaau mo kitautolú. Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia. ʻOku totonu ke lahi ange ʻetau fai peheé.8

2

ʻOku totonu ke tau moʻui fakaʻapaʻapa, houngaʻia, mo anga fakakaumeʻa ki he kakai ʻoku ʻikai ke kau ki heʻetau tui fakalotú.

“ʻOku mau ʻekea ʻa e faingamālie ke hū ki he ʻOtua Māfimafí ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa homau konisēnisi ʻomautolú pē, pea tuku ki he kakai kotoa pē ʻa e faingamālie tatau, ʻo tukuange ke nau lotu, pe ʻe founga fēfē, pe ʻe fai ʻi fē, pe ko e hā te nau lotu ki aí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:11).

Hono ʻikai mātuʻaki mahuʻinga ia—ke lolotonga ʻetau tui ki he lotu ki he ʻOtuá ʻo fakatatau mo ʻetau tokāteliné, ʻoku ʻikai ke tau fakafuofuolahi pe fiemāʻoniʻoni pe hīkisia ka ke tau foaki ki he niʻihi kehé ʻa e faingamālie ke lotu ʻo fakatatau mo honau lotó. Ko e konga lahi ʻo e palopalema he māmaní ʻoku tupu ia mei he fepaki ʻi he ngaahi tui fakalotú. ʻOku ou fiefia ke u lava ʻo pehē te u lava ʻo tangutu hifo mo hoku ngaahi kaungāmeʻa Katoliká ʻo talanoa mo kinautolu, te u lava ʻo tangutu hifo mo hoku ngaahi kaungāmeʻa Palotisaní ʻo talanoa mo kinautolu. Te u fie taukapoʻi kinautolu, ʻo hangē ko ia kuo fai ʻe he Siasi ní mo kei fakahokó, ʻi hono taukapoʻi kinautolu ʻi he māmani ko ʻení.9

ʻOku ou kole ki hotau kakaí ʻi he potu kotoa pē ke nau fakaʻapaʻapaʻi mo fakahoungaʻi kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tataú. ʻOku fie maʻu lahi fau e vāleleí mo e fefakaʻapaʻapaʻakí mo kinautolu ʻoku kehe ʻenau tui fakalotú mo e fakakaukaú. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau taukaveʻi ha faʻahinga tokāteline ʻoku māʻolunga ai ha matakali. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku kehekehe. Te tau lava pea kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tali ʻenau ngaahi akonakí. Kuo pau ke tau loto fiemālie ke taukaveʻi e totonu ʻa e niʻihi kehe ʻe ala moʻulaloa ki he laulanú.

ʻOku ou taki hoʻomou tokangá ki he ngaahi lea mālie ko ʻeni ʻa Siosefa Sāmita naʻe fai ʻi he 1843:

“Kapau kuo ʻosi fakafōtunga atu kuó u fie mate maʻá ha taha ‘Māmonga,’ ʻoku ou lotolahi ke u fakahā ʻi he ʻao ʻo e Langí ʻoku ou mateuteu pehē ke mate ʻi hano maluʻi ha ngaahi totonu ʻa ha taha siasi Pelesipitiliane, ʻa ha taha siasi Papitaiso, pe ko ha tangata lelei ʻo ha faʻahinga siasi pē; ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻoku tāmoloki ai ʻa e ngaahi totonu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo tāmoloki ai e ngaahi totonu ʻa e siasi Katoliká, pe ko ha toe faʻahinga siasi” (History of the Church, 5:498).10

Kuo pau ke ‘oua naʻa tau malele-holo. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau pehē ʻoku tau māʻoniʻoni ange he kakai kehé. Kuo pau ke ‘oua naʻa tau fiemāʻoniʻoni. Kuo pau ke tau foaki ʻofa mo loto tauʻatāina mo anga fakakaumeʻa. Te tau lava pē ke tauhi ʻetau tuí. Te tau lava pē ke moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú. Te tau lava ʻo mataʻikoloa ʻaki ʻetau founga lotú kae ʻikai fakamamahi ki he niʻihi kehé. ʻOku ou toʻo e faingamālié ni ke kolea ai ha laumālie ʻo e faʻa-kātaki mo e anga fakakaungāʻapi lelei, ʻo e anga fakakaumeʻá mo e ʻofa kiate kinautolu ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé.11

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakafekiki ʻi heʻetau talanoa ki hotau ngaahi faikehekehe fakatokāteliné. ʻOku ʻikai totonu ke hoko ha tāufehiʻa. Ka he ʻikai ke tau teitei lava ʻo tukulolo pe lolomi ʻa e ʻilo kuo tau maʻu ʻi he fakahā mo e foaki hangatonu ʻo e ngaahi kií mo e mafaí ʻi he nima ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ia ʻi he kuonga muʻá. ʻOua muʻa naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ko ha fakafoki mai ʻeni naʻe kamata ʻe he Fakamoʻui ʻo e māmaní. …

Te tau lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tui fakalotu kehé, pea kuo pau ke tau fai ia. Kuo pau ke tau fakatokangaʻi ʻa e lelei lahi kuo nau fakahokó. Kuo pau ke tau akoʻi ʻetau fānaú ke nau faʻa-kātaki mo anga fakakaumeʻa kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke kau heʻetau tui fakalotú.12

ʻOku ʻikai ko haʻatau feinga ke uesia ʻa e ngaahi siasi kehé. ʻOku ʻikai ko haʻatau feinga ke fakamamahiʻi ʻa e ngaahi siasi kehé. ʻOku ʻikai ke tau fakafekiki mo e ngaahi siasi kehé. ʻOku ʻikai ke tau fakakikihi mo e ngaahi siasi kehé. ʻOku tau pehē pē kiate kinautolu ʻoku ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé pe ʻikai kau ki ha siasí, “Mou ō mai mo e faʻahinga moʻoni pehē ʻoku mou maʻú pea tuku ke mau vakai pe te mau lava ʻo tānaki atu ki ai.”13

3

Te tau lava ʻo ngāue mo e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi ngāue lelei, kae ʻikai tukuange ʻa ʻetau tokāteliné.

Te tau lava pea ʻoku tau ngāue mo ha ngaahi tui fakalotu kehe ʻi ha ngaahi ngāue kehekehe ʻi hono fakafepakiʻi taʻetuku ʻa e ngaahi kovi fakasōsiale ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ki he ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolú kotoa. Ko e kakaí ni ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tatau, ka ko hotau ngaahi kaumeʻa kinautolu, mo e kaungā ngāue ʻi ha ngaahi ngāue kehekehe. ʻOku tau fiefia ke foaki hotau iví ki heʻenau ngaahi ngāué.

Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku ʻikai tukuange ai ʻetau tokāteliné. ʻOku ʻikai fie maʻu ke hoko pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau fai ia. Ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga tuʻunga ʻo e feohí ʻi heʻetau ngāue fakatahá.14

ʻOua muʻa naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻoku tau tui ki he lotoʻofá mo e fai lelei ki he kakai kotoa peé. ʻOku ou tui pau te tau lava ʻo akoʻi lelei ʻetau fānaú ke ʻoua naʻa tau toe manavasiʻi naʻa mole ʻenau tuí he lolotonga ʻenau anga fakakaumeʻa mo fakaʻatuʻi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tali e tokāteline ʻo e Siasi ko ʻení. … Tau kau atu ki he ngaahi ngāue lelei fakakoló. Mahalo naʻa ʻi ai ha ngaahi tūkunga, ʻe hoko ai ha ngaahi palopalema fakaangamaʻa kovi lahi, he ʻikai ke tau lava o ofeʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e tefitoʻi moʻoní. Ka te tau lava ʻi he faʻahinga meʻa peheé, ke taʻeloto ʻi he founga fakaʻapaʻapa. Te tau lava ʻo tala e loto moʻoni ʻo kinautolu he ʻikai ke tau lava ʻo tali ʻenau fakakaukaú. Te tau lava ʻo lea kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní kae ʻikai ko e tōʻongá.

ʻI he ngaahi ngāue ko ia ʻokú ne tokoniʻi ʻa e koló, pea ʻoku fokotuʻutuʻu ke monūʻia ai kotoa hono kakai tuʻufonuá, tau laka atu pea ʻai ke tau ʻaonga. …

… Akoʻi kinautolu ʻokú ke fatongiaʻakí ʻi he mahuʻinga ʻo e ʻulungaanga leleí. Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau kau atu ki he ngaahi felīngiaki he kakaí, mo manatuʻi ʻoku fakalotoa ange ʻa e leʻosiʻi kae ʻuhinga lolotó ʻi he fakafepaki leʻo hohaʻa mo kaikailá. ʻE tāpuekina ʻe hotau kakaí ʻa e ngaahi koló, mo honau ngaahi fāmilí pea mo e Siasí, ʻi he tali ʻo e faʻahinga fatongia peheé.15

ʻĪmisi
women hugging

“ʻA ala hoko ʻetau angaʻofá ko ha taukave fakalotoa lelei taha ia ki he meʻa ʻoku tau tui ki aí.”

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei tukulolo ki he mālohi ʻo e koví. Te tau lava pea kuo pau ke tau pukepuke ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku taukaveʻi ʻe he Siasí ni talu mei hono fokotuʻú. ʻOku ʻi ai ha founga lelei ange mei he founga ʻa e māmaní. Kapau ko ha meʻa ia ke te tuʻu tokotaha ai, kuo pau ke tau fai ia.

Ka he ʻikai ke tau tuēnoa. ʻOku ou tui ʻoku lauimiliona ha kakai ʻi he funga māmaní ʻoku nau mamahi ʻi he kovi ʻoku nau fakatokangaʻi ʻi honau ʻātakaí. ʻOku nau saiʻia ʻi he angamaʻá, leleí mo e langaki moʻuí. Te nau hiki hake mo kinautolu honau leʻó mo foaki honau iví ke paotoloaki ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku taau ke pukepuke mo tanumakí.16

Tau lotua muʻa ʻa e ngaahi mālohi ʻo e leleí. Tau ala atu muʻa ʻo tokoni ki he kakai tangata mo fafine loto leleí, tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tui fakalotú mo e potu ʻoku nau nofo aí. Tau tuʻu mālohi ʻo fakafepakiʻi ʻa e koví, ʻi heni pea mo muli. … Te tau lava ʻo hoko ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi he māmani ko ʻení, ʻa kitautolu kātoa.17

4

Ko e taimi ʻoku tau ʻofa, fakaʻapaʻapaʻi, mo angaʻofa ai ki he niʻihi kehé, ʻoku tau fakahaaʻi ko e kau ākonga moʻoni kitautolu ʻa Sīsū Kalaisi.

Ko e taimi ʻoku tau ʻunuaki ai kimuʻa hotau misiona makehé, ʻoku tau ngāue ʻi ha fekau kuo foaki ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú, ʻa ia kuó Ne folofola ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi mo aofangatuku ko ʻení. Ko ʻEne ngāue mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa ʻeni. ʻOku mau fakapapauʻi mo fakamoʻoniʻi Ia. Ka ʻoku fie maʻu ke tau fai ia ʻo ʻikai ha fakafuofuolahi pe fiemāʻoniʻoni.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Pitá, ko kitautolú ko “ha kakai kuo fili, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ke tau lava ʻo “fakahā ʻa e ʻulungaanga lelei ʻo ia naʻá ne ui mai ʻa [kitautolu] mei he fakapoʻulí ki heʻene maama leleí” (1 Pita 2:9). …

… Tau hoko muʻa ko e kau ākonga moʻoni ʻa Kalaisi, ʻo tauhi ʻa e Lao Koulá, ke fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke nau fai mai kiate kitautolú. Tau fakamālohia muʻa ʻetau tuí pea mo ia ʻo ʻetau fānaú lolotonga ʻetau angalelei kiate kinautolu ʻoku ʻikai kau heʻetau tui fakalotú. ʻE ikunaʻi ʻe he ʻofá mo e fakaʻapaʻapá ʻa e ʻelemēniti kotoa ʻo e loto fehiʻá. ʻE ala hoko ʻetau angaʻofá ko ha taukave fakalotoa lelei taha ki he meʻa ʻoku tau tui ki aí.18

ʻOku ou fie fokotuʻu atu ke tau fakatupulaki ha loto fie tokoni kiate kinautolu ʻoku ʻikai kau mo kitautolú, ke poupouʻi kinautolu, ke taki kinautolu ʻi he angalelei mo e angaʻofa ki he ngaahi feohiʻanga te ne ala takiekina ai kinautolu ki he ngaahi polokalama fakaʻofoʻofa ʻa e Siasí.

ʻOku ou fakakaukau ki he maau ʻa ʻEtuini Makihemí:

Naʻá ne fai ha meʻa ʻo fakamavaheʻi au ki tuʻa—

Ko e ʻauhē, angatuʻu, pea mo e luma.

Ka naʻá ku maʻu mo ʻOfa ʻa e poto ke ikuna.

Naʻá ma fai ha meʻa ʻo fakakau mai ia mei tuʻa!19

ʻOku ʻikai moʻoni ke tau fie maʻu ke pōlepole ʻi [heʻetau tui fakalotú] pe ke fakafuofuolahi ʻi ha faʻahinga founga. ʻOku hoko e ʻulungaanga peheé ko ha fakafepaki ki he Laumālie ʻo Kalaisí ʻa ia ʻoku tonu ke tau faʻifaʻitakí. ʻOku hāsino ʻa e Laumālie ko iá ʻi he lotó mo e laumālié, ʻi he tōʻonga fakalongolongo mo ʻikai pōlepole ʻo ʻetau moʻuí.

Kuo tau ʻosi mamata kotoa ʻi ha niʻihi ne tau meimei meheka ai koeʻuhí he naʻa nau tanumaki ha ʻulungaanga, neongo ka ʻikai fai ha lave ki ai, te ne kei ʻomi pē ʻe ia e fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí heʻene fisikituʻa mei heʻenau tōʻongá.

Te tau lava tukuhifo hotau leʻó ke kiʻi leʻo siʻi ange. Te tau lava ʻo fetongi atu e leleí ki he koví. Te tau lava ʻo malimali ʻi he taimi ʻe faingofua ange ai ke ʻitá. Te tau lava ʻo mapuleʻi pē kitautolu pea mo tekeʻi ha faʻahinga manuki ʻoku fai mai kiate kitautolu.20

ʻOku mahino moʻoni koā kiate kitautolu, ʻoku mahino koā hono mahuʻinga kāfakafa ʻo e meʻa ʻoku tau maʻú? Ko e aofangatuku ʻeni ʻo e ngaahi toʻu tangata ʻo e tangatá, ko e kuonga fakaʻosi ʻi he lekooti ʻo e aʻusia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

Ka ʻoku ʻikai tuku ʻe he meʻá ni kitautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku tau lelei taha ai. Ka, ʻoku totonu ke ne fakalotomāʻulaloʻi kitautolu. ʻOkú ne hilifaki kiate kitautolu ha fatongia taʻeliua ke tau ala atu ʻi he loto tokanga ki he taha kotoa ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne akoʻi, “Ke [ke] ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē ko koé” (Mātiu 19:19). Kuo pau ke tau lī kituʻa ʻa e fiemāʻoniʻoní pea mavahe mei he tokanga pē ki he meʻa ʻaʻatá. …

Ko kitautolu ʻo e toʻu tangata ko ʻení ko e ututaʻu fakaʻosi ia ʻo e kuonga kotoa kimuʻá. ʻOku ʻikai feʻunga ke ʻiloʻi pē ko ha mēmipa kita ʻo e Siasí ni. ʻOku ʻiate kitautolu ha tufakanga molumalu. Tau fehangahangai mo ia pea ngāueʻi.

Kuo pau ke tau moʻui ʻo taau mo e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí, ʻo ʻofa faka-Kalaisi ki he kakai kotoa, pea fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí, ʻo faiako ʻi he faʻifaʻitakiʻanga e ngaahi hala ʻo e ʻEikí mo fakahoko ʻa e ngāue kāfakafa kuó Ne tuku mai kiate kitautolú.21

Mei he lotu fakatapui ʻo e Senitā Konifelenisi ʻi Sōleki Siti, ʻIutaá: ʻOfa ke mau angaʻofa mo lotoʻofa kimautolu Ho Siasí. ʻOfa ke tau pukepuke ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui mo e angafai ʻoku ʻiloa ai kitautolú pea mo tukuange ʻa e faingamālie ki he niʻihi kehé “pe ʻe founga fēfē, pe ʻe fai ʻi fē, pe ko e hā te nau lotu ki aí” [Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:11]. Tāpuakiʻi muʻa kimautolu ke mau tokoni ki homau ngaahi kaungāʻapi leleí mo ʻaonga ki he taha kotoa. Tuku ke mau hiki hake ʻa e ngaahi nimá mo fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivai pe faingataʻaʻiá [vakai, T&F 81:5]. ʻOfa te tau nofo fakataha kotoa ʻi he melino mo fefakahoungaʻiʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki.22

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi Fehuʻí

  • Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke manatuʻi ʻi heʻetau feohi mo e niʻihi kehé, ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá? (Vakai ki he konga 1.) ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo fakatupulaki ha ʻofa houngaʻia mo ha fakaʻapaʻapa lahi ange ki he niʻihi kehé? ʻE founga fēfē ke lava ʻe he kakai lalahí ʻo akoʻi e fānaú ke nau fakahoungaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e niʻihi kehé?

  • Toe fakamanatu e faleʻi ʻa Palesiteni Hingikelī ki heʻetau vā fetuʻutaki mo e kakai ʻoku ʻikai kau heʻetau tui fakalotú (vakai ki he konga 2). Te tau ʻilo fēfē pe ʻoku tau fakafōtunga atu ʻa e fakafuofuolahí pe fiemāʻoniʻoní ʻi heʻetau feohí? Te tau lava fēfē ke fakahaaʻi ha anga fakakaumeʻa mo ha ʻofa lahi ange kiate kinautolu ʻoku nau tui fakalotu kehé?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāue fakataha ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí mo e kakai kehé ʻi he ngaahi ngāue leleí? (Vakai ki he konga 3.) Ko e hā ha sīpinga ʻo e faʻahinga ngāue peheé? ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo hoko ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi hotau koló?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá ʻi he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Hingikelī he konga 4? Kuo founga fēfē haʻo fakatokangaʻi hono ikunaʻi ʻe he ʻofá mo e fakaʻapaʻapá ʻa e ngaahi ongoʻi tāufehiʻá? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻetau tōʻonga ki he niʻihi kehé “ko e taukave fakalotoa lelei taha ki he meʻa ʻoku tau tui ki aí”? Fakakaukauʻi ha ngaahi founga pau te ke lava ai ʻo tokoni ki he niʻihi kehé?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Mātiu 7:12; Luke 9:49–50; Sione 13:34–35; 1 Sione 4:7–8; T&F 1:30; 123:12–14; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13

Tokoni ki he Akó

“ʻI hoʻo ongoʻi ko ia ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he mahino kiate koe ʻa e ongoongoleleí, te ke fie fakaʻaongaʻi leva ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Feinga ke ke moʻui ʻo fakatatau mo e mahino ʻokú ke maʻú. ʻI hoʻo fai iá, ʻe toe fakamālohia ange ai hoʻo tuí, ʻiló, mo hoʻo fakamoʻoní” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 21).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 663–64.

  2. ʻI he Sheri L. Dew, Go Forth with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 537–38.

  3. “Remember … Thy Church, O Lord,” Ensign, May 1996, 83).

  4. “This Thing Was Not Done in a Corner,” Ensign, Nov. 1996, 51.

  5. Mike Wallace, in Gordon B. Hinckley, Standing for Something: Ten Neglected Virtues That Will Heal Our Hearts and Homes (2000), viii.

  6. “The Work Moves Forward,” Ensign, May 1999, 5.

  7. “Four Simple Things to Help Our Families and Our Nations,” Ensign, Sept. 1996, 7.

  8. “Messages of Inspiration from President Hinckley,” Church News, Oct. 1996, 2.

  9. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 417.

  10. “This Is the Work of the Master,” Ensign, May 1995, 71; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007],398).

  11. “Remarks at Pioneer Day Commemoration Concert,” Ensign, Oct. 2001, 70.

  12. “We Bear Witness of Him,” Ensign, May 1998, 4.

  13. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2, 350.

  14. “We Bear Witness of Him,” Ensign, 4–5.

  15. Teachings of Gordon B. Hinckley 131.

  16. “Standing Strong and Immovable,” Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 10, 2004, 20.

  17. “The Times in Which We Live,” Ensign, Nov. 2001, 74.

  18. “We Bear Witness of Him,” 5.

  19. “Four B’s for Boys,” Ensign, Nov. 1981, 41; fakaʻaongaʻi e Edwin Markham, “Outwitted,” ʻi he The Best Loved Poems of the American People, sel. Hazel Felleman (1936), 67.

  20. “Each a Better Person,” Ensign or Liahona, Nov. 2002, 100.

  21. “The Dawning of a Brighter Day,” Ensign pe Liahona, May 2004, 83–84.

  22. Dedicatory prayer for the Conference Center, ʻi he “This Great Millennial Year,” Ensign, Nov. 2000, 71.