Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 13: Ko e Nonga mo e Fiemālie tuʻunga ʻi he Moʻui Fakafalala Fakaetuʻasino pē Kiate Kitá


Vahe 13

Ko e Nonga mo e Fiemālie tuʻunga ʻi he Moʻui Fakafalala Fakaetuʻasino pē Kiate Kitá

“ʻOku tau akoʻi ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí, ʻoku totonu ke tau fai maʻatautolu mo tokonaki maʻa ʻetau ngaahi fie maʻu ʻatautolú.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe ako ʻe Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene kei siʻí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi heʻene ngāue mo ʻene ongomātuʻá pea mo ʻenau fānaú. Naʻá ne manatuʻi kimui mai ʻo pehē:

“Naʻa mau nofo ʻi he feituʻu naʻá ku pehē ko ha ʻapi lahi. … Naʻe lahi ʻa e lotoʻataʻataá, lahi mo e ʻuluʻakau naʻa nau fakatō ha laʻi ʻakau ʻe lauimiliona, pea mo ha ngāue lahi fau ke fai maʻu pē.

“… Naʻe ʻi ai haʻamau sitou ʻi he peitó mo ha sitou ʻi he loki kaí. Naʻe toki fokotuʻu kimui ange ha tofunanga, pea ko ha toki meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni. Ka naʻe fuʻu lahi ʻene fie maʻu malalá, pea naʻe ʻikai ha mīsini tata malala. Naʻe pau ke tata sāvolo ʻa e malalá ki he loto tofunangá pea mo fokotuʻutuʻu fakalelei he pō kotoa pē.

“Naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga mei he fuʻu tofunanga lahi ko iá: kapau naʻá ke kei māfana, ne pau ke ke ngāue ki hono tata e malalá.

“Ne fakakaukau ʻeku tangataʻeikí ʻoku totonu ke ako ʻene fānau tangatá ke ngāue, ʻi he faʻahitaʻu māfaná pea pehē ʻi he faʻahitaʻu momokó, ko ia naʻá ne fakatau ha faama ʻeka ʻe nima [fakafuofua ki he sikuea mita ʻe 20,000], ʻa ia naʻe fāifai pea aʻu ʻo laka hake ʻi he ʻeka ʻe tolungofulú. Naʻa mau nofo ai he faʻahitaʻu māfaná pea foki ki he koló ʻi he taimi kamata ʻa e akó.

“Naʻe ʻi ai haʻamau fuʻu ngoue ʻakau fua, pea naʻe pau ke ʻauhani ʻa e ʻuluʻakaú he faʻahitaʻu failau kotoa pē. Naʻe ʻave kimautolu ʻe he tangataʻeikí ki he fakahinohino ʻauhani ne fai ʻe he kau mataotao mei he kolisi ngoué. Naʻa mau ako ai ha foʻi moʻoni mahuʻinga—te ke lava pē ʻo fakafuofuaʻi e faʻahinga fuaʻi ʻakau te ke toli ʻi Sepitemá ʻi he founga hoʻo ʻauhani ʻi Fēpuelí.”1

Naʻe faʻa akoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ha ngaahi lēsoni faingofua hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he hoko ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ko e konga hono fakavaʻe fakafoʻituituí. Naʻe fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he ngāue mālohí, mo ne poupouʻi ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau moʻui fakatatau mo e meʻa ʻoku nau maʻú pea mo teuteu ki he ngaahi meʻa fakamamahi ʻe hoko mai ʻi he kahaʻú.

Makehe mei heʻene akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, naʻe toe tokoni ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi hono ʻomi ha ngaahi founga ke muimui ki ai ʻa e Kāingalotú. Hangē ko ʻení, naʻá ne fakafeʻiloaki ʻi ʻEpeleli 2001 ʻa e Sinoʻi Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, ʻa ia naʻá ne pehē naʻe fakahinohino fakalaumālie ʻe he ʻEikí.2 Naʻe lava ʻa e kakaí ʻi he polokalamá ni ke foaki ha paʻanga te ne lava ʻo ʻoange ha ngaahi nō taimi nounou ke tokoni ki he kau mēmipa ʻoku feʻunga ʻi he Siasí, ko e lahi tahá ko e kau ʻosi faifekau, ke maʻu ha ako pe ako fakatekinikale koē ʻe iku maʻu ai ha ngāue maʻuʻanga moʻui leleí. Ko e taimi naʻe totongi ai ʻe he kakaí e ngaahi nō ko ʻení, ʻoku tānaki e paʻanga ko iá ki he sinoʻi paʻangá ke tokoniʻi kinautolu ʻe kau ʻi he kahaʻú. Kuo tokoniʻi ʻe he Sinoʻi Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ha kakai ʻe laumano ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Hingikelií, ʻokú ne ʻomi ha “huelo ʻo e ʻamanaki lelei.”3

ʻĪmisi
woman gardening

“ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi he lalo langí te ne fetongi ʻa e ngāue ʻaongá. Ko e founga ia ʻoku hoko ai ʻo moʻoni ʻa e ngaahi fakaʻānauá.

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Kapau te tau ngāue ʻi he anga fakaʻeiʻeiki, ʻe tāpuakiʻi ʻetau moʻuí ʻo taʻengata.

ʻOku ou tui ki he ongoongolelei ʻo e ngāué. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi he lalo langí te ne fetongi ʻa e ngāue ʻaongá. Ko e founga ia ʻoku hoko ai ʻo moʻoni ʻa e ngaahi fakaʻānauá. Ko e founga ia ʻoku hoko ai e ngaahi vīsone fakafoʻituituí ko ha lavameʻa kāfakafá.4

ʻOku lelei pē kiʻi vaʻingá mo e kiʻi mālōloó. Ka ko e ngāué ʻokú ne ʻai e faikehekehe ʻi he moʻui ʻa ha tangata mo ha fefine. Ko e ngāué ʻokú ne ʻomi ʻa e meʻakai ʻoku tau kaí, ʻa e vala ʻoku tau tuí, ʻa e ʻapi ʻoku tau nofo aí. He ʻikai ke tau lava ʻo fakaʻikaiʻi e fie maʻu ke ngāue ʻaki e nima pōtoʻi ngāué mo e ʻatamai kuo ʻosi akoʻí kapau ʻoku tau loto ke tau tupulaki mo tuʻumālie fakafoʻituitui mo fakakātoa.5

Kuó u ʻilo ta ko e moʻuí ʻoku ʻikai ko ha ngaahi ngāue ʻiloa. Ko e tuʻunga lelei taha ʻo e moʻuí ke lelei mo fakaʻeiʻeiki maʻu pē, ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke faí ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí ʻo ʻikai fakahīkihikiʻi. Kuó u ʻosi pehē ʻoku ʻikai ko e kau potó ʻoku nau ʻai e faikehekehe ʻi he māmani ko ʻení. Kuó u ʻosi pehē ko e ngāue ʻo e māmaní ʻoku fakahoko lahi taha pē ʻe he kakai tangata mo fafine mo e tāleniti angamaheni ka kuo nau ngāue ʻi ha founga fakaofo.6

ʻOku fie mau ke ngāue ʻa e fānaú mo ʻenau mātuʻá—ke fufulu peleti mo kinautolu, ke mopi ʻa e falikí mo kinautolu, ke kosi ʻa e musié, ke ʻauhani e ʻuluʻakaú mo e ʻakau īkí, ke vali mo ngaahi pea mo fakamaʻa pea mo fai ha ngaahi meʻa ʻe laungeau te nau lava ai ʻo ʻilo ko e ngāué ko e totongi ia ʻo e maʻá mo e fakalakalaká mo e tuʻumālié.7

ʻĪmisi
man and boys with woodpile

“ʻOku fie maʻu ke ngāue ʻa e fānaú mo ʻenau mātuʻá. … Te nau ʻilo ai ko e ngāué ko e totongi ia ʻo e maʻá mo e fakalakalaká pea mo e tuʻumālié.”

Ko e poto maʻongoʻonga ʻo e Siasi ko ʻení ʻa e ngāué. ʻOku ngāue ʻa e taha kotoa. ʻOku ʻikai ke ke fakalakalaka kae ʻoua ke ke ngāue. ʻOku hangē ʻa e tuí, mo e fakamoʻoni ki he moʻoní ko e uoua ʻo hoku nimá. Kapau te u fakaʻaongaʻi ia, ʻe fakaʻau ʻo mālohi ange. Ka ʻo kapau te ke āfei ia, ʻoku fakaʻau ʻo vaivai mo ngāvaivai. ʻOku tau ʻai e kakaí ke nau ngāue. ʻOku tau fie maʻu ha ngaahi meʻa lahi meiate kinautolu, pea ko e meʻa fakaofo mo fakaʻofoʻofa tahá ko ʻenau lavaʻí. ʻOku nau ʻomi ha ola.8

He ʻikai hoko ha meʻa ia ʻi he Siasí ni kae ʻoua ke mou ngāue. ʻOku hangē ia ha saliote teketeké. ʻOku ʻikai ngaue ia kae ʻoua kuó ke puke ʻa e ongo kaú ʻo teke. ʻOku paotoloaki ʻe he ngāue mālohí e ngāue ʻa e ʻEikí, pea kapau naʻá ke ako ke ngāue ʻi he fakaʻeiʻeiki moʻoni, te ne tāpuakiʻi hoʻo moʻuí ʻo taʻengata. ʻOku ou ʻoatu ia ʻaki e kotoa hoku lotó. Te ne tāpuakiʻi hoʻomou moʻuí ʻo taʻengata.9

2

ʻOku ʻi ai hatau fatongia ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau hiki hake kinautolu pea mo tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu.

ʻOku ʻi ai ha lea motuʻa ʻoku pehē, kapau te ke ʻoange ki ha taha ha mataʻi ika, ʻe maʻu ha meʻa ke ne kai ʻi he ʻaho ko iá. Ka, ʻo kapau te ke akoʻi ia ke toutai, te ne kai ia ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. …

ʻOfa ke foaki mai ʻe he ʻEikí ha vīsone mo ha mahino ke tau fai e ngaahi meʻa ko ia te ne tokoniʻi hotau kāingalotú ʻo ʻikai ʻi he fakalaumālié pē ka ʻi he fakatuʻasinó foki. Kuo hilifaki kiate kitautolu ha tufakanga mātuʻaki mafatukituki. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita … ko ha tui fakalotu he ʻikai ke ne tokoniʻi ha taha ʻi he moʻui ko ʻení ʻoku ngali he ʻikai ke ne fai ha meʻa fēfē maʻana ki he moʻui ka hokó (vakai, Truth about Mormonism,” Out West magazine, Sept. 1905, 242).

ʻI he feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e masivá ʻi hotau kakaí, kuo pau ke tau fai e meʻa kotoa te tau lavá ke tokoni ke nau tokoniʻi pē kinautolu, ke fokotuʻu ʻenau moʻuí ʻi ha fakavaʻe ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻa ia ʻe lava ke maʻu ʻi he akó. Ko e akó ko e kī ia ki he faingamālié. …

Ko hotau fatongia molumalu … ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí” (T&F 81:5). Kuo pau ke tau tokoni ke nau lava ʻo moʻui fakafalala pē kiate kinautolu mo ikuna.

ʻOku ou tui ʻoku ʻikai loto ʻa e ʻEikí ke mamata ki Hono kakaí ʻoku tauteaʻi ke moʻui masivá. ʻOku ou tui te Ne fie maʻu ʻa e kau faivelengá ke nau fiefia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻo e māmaní. Te Ne ʻai ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke tokoniʻi kinautolu.10

ʻI heʻetau akoʻí, ʻoku totonu ke fai ʻe he fakafoʻituituí ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne lavá. Ko e taimi kuo ʻosi kotoa ai ʻene ngaahi maʻuʻanga tokoní, ʻoku tonu leva ke tafoki ki hono fāmilí ke nau tokoni ki ai. Ko e taimi ʻoku ʻikai ke lava ai ʻe he fāmilí ʻo fai iá, ʻe hoko atu leva ʻa e Siasí. Pea ko e taimi ʻoku tokoni ai ʻa e Siasí, ko ʻetau fakaʻamu lahi tahá ke ʻuluaki tokangaekina ʻene ngaahi fie maʻu vivilí pea toki tokoniʻi ia kapau ʻoku kei fie maʻu tokoni, kae akoʻi foki ia ʻi he lolotonga ʻo e meʻa ko ʻení, ke maʻu haʻane ngāue, mo kumi ha faʻahinga founga ke lava ʻo toe tuʻu pē ʻiate ia. Ko e kaveinga kakato ia ʻo e polokalama uelofea [ʻa e Siasí].11

Ko kinautolu kuo kau ʻi he polokalamá ni ʻo nau maʻu tokoní, kuo fakahaofi mei he “malaʻia ʻo e fakapikopikó pea mo e kovi ʻo e maʻu e paʻanga taʻe totongí.” Kuo fakahaofi honau ngeiá mo honau fakaʻapaʻapaʻí. Pea ko e kakai tangata mo fafine tokolahi ko ia kuo teʻeki ai ke nau maʻu fakahangatonu e tokoní, ka kuo nau kau ʻi he tō mo e fakatolonga e meʻakaí ʻi ha ngaahi ngāue lahi fekauʻaki mo iá, ʻoku nau fakamoʻoni ki he fiefia ʻoku lava ke maʻu ʻi he ngāue taʻe-siokita maʻá e niʻihi kehé.

He ʻikai lava ha taha kuo siotonu ʻi he polokalamá ni mo hono ngaahi leleí mo e ola kāfakafá ʻo toe veiveiua ʻi he laumālie ʻo e fakahā naʻá ne fakahoko iá mo ne fakalahi hono mālohi ki he leleí.12

Kuo pau ke tau fai atu ʻi he ngāué ni. ʻE ʻi ai maʻu pē ha fie maʻu. Te tau fefaʻuhi maʻu pē mo e fiekaiá mo e fie maʻú mo e meʻa fakamamahí ʻo taʻengata. Pea ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa kinautolu koē kuo ongo ki honau lotó e maama ʻo e ongoongoleleí, te nau loto fiemālie ke tokoni mo ngāue pea mo hiki hake ʻa e masiva ʻo e māmaní.

Kuo tau fokotuʻu ʻa e Sinoʻi Paʻanga Fakaako Tuʻumaʻú ko ha feinga meimei tatau. Kuo fakahoko ia ʻo fou ʻi hoʻomou ngaahi foaki lahí. … ʻOku fakaʻatā ʻa e noó ki he kau talavou mo e kau finemui moʻui taaú ki he akó. Ka ʻikai ia, te nau ʻefihia ʻi he masiva taʻe liua ne tofanga ai ʻenau mātuʻá mo e ngaahi kuí ʻo laui toʻu tangatá. …

Ko e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻokú ne tataki ʻa e ngāué ni. Ko e ngaue fakauelofea ko ʻení ko ha ngāue fakatuʻasino, ʻoku fakahaaʻi ʻi he laise mo e piini, ʻi he sipi kafu mo e tēniti, ʻi he vala mo e faitoʻo, ʻi he ngāue maʻuʻanga moʻui mo e ako ki ha ngāue lelei ange. Ka ko e ngāue fakatuʻasino ʻoku lau ko ʻení ko hano fakafōtunga ia ki tuʻa ʻo e laumālie ʻi lotó—ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻa ia naʻe lau ʻo pehē, naʻe “faʻa feʻaluaki ʻo fai lelei”(Ngāue 10:38).13

3

Kuo poupouʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá ke tau teuteu fakalaumālie mo fakatuʻasino ki he ngaahi meʻa fakamamahi ʻe hoko maí.

ʻOku tau akoʻi ʻe moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí, ʻoku totonu ke tau tokonaki maʻatautolu mo feau ʻetau ngaahi fie maʻú. Pea ko ia ʻoku tau poupouʻi ai hotau kakaí ke ʻi ai haʻanau faʻahinga meʻa, ke palani tokamuʻa, ʻai maʻu pē … ke ʻi ai ha meʻakai, fokotuʻu ha ʻakauni fakahū paʻanga, kapau ʻe lava, telia ʻa e ʻaho ʻo e faingataʻá. ʻOku hoko e ngaahi faingataʻá he taimi ʻe niʻihi ki he kakaí ʻi he taimi taʻe-ʻamanekina—ʻa e taʻemaʻungāué, puké, mo e ngaahi meʻa peheé.14

ʻOku ʻikai sola ʻa e maama motuʻá ni ia ki he ngaahi meʻa fakamamahí mo e faingataʻá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi ʻo kitautolu ko ia ʻoku lau mo tui ki he folofolá e ngaahi fakatokanga ʻa e kau palōfitá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamamahi kuo hokó pea mo ia ʻoku teʻeki hokó. …

Hono ʻikai mahuʻinga fau e ngaahi lea ʻo e fakahaá ʻi he vahe 88 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻe tō hili e fakamoʻoni ʻa e kau kaumātuʻá. ʻOku folofola ʻa e ʻEikí:

“He ʻo ka hili hoʻomou fakamoʻoní ʻe hoko mai ʻa e fakamoʻoni ʻa e ngaahi mofuike, ʻa ia ʻe fakatupu ai ʻa e ngaahi toʻe ʻi loto ʻiate ia, pea ʻe tō hifo ʻa e kakaí ki he kelekelé pea ʻe ʻikai te nau lava ʻo tuʻu.

“Pea ʻe hoko mai foki mo e fakamoʻoni ʻa e leʻo ʻo e ngaahi mana, mo e leʻo ʻo e ngaahi ʻuhila, pea mo e leʻo ʻo e ngaahi afā, pea mo e leʻo ʻo e ngaahi peau ʻo e tahí ʻoku pā mai ʻo laka atu ʻi honau ngaahi ngataʻangá.

“Pea ʻe moveuveu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; pea ko e moʻoni, ʻe vaivai ʻa e loto ʻo e kakaí; koeʻuhí he ʻe hoko mai ʻa e ilifia ki he kakai kotoa pē” (T&F 88:89–91). …

… Pea hangē ko e ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he kuo hilí, ʻoku tau ʻamanaki ke lahi ange ʻi he kahaʻú. Ko e hā te tau faí?

Naʻe pehē ʻe ha taha naʻe ʻikai ke ʻuha ʻi he taimi naʻe foʻu ai ʻe Noa ʻa e ʻaʻaké. Ka naʻá ne foʻu ia, pea naʻe tō mai ʻa e ʻuhá.

Kuo ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí, “Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē” (T&F 38:30).

ʻOku ʻoatu foki ʻa e fuofua tokateú ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku pehē ai, “Ko ia, mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai, kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí” (T&F 87:8). …

Te tau lava ʻo moʻui ke tau lava ʻo kole ki he ʻEikí ʻa ʻEne maluʻí mo e fakahinohinó. Ko e meʻa ʻeni ke fakamuʻomuʻa tahá. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ki Heʻene tokoní kapau ʻoku ʻikai ke tau fie tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko kitautolu he Siasi ko ʻení kuo tau maʻu ha fakamoʻoni feʻunga ki he ngaahi tautea ʻo e talangataʻá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e ongo puleʻanga ʻo e kakai Sēletí mo e kakai Nīfaí fakatouʻosi. Naʻá na takitaha tō mei he nāunauʻiá ki he fakaʻauhá koeʻuhí ko e faiangahalá.

ʻIo, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tō ʻa e ʻuhá ki he angatonú mo e taʻeangatonú (vakai, Mātiu 54:45). Ka neongo ʻoku mate ʻa e angatonú, ʻoku ʻikai ke nau mole, ka ʻoku fakahaofi tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Huhuʻí. Naʻe tohi ʻe Paula ki he kakai Lomá, “He kapau ʻoku tau moʻui, ʻoku tau moʻui ki he ʻEikí; pea kapau ʻoku tau mate, ʻoku tau mate ki he ʻEikí” (Loma 14:8). …

Kuo ʻosi … faleʻi mo poupouʻi hotau kakaí ke nau fai ʻa e faʻahinga teuteu peheé he te ne fakapapauʻi te nau moʻui ʻo ka tō mai ha fakatamaki.

Te tau lava ʻo tuku mavahe ha vai, meʻakai angamaheni, faitoʻo, mo ha vala ke tau māfana. ʻOku totonu ke tau tuku mavahe ha kiʻi paʻanga telia ʻa e ʻaho ʻo e faingataʻá.15

ʻOku tau maʻu ha polokalama uelofea lelei mo ha ngaahi fale ki he faʻahinga meʻa hangē ko e tauhi ʻo e kelení ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. ʻOku mahuʻinga ke tau fai ʻeni. Ka ko e feituʻu lelei taha ke tuku mavahe ai ha meʻakaí ko hotau ʻapí, fakataha mo ha kiʻi paʻanga ʻi he ʻakauni pangikeé. Ko e polokalama uelofea lelei tahá ʻa ʻetau polokalama uelofea ʻa tautolu peé. ʻOku lelei ange kapa uite ʻe nima pe ono ʻi ʻapí ʻi ha puha ʻe taha ʻi he tukuʻanga koloá. …

Te tau lava pē ʻo kamata siʻisiʻi. Te tau lava ʻo kamata ʻaki ha meʻakai ki he uike pē taha pea toki hiki ai ki ha māhina, pea ki ha māhina ʻe tolu. Ko ʻeku lau ʻeni ki ha meʻakai feʻunga mo e ngaahi tefitoʻi fie maʻú. ʻOku mou meaʻi kotoa, ʻoku ʻikai ko ha faleʻi foʻou ʻeni. Ka ʻoku ou manavasiʻi he ʻoku ongoʻi ʻe ha tokolahi ko e meʻakai kuo tokonaki ki ha taimi lōloá ʻoku tāukakapa kiate kinautolu ʻoku ʻikai ngelengele ke feingá.

Kamata siʻisiʻi … pea toki langa ai ki ha taumuʻa ʻoku malavá. Fakahū maʻu pē ha kiʻi paʻanga, pea te ke ʻohovale ʻi he lahi ʻoku tānakí.16

4

ʻOku tau fiefia ʻi he ʻataʻataá mo e tauʻatāina ʻi heʻetau fakaʻehiʻehi mei he moʻuá ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku tau tuku mavahe ai ha paʻanga ki he taimi ʻo e fie maʻú.

Kuo ʻosi toutou akonekina kitautolu fekauʻaki mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, fekauʻaki mo e moʻuá, pea fekauʻaki mo e moʻui fakapotopotó. ʻOku tokolahi fau hatau kakai ʻoku moʻua lahi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu fie maʻu moʻoni. … ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu kāingalotu ʻo e Siasí ni ke mou fakaʻataʻatā mei he fakamoʻuá ʻo ka lava, pea tuku mavahe ha kiʻi paʻanga ki ha ʻaho faingataʻa.17

Kuo hokosia ʻa e taimi ke fakamaau ai hotau ngaahi falé. …

Naʻe [pehē] ʻe J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi ʻo e 1938: “Ko hoʻo fakamoʻua pē, ʻoku hoko leva e totongi tupú ko ho takaua ʻi he miniti kotoa ʻo e ʻahó mo e poʻulí; he ʻikai ke ke lava ʻo fakaliʻeliʻaki pe hao mei ai; he ʻikai ke ke lava ʻo tuli; ʻoku ʻikai ufi mai ia ki he kolé, ngaahi fie maʻú, pe tuʻutuʻuní; pea ko hoʻo tuʻu pē ʻi hono halangá pe kolosi ʻi hono ʻalungá pe ʻikai feau ʻene ngaahi fie maʻú, ʻokú ne laiki koe” (ʻi he Conference Report, Apr. 1938, 103).

ʻIo, ʻoku ou ʻilo mahalo naʻa fie maʻu ke nō ke maʻu ha ʻapi. Ka tau fakatau muʻa ha ʻapi ʻoku tau lava ʻo totongí pea fakasiʻisiʻi ai e totongi ʻe fakangangauʻulu taʻe ʻi ai ha angaʻofa pe ha toe kiʻi mālōloó. …

Talu mei he kamata ʻa e Siasí, mo e folofola ʻa e ʻEikí ki he meʻa ko ʻeni ʻo e fakamoʻuá. Naʻá Ne folofola kia Māteni Hālisi ʻi ha fakahā ʻo pehē: “Totongi ʻa e moʻua kuó ke alea ki ai mo e tangata faipākí. Vete ange koe mei he pōpulá” (T&F 19:35).

Naʻe toutou lea ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻi he meʻá ni. … Naʻá ne pehē: “Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa pē taha te ne ʻomi ʻa e nongá mo e fiemālié ki he loto ʻo e tangatá, pea ki he fāmilí, ko ʻetau moʻui fakatatau mo e meʻa ʻoku tau maʻú. Pea kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa pē taha ʻoku fakakulukia mo fakalotosiʻi pea mo fakalotofoʻi, ko e moʻua mo e haʻisia ʻoku ʻikai lava ʻe ha taha ke feau” (Gospel Standards, comp. G. Homer Durham [1941], 111).

ʻOku tau ʻave ha pōpoaki ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he Siasí kotoa. He ʻikai ke lava ʻo aʻusia ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha fuʻu moʻua lahi ʻoku fakamafasia ki hotau fāmilí. ʻOku ʻikai ʻataʻatā pe tauʻatāina ha taha mei he pōpulá ʻi he taimi ʻoku haʻisia ai ki ha niʻihi kehe.

Kuo mau feinga ke tā-sīpinga ʻi heʻemau tokangaʻi e ngaahi ngāue ʻa e Siasí. Fakatatau mo e tuʻutuʻuní, kuo pau ke muimui pau ki he founga ʻo e tuku mavahe ʻi he taʻu takitaha ha pēseti ʻo e paʻanga hū mai ʻa e Siasí telia ha ʻaho faingataʻa.

ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku lava ke pehē ʻoku malava ʻa e Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi pisinisí, ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāué, ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi potungāué, ke lele ʻo ʻikai nō ha paʻanga. Kapau he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko, te tau holoki ʻetau ngaahi polokalamá. Te tau holoki ʻa e ngaahi fakamolé ke feʻunga mo e paʻanga hū maí. He ʻikai ke tau nō. …

Hono ʻikai ko ha ongo fakafiefia ke tauʻatāina mei he moʻuá, ke tuku mavahe ha kihiʻi paʻanga ki he ʻaho ʻo e fakatuʻutāmakí ke toki toho he taimi ʻe fie maʻu aí. …

ʻOku ou kole atu … ke mou vakai ki he tuʻunga hoʻomou meʻa fakapaʻangá. ʻOku ou kole atu ke mou fakapotopoto ʻi hoʻomou fakamolé; mapuleʻi hoʻomou fakataú ke taʻofi e fakamoʻuá ki he tuʻunga ʻe lavá. Totongi ke ʻosi ho moʻuá ʻi he vave taha te ke lavá, pea fakatauʻatāinaʻi koe mei he pōpulá.

Ko ha konga ʻeni ʻo e ongoongolelei fakatuʻasino ʻoku tau tui ki aí. ʻOfa ke tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí … ke fakamaau homou falé. Kapau kuo ʻosi totongi ho moʻuá, kapau ʻoku ʻi ai haʻo paʻanga talifaki, neongo ʻene siʻisiʻí, ka faʻaki mai ʻa e afaá, ʻe ʻi ai ha maluʻanga ki ho [fāmilí] mo ha nonga ʻi ho lotó.18

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī “ʻoku ʻikai ha fetongi ia … ki he ngāue ʻaongá” (konga 1). Kuo fēfē haʻane hoko e ngāué ko ha tāpuaki ki hoʻo moʻuí? Ko e hā ha meʻa kuó ke ako mei he ngāue mālohí? ʻE founga fēfē ha tokoni ʻa e mātuʻá ki heʻenau fānaú ke nau ako ke ngāue?

  • Ko e hā hotau fatongia kiate kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó? (Vakai ki he konga 2.) ʻE founga fēfē haʻatau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu? Kuo takiekina fēfē hoʻo moʻuí ‘e he tokoni kuó ke faí mo ia kuó ke maʻú?

  • Toe fakamanatu ʻa e ngaahi teuteu naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau fai ki he taimi ʻo e faingataʻá (vakai ki he konga 3). Ko e fē ha taimi ne ke mamata ai ki he mahuʻinga ʻo e teuteu ki he taimi faingataʻá? Ko e hā ha niʻihi ʻo e fanga kiʻi mea iiki mo faingofua te tau lava ʻo fai ke tau mateuteu ai?

  • Fakamanatu e faleʻi ʻa Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo e fakamoʻuá mo e moʻui fakapotopotó (vakai ki he konga 4). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mapuleʻi kita ʻi he anga ʻo ʻete fakamoleki e paʻangá? ʻE lava fēfē ʻe he moʻuá ʻo uesia fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu? ʻE founga fēfē hano akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e paʻangá?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

1 Tesalonaika 4:11–12; T&F 1:11–13; 78:13–14; 104:13–18; Mōsese 5:1

Tokoni Fakafaiako

“Tokanga ke ‘oua naʻá ke fakangata vave ha fealēleaʻaki lelei koeʻuhí ka ke fakahoko kotoa ‘a e ngaahi meʻa kuó ke teuteú. Neongo ‘oku mahuʻinga ke fakahoko kotoa ‘a e lēsoní, ka ‘oku mahuʻinga ange ke tokoniʻi e kau akó ke nau ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālié, tali ‘enau ngaahi fehuʻí, fakatupulaki ʻenau mahino ki he ongoongoleleí, pea mo fakamālohia ‘enau tukupā ke tauhi e ngaahi fekaú” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 71).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Some Lessons I Learned as a Boy,” Ensign, May 1993, 52.

  2. Vakai, “The Perpetual Education Fund,” Ensign, May 2001, 52

  3. “Reaching Down to Lift Another,” Ensign, Nov. 2001, 54.

  4. “I Believe,” New Era, Sept. 1996, 6.

  5. “I Believe,” 6.

  6. One Bright Shining Hope: Messages for Women from Gordon B. Hinckley (2006), 24.

  7. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 707.

  8. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 532.

  9. “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 2000, 5.

  10. “The Perpetual Education Fund,” 52–53.

  11. “This Thing Was Not Done in a Corner,” Ensign, Nov. 1996, 50.

  12. “President Harold B. Lee: An Appreciation,” Ensign, Nov. 1972, 8; vakai foki, Heber J. Grant, ʻi he Conference Report, Oct. 1936, 3.

  13. “I Was an Hungred, and Ye Gave Me Meat,” Ensign pe Liahona, May 2004, 61.

  14. “This Thing Was Not Done in a Corner,” 50.

  15. “If Ye Are Prepared Ye Shall Not Fear,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2005, 61–62.

  16. “To Men of the Priesthood,” Ensign pe Liahona, Nov. 2002, 58.

  17. “The Times in Which We Live,” Ensign, Nov. 2001, 73.

  18. “To the Boys and to the Men,” Ensign, Jan. 1999, 53–54.