Aoaoga a Peresitene
Mataupu 9: O Le Tusi a Mamona—O Le Maa‘au‘au o La Tatou Tapuaiga


Mataupu 9

O Le Tusi a Mamona—O Le Maa‘au‘au o La Tatou Tapuaiga

“Pe le o i ai ea se mea i le ta’ele o o tatou loto o loo faananau ia latalata atili atu i le Atua? … Afai o i ai, o le a fesoasoani le Tusi a Mamona i lo tatou faia o lea mea e sili atu nai lo o se isi lava tusi.”

Mai le Soifuaga o Ezra Taft Benson

I le aso 5 o Ianuari, 1986, na pulefaamalumalu ai Peresitene Ezra Taft Benson i se konafesi faalesiteki i Annandale, Virginia—o lana konafesi faalesiteki muamua lea i le avea ai ma se Peresitene o le Ekalesia. Sa “vaaia le ootia” o le Au Paia o Aso e Gata Ai na auai, a o latou faalogologo atu i lana saunoaga. I lana lauga, “sa ia molimau atu ai i le mana o le Tusi a Mamona e suia ai olaga ma taitai atu ai tagata ia Keriso.” Sa ia tuuina atu se “luitau malosi [ia] suesue i lenei tusi o tusitusiga paia.”1

O lenei savali sa le fou i le auaunaga a Peresitene Benson. I le avea ai ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa masani ona ia uunaia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e suesue i le Tusi a Mamona ma mulimuli i ona aoaoga.2 Ae i le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa musuia o ia e faamamafa atili atu le savali. Na ia saunoa: “Sa musuia e le Alii Lana auauna o Lorenzo Snow e toe faamamafa atu le mataupu faavae o le sefuluai ina ia faasao ai le Ekalesia mai le nofopologa i mea tautupe. … Ae o lenei, i o tatou aso, ua faaali mai e le Alii le manaomia ona toe faamamafa atu o le Tusi a Mamona.”3 Sa molimau atu Peresitene Benson e uiga i le Tusi a Mamona i soo se mea lava e malaga atu i ai: i fonotaga ma faifeautalai, konafesi faalesiteki ma faalisone, konafesi aoao, ma fonotaga ma le Au Pulega Aoao.4

I lana saunoaga i lana uluai konafesi aoao i le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa faasoa atu ai e Peresitene Benson le mafuaaga e tasi mo le faanatinatiina o lenei savali. “Sei vagana ua tatou faitauina le Tusi a Mamona ma mulimuli i ona aoaoga,” na ia lapatai mai ai, “ua ta’u mai e le Alii i le vaega e 84 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea, ua i ai le Ekalesia atoa i lalo o le ta’usalaga: ‘Ma o lenei tausalaga ua lupe i luga o le fanauga a Siona, i latou uma lava’ [MF&F 84:56]. Na faaauau pea le fetalaiga a le Alii: ‘Ma o le a latou tumau pea i lalo o lenei tausalaga, seia latou salamo ma manatua le feagaiga fou, o le Tusi a Mamona lava lea ma poloaiga muamua ia na Ou tuu atu ia te i latou, ia le nao le fai atu, ae ia faia e tusa ai ma mea ua Ou tusia’ [MF&F 84:57].”5

O upusii o loo i lalo mai lauga uma a Peresitene Benson na fofogaina a o avea ma Peresitene o le Ekalesia, ua tuuina mai ai se faataitaiga o nei lapataiga ma folafolaga e faatatau i le Tusi a Mamona:

“Ia ua le gata ina tatau ona tatou ta’u atu atili e uiga i le Tusi a Mamona, ae e manaomia ona tatou faia ni mea se tele e uiga [i le tusi]. Aisea? . Ua tatou lagonaina lena sasa ma le faamasinoga!

“… E le’i avea lava le Tusi a Mamona, pe le’i faia lava, ma totonugalemu o a tatou suesuega faaletagata lava ia, aoaoga i le aiga, talaiga, ma galuega faafaifeautalai. O lenei mea e tatau ona tatou salamo ai.”6

“Tatou te le o faaaogaina le Tusi a Mamona e pei ona tatau ai. E le malolosi o tatou aiga sei vagana ua tatou faaaogaina le tusi e aumai ai a tatou fanau ia Keriso. Atonu e ono faaleagaina o tatou aiga e tā’iga ma aoaoga a le lalolagi vagana ai ua tatou iloa ona faaaoga le tusi e faailoa ai ma faasagatau atu ai i mea pepelo. … E le mataalia atoatoa a tatou faifeautalai sei vagana ua latou [aoao atu] mai le tusi. O le a le sao tagata liliu mai faalemalo, o ituaiga, faaleaganuu pe faaleaoaoga mai tofotofoga o lo latou faatuatua sei vagana ua mauaa i latou i le atoatoaga o le talalelei lea o loo i ai i le Tusi a Mamona. E le faatumuliaina a tatou vasega o le Ekalesia i le Agaga sei vagana ua tatou tuuina i luga e fai ma tagavai.”7

“Ou te faamanuia ia te outou i le malamalama faateleina o le Tusi a Mamona. Ou te folafola atu ia te outou e faapea, e amata atu i le taimi nei, afai o le a tatou faitau i aso uma mai ona itulau ma ola i ona mataupu, o le a liligi mai e le Atua i luga o fanau taitoatasi a Siona ma le Ekalesia se faamanuiaga e le’i iloaina muamua lava—ma o le a tatou aioi atu i le Alii ma o le a amata ona Ia aveesea le tausalaga—le sasa ma le faamasinoga. O lenei mea ou te molimau faamaoni atu ai.”8

“Ou te le iloa atoatoa pe aisea ua faasaoina ai e le Atua lo’u ola e oo mai i lenei matua, ae o le mea lenei ua ou iloa: O le itula lenei ua Ia faaali mai ai ia te a’u le matuai manaomia ona tatou faasalalau atu le Tusi a Mamona i le taimi lenei i se tulaga ofoofogia. E tatau ona outou fesoasoani i lenei avega faatasi ai ma lenei faamanuiaga ua Ia tuuina mai i luga o le Ekalesia atoa, i le fanau uma a Siona.

“Sa le’i oo Mose i le nuu o le folafolaga. Sa le’i vaai Iosefa Samita i le laveaiina o Siona. O nisi foi o i tatou atonu e le oo atu o tatou ola e vaai i le aso o le a lolofia ai le lalolagi i le Tusi a Mamona ma le taimi e aveese ai e le Alii Lana tausalaga. (Tagai MF&F 84:54–58.) Ae, pe a tusa ai ma le finagalo o le Atua, ua ou fuafua e faaalu o’u aso uma o totoe i lena taumafaiga mamalu.”9

Ata
Portrait (full figure) of Joseph Smith, Jr. The Prophet is depicted standing on the grounds of the Kirtland Temple. He is holding a copy of the Book of Mormon. The Kirtland Temple is visible in the background. There are clouds in the sky.

Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita, o le Tusi a Mamona “o le maa‘au‘au o la tatou tapuaiga.”

Aoaoga a Ezra Taft Benson

1

O le Tusi a Mamona o le maa‘au‘au o la tatou tapuaiga.

O le a le tele o le taua o le Tusi a Mamona? Na ta’ua e Iosefa Samita “o le maa‘au‘au o la tatou tapuaiga.” (History of the Church, 4:461.) Na ia saunoa, “A aveese le Tusi a Mamona ma faaaliga, o fea la le tatou tapuaiga? O le a leai se mea.” (History of the Church, 2:52.)10

O le maa‘au‘au o le maa tutotonu lea o se faitotoa faaofuofu. E na te taofia uma isi maa i o latou tulaga, ma afai e aveeseina o le a malepe i lalo le faitotoa faaofuofu.

… E pei ona malepe i lalo le faitotoa faaofuofu pe a aveese le maa‘au‘au, e faapena foi ona tu pe pa’ū le Ekalesia atoa i le moni a’ia’i o le Tusi a Mamona. Ua malamalama lelei lava i ai fili o le Ekalesia i lenei mea. O le mafuaaga lena latou te faia ai mea uma e taumafai ai e faasese le Tusi a Mamona, aua afai e mafai ona faatoilaloina, o le a faapea foi ona faatoilaloina ai ma le Perofeta o Iosefa Samita. E faapena foi i a tatou tautinoga e uiga i ki o le perisitua, ma faaaliga, ma le Ekalesia toefuataiina. Ae e faapena foi, afai e moni le Tusi a Mamona—ma ua faitau miliona i latou o e ua molimau mai ua latou maua le molimau a le Agaga e moni lava—ona tatau lea ona talia e le tagata tautinoga o le Toefuataiga ma mea uma e o mai faatasi ai.11

Atonu e leai se mea e sili atu ona molimau manino mai i le taua o lenei tusi o tusitusiga paia, nai lo le fetalaiga a le Alii lava Ia e uiga i ai.

Mai Lona lava fofoga na Ia molimau mai ai (1) e moni (MF&F 17:6), (2) o loo i ai upumoni ma Ana afioga (MF&F 19:26), (3) ua faaliliuina i le mana mai luga (MF&F 20:8), (4) ua i ai le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso (MF&F 20:9; 42:12), (5) ua tuuina mai e ala mai musumusuga ma faamaonia mai i auaunaga a agelu (MF&F 20:10), (6) ua tuuina mai ai faamaoniga e moni tusitusiga paia (MF&F 20:11), ma (7) o i latou o e taliaina i le faatuatua latou te maua le ola e faavavau (MF&F 20:14).12

2

O le Tusi a Mamona e molimau ia Iesu Keriso ma aumaia i tatou ia latalata atili atu i le Atua.

O le misiona autu a le Tusi a Mamona, e pei ona tusia i lona itulau autu, “mo le faatalitonuina foi o Iutaia ma Nuu Ese o Iesu o le Keriso, o le Atua Faavavau, ua faaali mai o ia lava i atunuu uma.”

E mafai e soo se tasi e saili faamaoni i le upumoni, ona ia maua le molimau o Iesu o le Keriso, pe a ia mafaufau loloto ma le agaga tatalo i upu musuia o le Tusi a Mamona.13

Pe o tatou manatuaina o le feagaiga fou, o le Tusi a Mamona lea? I le Tusi Paia tatou te maua ai le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. O le upu testament o le faaliliuga faaPeretania o se upu Eleni lea e mafai foi ona faaliliuina o le feagaiga. Pe o le uiga lea o le fetalaiga a le Alii ina ua Ia ta’ua le Tusi a Mamona o le “feagaiga fou”? E moni lava o le tasi lea o feagaiga po o molimau a Iesu. O le tasi lenei o mafuaaga ua tatou faaopoopoina i ai i le taimi nei ia upu “O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso” i le ulutala o le Tusi a Mamona. …

O le Tusi a Mamona o le maa‘au‘au o la tatou molimau ia Iesu Keriso, o Ia lava o le maatulimanu o mea uma tatou te faia. Ua ia molimau mai i Lona moni a’ia’i faatasi ma le mana ma le manino. E ese mai le Tusi Paia, lea na tuu faasolo mai i augatupulaga o tagata na latou kopiina, po o tagata faaliliu ma tagata fai lotu pepelo eseese na latou suia ona upu, ae na oo mai le Tusi a Mamona mai le tagata tusitala i le tagata faitau, i le na o se laasaga musuia se tasi o le faaliliuga. O le mea lea, ua manino atoatoa ma mama a’ia’i ma tumu i le mana lana molimau i le Matai. Ae sili atu isi mea na te faia. Ua teena e le toatele o le lalolagi Kerisiano o ona po nei le paia o le Faaola. Ua latou fesiligia Lona soifua mai faavavega, le atoatoa o Lona soifuaga, ma le moni o Lona toetu mamalu. Ua aoao mai e le Tusi a Mamona i upu manino ma le lē mafaaseseina le moni o ia mataupu uma. Ua tuuina mai ai foi se faamalamalamaga atoatoa o le aoaoga faavae o le Togiola. E moni o lenei tusi paia musuia, o se maa‘au‘au lea o le molimau atu i le lalolagi o Iesu o le Keriso.14

Ata
This is the right side of the painting, "The Bible and the Book of Mormon Testify of Christ" which displays Christ visiting the Nephites in the Americas. Christ is showing the wounds in His hands to the people.

I totonu o le Tusi a Mamona, o le molimau ia Iesu Keriso e “manino, mama atoatoa, ma tumu i le mana.”

Sa ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita, “Sa ou fai atu i le au uso o le Tusi a Mamona o le tusi aupito sili ona sa’o i soo se isi lava tusi i luga o le lalolagi, ma o le maa‘au‘au foi lea o la tatou tapuaiga, e sili foi ona latalata atili atu o le tagata i le Atua i lona ola ai i ona mataupu, nai lo se isi lava tusi” [History of the Church, 4:461]. … Pe le o i ai ea se mea i le ta’ele o o tatou loto o faananau ia latalata atili atu i le Atua, ia avea atili e faapei o Ia i a tatou savaliga i aso uma, ia lagona Lona faatasi mai ia i tatou i taimi uma? Afai o lea, o le a fesoasoani le Tusi a Mamona i lo tatou faia o ni mea e sili atu nai lo o se isi lava tusi. …

O lo tatou uso pele o Peresitene Marion G. Romney, … o lē ua iloaina mo ia lava le mana o loo i ai i totonu o lenei tusi, na molimau mai i faamanuiaga e mafai ona oo mai i olaga o i latou o e o le a faitau ma suesue i le Tusi a Mamona. Sa ia saunoa mai:

“Ou te mautinoa afai o le a faitau e le aunoa e matua i totonu o o tatou aiga ma le agaga tatalo le Tusi a Mamona, [faitau] e i la’ua lava ma faatasi foi ma le la fanau, o le a oo mai le agaga o lena tusi maoae e faatumulia ai o tatou aiga ma i latou uma o e nonofo ai. O le a faateleina le agaga o le migao; o le a tuputupu a’e le fēāvata’i ma le manatu o le tasi i le isi. O le a aluese atu le agaga o finauga. O le a fautuaina e matua a latou fanau i le alofa ma le poto tele. O le a sili atu ona taliaina ma gauai atu le fanau i fautuaga a o latou matua. O le a faateleina le amiotonu. O le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama—le alofa le pona o Keriso—o le a faateleina i totonu o o tatou aiga ma olaga, ma fāgua ai i latou i le filemu, olioli ma le fiafia” (Ensign, Me 1980, p. 67).

O nei folafolaga—alofa ma le fealofani faateleina i totonu o le aiga, ava ma le faaaloalo i le va o matua ma fanau, faaleagaga ma le amiotonu faateleina—e le o ni folafolaga fai fua, ae o le uiga tonu lava lea o le saunoaga a le Perofeta o Iosefa Samita ina ua ia saunoa o le a fesoasoani le Tusi a Mamona e faalatalata atili atu i tatou i le Atua.15

3

O le Tusi a Mamona o loo aoao mai ai aoaoga faavae moni, ta’usese ai mataupu sese, ma faailoa ai fili o Keriso.

Ua fetalai mai le Alii lava Ia o loo i le Tusi a Mamona le “atoatoa o le talalelei a Iesu Keriso” (MF&F 20:9). E le faapea la ua i ai aoaoga faavae ma mataupu faavae uma lava ua faaalia mai. Ae o lona uiga, o le Tusi a Mamona o le a tatou maua ai le atoatoa o na aoaoga faavae e manaomia mo lo tatou faaolataga. Ma o loo aoao mai ai i ni auala manino ma faigofie e oo lava i fanau laiti e mafai ona latou aoao ai i ala o le faaolataga ma le faaeaga.E anoanoai mea o loo ofoina mai e le Tusi a Mamona e faalautele ai o tatou malamalamaaga o aoaoga faavae o le faaolataga. A aunoa ma le [Tusi a Mamona], o le tele o mea o loo aoaoina i isi tusitusiga paia o le a le taitai manino ma taua.16

E tusa ai ma le talaiina atu o le talalelei, o le Tusi a Mamona o loo i ai se faamatalaga aupito sili ona manino, sili ona puupuu ma atoatoa. E leai lava se isi faamaumauga e faatusalia i ai. O le a se isi faamaumauga e te maua ai se malamalamaaga atoatoa e uiga i le natura o le Pa’ū, le natura o le oti faaletino ma le faaleagaga, le aoaoga faavae o le Togiola, le aoaoga faavae o le faamasino tonu ma le alofa mutimutivale e faatatau i le Togiola, ma mataupu faavae ma sauniga o le talalelei? O le Tusi a Mamona o loo i ai le tala e sili ona malamalama o nei aoaoga faavae autu.17

O le Tusi a Mamona … ua faamaonia ma faamanino ai le Tusi Paia. Ua na aveeseina maa tu’ia, ua na toefuataiina mai le tele o mea manino ma pele. Matou te molimau atu, pe a faaaogaina faatasi le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona, o le a ta’usese ai mataupu sese, tuu ai i lalo finauga, ma faatu ai le filemu. (Tagai 2 Ni. 3:12.)18

Ua … tatau ona tatou iloa le Tusi a Mamona ia sili atu nai lo se isi lava tusi. E le gata ina tatau ona tatou iloa lona talafaasolopito ma tala faatupu faatuatua o loo i ai, ae tatau foi ona tatou malamalama i ona aoaoga. Afai tatou te matuai suesue ma faaaoga aoaoga faavae o le Tusi a Mamona, e mafai ona tatou faailoaina mea sese ma maua upumoni na te faatoilaloina le tele o talitonuga sese ma filosofia o tagata i nei ona po.

Ua ou matauina i totonu o le Ekalesia se eseesega i le iloatino, malamalamaaga, talitonuga maumaututu, ma le agaga i le va o i latou e iloa ma fiafia i le Tusi a Mamona ma i latou e le fiafia i ai. O lena tusi o se faamamā maoae.19

O le Tusi a Mamona e faailoa ai fili o Keriso. Na te ta’useseina mataupu sese ma tuu i lalo finauga. (Tagai 2 Ni. 3:12.) E faamalolosia ai soo lotomaualalalo o Keriso e tetee atu i faiga leaga, togafiti, ma mataupu a le tiapolo i o tatou aso. O ituaiga o tagata liliu ese o loo i le Tusi a Mamona e talitutusa lava ma ituaiga tagata o loo i ai i aso nei. Na mamanuina e le Atua le Tusi a Mamona, faatasi ai ma lona muai silafia le mafuatiaina ina ia mafai ona tatou iloa ai le mea sese ma iloa ai auala e faafetaia’ia ai manatu sese faaleaoaoga, faaupufai, faalelotu, ma faafilosofia o o tatou aso.20

4

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le sootaga mau lea i le va o le Tusi a Mamona ma le galuega faifaipea o le Toefuataiga.

Ou te fia talanoa faapitoa atu e uiga i le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O nei tusi maoae e lua o tusitusiga paia o aso e gata ai, ua fusia faatasi o ni faaaliga mai le Atua o Isaraelu mo le faamoemoega o le faapotopotoina ma le sauniaina o Lona nuu mo le afio mai faalua o le Alii. …

I le Perofeta o Iosefa Samita, na fetalai i ai le Alii, “O le tupulaga lenei o le a latou maua la’u upu e ala atu ia te oe” (MF&F 5:10). O le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga o vaega ia o le faataunuuga o lena folafolaga. O nei tusi maoae e lua o tusitusiga paia ua aumai ai faamanuiaga silisili i lenei augatupulaga. …

O tusi taitasi o nei tusitusiga paia e lua o aso e gata ai, ua tuuina mai ai se molimau mamana ma mamalu e uiga i le Alii o Iesu Keriso. E toetoe lava o itulau uma o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Tusi a Mamona o loo aoao mai e uiga i le Matai—Lona alofa tele mo Lana fanau ma Lana taulaga togiola—ma aoao mai ia i tatou auala e ola ai ina ia mafai ona tatou toe foi atu ia te Ia ma lo tatou Tama Faalelagi.

O nei tusi maoae taitasi o tusitusiga paia o aso e gata ai, o loo i ai le poto ma le mana e fesoasoani ai ia i tatou ia ola i ni olaga lelei atu i se taimi ua matuai tetele ai le amioleaga ma le tiapolo. O i latou o e suesueina ma le toto’a ma le agaga tatalo itulau o nei tusi, o le a maua le mafanafana, fautuaga, taitaiga, ma le mana filemu e faaleleia atili ai o latou olaga.21

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le sootaga mau lea i le va o le Tusi a Mamona ma le galuega faifaipea o le Toefuataiga e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma i latou o le a suitulaga ia te ia.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou te aoao ai e uiga i galuega faalemalumalu, aiga e faavavau, ma tikeri o mamalu, faatulagaga o le Ekalesia, ma le tele o isi upumoni maoae o le Toefuataiga. …

O le Tusi a Mamona o le “maa‘au‘au ” o la tatou tapuaiga, ae o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le maataualuga lea, o loo i ai faaaliga faifaipea o aso e gata ai. Ua tuu e le Alii le faailoga o Lana faamaoniga i luga uma o le maa‘au‘au ma le maataualuga.22

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se tusi mamalu o tusitusiga paia ua tuuina sa’o mai i la tatou augatupulaga. O loo i ai le finagalo o le Alii mo i tatou i nei aso e gata ai o loo muamua atu i le afio mai faalua o Keriso. O loo i ai le tele o upumoni ma aoaoga faavae e le o faaalia atoatoa mai i isi tusitusiga paia. E pei foi o le Tusi a Mamona, o le a faamalosia ai i latou o e suesueina ma le toto’a ma le agaga tatalo mai ona itulau.

I le avea ai ma Au Paia a le Atua Silisili Ese, pe o tatou teufatuina le afioga ua Ia faasaoina mo i tatou i se tau matuai taugata tele? Pe o tatou faaaogaina nei tusi o faaaliga o aso e gata ai e faamanuia ai o tatou olaga ma tetee atu ai i mana o le tiapolo e toatasi? O le faamoemoega lenei na tuuina mai ai [ia tusitusiga paia]. E mafai la faapefea ona tatou tutu e le tausalaina i luma o le Alii, pe afai tatou te manatu mama i ai e ala i le faapefua i luga o fatatusi ae leai ma se mea o faia i ai?

O’u uso e ma tuafafine pele, ou te tuuina atu la’u molimau faamaoni o nei tusi o loo i ai le mafaufau ma le finagalo o le Alii mo i tatou i nei aso o tofotofoga ma faigata. Ua la tutu faatasi ma le Tusi Paia e molimau atu i le Alii ma Lana galuega. O nei tusi o loo i ai le siufofoga o le Alii ia i tatou i nei aso e gata ai. Tau ina ia tatou liliu atu i ai ma le faamoemoe atoa o le loto ma faaaoga i le ala o loo finagalo le Alii tatou te faaaogaina ai.23

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • A o e faitau i le aoaoga a Peresitene Benson e uiga i le Tusi a Mamona o le maa‘au‘au lea o la tatou tapuaiga (tagai i le vaega 1), manatunatu i lona tulaga i lou olaga. O a ni mea e mafai ona tatou faia ia saga faatutotonu ai le Tusi a Mamona i a tatou taumafaiga e ola i le talalelei?

  • Na saunoa mai Peresitene Benson o le Tusi a Mamona e molimau ia Iesu Keriso ma aumai i tatou ia latalata atili atu i le Atua (tagai i le vaega 2). O a nisi o mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola a o e suesueina le Tusi a Mamona? O a ni auala ua faia e le Tusi a Mamona na aumaia oe ma lou aiga ma faalatalata atili atu i le Atua?

  • Aisea e tatau ai ona “sili atu lo tatou iloa lelei o le Tusi a Mamona nai lo se isi lava tusi”? O faapefea ona faamalosia oe e aoaoga faavae o le Tusi a Mamona e tetee atu i “mataupu a le tiapolo i o tatou aso”? (Tagai i le vaega 3.)

  • O a ni auala o loo galulue faatasi ai le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faamalosia i tatou? (Tagai i le vaega 4.)

Mau Fesootai

Isaia 29:9–18; 1 Nifae 13:35–41; 2 Nifae 25:23, 26; 29:6–9; MF&F 1:17–29

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“O le tele o lesona o tusi lesona o loo maua ai fesili mo le amatalia o talanoaga ma faaauau ai lava. E mafai ona e faaaogaina nei fesili ma saunia ai au oe lava fesili. Fai ni fesili e uunaia ai ni manatu faaalia anoa ma fesoasoani ai i tagata taitoatasi ia mafaufau loloto moni i le talalelei” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 63).

Faamatalaga

  1. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 489.

  2. Tagai, mo se faataitaiga, “O Le Tusi a Mamona O Le Afioga a le Atua,” Liahona, Aok. 1975, 22–24; “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 6–8; tagai foi i le Ezra Taft Benson: A Biography, 491–93.

  3. “O Se Tiute Paia,” Liahona, Iul. 1986, 67; tagai foi Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow (2012), 157–60.

  4. Tagai Ezra Taft Benson: A Biography, 495.

  5. “O Le Faamamaina o Totonu o le Ipu,” Liahona, Iul. 1986, 3.

  6. “O Le Faamamaina o Totonu o le Ipu,” 4–5.

  7. “O Le Tusi a Mamona O Le Afioga a le Atua,” Liahona, Me 1988, 2.

  8. “O Se Tiute Paia,” Liahona, Iul. 1986, 67; ua aveese faatusilima mai le uluai tusiga.

  9. “Faalilofia le Lalolagi i le Tusi a Mamona,” Liahona, Ian. 1989, 4.

  10. “A New Witness for Christ,” 6.

  11. “O Le Tusi a Mamona—O Le Maa ‘Au‘au o Lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 5, 6.

  12. “O Le Tusi a Mamona—O Le Maa ‘Au‘au o Lo Tatou Faatuatuaga,” 6).

  13. “O Mai ia Keriso,” Liahona, Ian. 1988, 83.

  14. “O Le Tusi a Mamona—O Le Maa ‘Au‘au o Lo Tatou Faatuatuaga,” 6.

  15. “O Le Tusi a Mamona—O Le Maa ‘Au‘au o Lo Tatou Faatuatuaga,” 6. Na auauna atu Peresitene Marion G. Romney o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili mai ia Iulai 1972 e oo ia Novema 1985.

  16. “O Le Tusi a Mamona—O Le Maa ‘Au‘au o Lo Tatou Faatuatuaga,” 6.

  17. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 56.

  18. “A New Witness for Christ,” 8.

  19. “O Meaalofa a Iesu Keriso— ma Mea e Faamoemoeina mai ia i Tatou,” Liahona, Tes. 1987, 4.

  20. “O Le Tusi a Mamona o le Afioga a le Atua,” Liahona, Me 1988, 3.

  21. “O Le Mea Alofa o Faaaliga o Ona Po Nei,” Liahona, Ian. 1987, 81.

  22. “O Le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga,” Liahona, Iul. 1987, 83.

  23. “O Le Mea Alofa o Faaaliga o Ona Po Nei,” 81.