Aoao Atu ma le Aoao Mai
Faitau ma se Vaaiga e Faavavau


“Faitau ma se Vaaiga e Faavavau,” Tomai i Suesuega o Tusitusiga Paia (2024)

Faitau ma se Vaaiga e Faavavau

Faamatala

E mafai ona e faaali atu le saunoaga lenei a Elder Dale G. Renlund:

Elder Dale G. Renlund

O le faatumauina o se vaaiga e faavavau o lona uiga o lo tatou manatua lea o le olaga e sili atu nai lo iinei ma le taimi nei, e faaauau pea le olaga pe a mavae le oti, ma o a tatou filifiliga e i ai taunuuga e faavavau. (Dale G. Renlund, “Faatumauina o se Vaaiga e Faavavau,” Liahona, Mat. 2014, 58)

O le manatuaina po o ai le Atua ma o loo i ai Sana fuafuaga mo Ana fanau uma e fesoasoani tatou te iloa ai Lona aao i mea na tutupu ma aoaoga faavae o loo maua i tusitusiga paia. O le faitauina ma le suesue ma se vaaiga e faavavau e mafai ona fesoasoani ia i tatou e toefaaupu (pe vaai i se auala ese) fuaitau e fenumia’i ai i tatou ma mafai ona fesoasoani ia i tatou e maua ai ni malamalamaaga loloto patino i le talalelei a le Alii.

Mafaufau e fai mea nei a o e atiina a’e le tomai o le suesue ma se vaaiga e faavavau:

  1. Saili le fesoasoani a le Agaga Paia e vaai ai i mea e pei ona silasila i ai le Alii.

  2. Toefaaupu fuaitau ma fesili e faavae i le talalelei a le Alii ma le fuafuaga ma le faamoemoega a le Tama Faalelagi mo Ana fanau. E mafai ona e toe faaupuina e ala i le faia o fesili e pei o nei:

    • O le a se mea ua uma ona ou iloa e uiga i le Tama Faalelagi, Lana fuafuaga ma Lana auala e fesootai ai ma Lana fanau?

    • O a ni aoaoga o le talalelei e fesootai i le pe faamanino ai lenei manatu po o le mea na tupu?

    • O le a se aafiaga e faavavau e ono i ai i lenei mea na tupu po o le aoaoga faavae?

    • E ono faapefea ona silasila le Atua i lenei mea na tupu po o le autu?

Faataitaiga

Ua lapatai e Noa ia tagata

Faaali atu i tagata aoga se ata o Noa po o le vaa. Fautua atu o nisi taimi, faatasi ai ma la tatou vaaiga faatapulaa, tatou te faitau ai e uiga i mea na tutupu i tusitusiga paia e foliga mai e faigata pe le talafeagai. Ua fesili nisi o le aufaitau o le Tusi Paia pe aisea o le a faaumatia ai e le Atua le toatele o Ana fanau i se lolo.

Faitau pe aotele le Kenese 6:5–8. (Mo se fesoasoani ina ia malamalama i le fuaiupu 6, tagai i le Mose 8:25.) Faataitai mo tagata aoga pe mafai faapefea e faatinoga o loo fautuaina mai i le vaega o le “Faamatala” ona fesoasoani ia te oe e vaai ai i le fuaitau ma se vaaiga e faavavau. Mo se faataitaiga, fautua atu a uma ona tatalo ia malamalama atili i lenei mea na tupu, e mafai ona e toefaaupuina le fuaitau e ala i le mafaufau i fesili e pei o nei:

  • O le a se mea ua uma ona ou iloa e uiga i le Tama Faalelagi, Lana fuafuaga ma Lana auala e fesootai ai ma Lana fanau? (O le tali e mafai ona i ai: Ou te iloa e alofa le Tama Faalelagi i Ana fanau ma o mea uma Na te faia e mo le manuia o le lalolagi [tagai i le 2 Nifae 26:24]. E amiotonu foi o Ia ma e faamasinoina Ana fanau mo a latou amioga leaga.)

  • O a ni aoaoga o le talalelei e fesootai i le pe faamanino ai lenei mea na tupu? (O le tali e mafai ona i ai: O le tulafono o le faamasinotonu e faatatau i lenei mea na tupu. O mafaufauga uma o loto o tagata sa leaga [tagai i le Kenese 6:5]. Ua i ai i fanau se aia tatau e fananau mai ai i mātua o e faatagaina le faitalia ma aoao atu le upumoni [tagai “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org]. O le aoaoga faavae o le olaga pe a mavae le oti e mafai foi ona fesoasoani ou te malamalama ai i lenei mea na tupu [tagai 1 Peteru 3:18–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:28–34].)

  • O le a se aafiaga e faavavau e ono i ai i lenei mea na tupu po o le aoaoga faavae? (O le tali e mafai ona i ai: E ui ina vave uma le aafiaga faaletino o le toatele o tagata, ae o i latou na fananau mai ina ua mavae le Lolo o le a maua se avanoa sili atu e aoao ai ma usitai i tulafono a le Atua.)

  • E ono faapefea ona silasila le Atua i lenei mea na tupu po o le autu? (O le tali e mafai ona i ai: Ua tagi o Ia [tagai i le Mose 7:28–34]. Ua ia iloa foi o le a alofa mutimutivale se lolo ia i latou o loo faatalitali ina ia fananau mai i le lalolagi. Ma e ui ina sa faapuupuu o latou olaga faaletino, ae o le a alofa mutimutivale foi ia i latou o e malelemo ona e mafai ona aoaoina i latou i le upumoni i le lalolagi o agaga.)

O le isi faiga e faataitai ai le tomai o le faitau ma se vaaiga e faavavau o le faaali atu lea o le vitio “Examining Questions with an Eternal Perspective” (2:56). O lenei atatusi o le toefaaupuina o loo faapupula mai ai foi le manatu faavae o le suesueina o ō tatou mafaufauga po o talitonuga o i ai nei.

2:56

Faataitai

E mafai e tagata aoga ona faataitai lenei tomai e faaaoga ai se fuaitau mai a latou suesuega o i ai nei, pe e mafai foi ona latou faaaogaina se tasi o fuaitau o loo i lalo. Valaaulia i latou e galulue faatasi e valaaulia le Agaga ma fai ni fesili e toefaaupu ai le fuaitau i ni auala e fesootai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Ona talanoaina lea o o latou aafiaga.

Fuaitau faaopoopo mo faataitaiga:

  • Kenese 3:9–19 (Ua pauu Atamu ma Eva ma maua taunuuga o le aai i le fua faasaina.)

  • Mataio 12:46–50 (Ua ta’u atu ia Iesu o loo faatali Lona aiga e talanoa ma Ia.)

  • 1 Nifae 4:6–10 (Ua uunaia e le Agaga Nifae e fasioti Lapana.)

  • Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–6 (Ua mafatia Iosefa i le Falepuipui o Liperate ma fesili atu i le Alii pe aisea e le fesoasoani mai ai o Ia.)

Valaaulia ma Toe Tulitatao

Fautuaina le vasega e faaaoga mataupu faavae o le faitau ma se vaaiga e faavavau i le taimi o a latou suesuega faaletagata lava ia. Manatua e tulitatao ma tuu atu se taimi mo tagata aoga e faasoa mai ai o latou aafiaga i le vasega, ona toe fai lea o lenei tomai pe a manaomia. E mafai ona e vaavaai mo se avanoa i le vaiaso atoa e tulitatao ai tagata aoga e uiga i le faaaogaina o nei mataupu faavae i a latou suesuega.