Valaauga o le Misiona
Mataupu Faavae Lautele mo le Puleaina o le Atuatuvale


Mataupu Faavae Lautele mo le Puleaina o le Atuatuvale

O loo i ai i lenei vaega ni fautuaga lautele mo le puipuia ma le taulimaina o le soona atuatuvale. O nei fautuaga e mafai ona fesoasoani i faifeautalai uma.

Ata
Two young elder missionaries walking on a road in Australia.

A

Tali Atu ma le Lelei i le Atuatuvale

  • Tatalo soo ma le faatauanau, na o oe ma faatasi foi ma lau soa. Tau atu i le Alii ou lagona, aafiaga, fuafuaga, ma popolega. Ole atu i le Agaga ina ia faatasi ma oe i mea uma. Tusi i lalo ni uunaiga e te mauaina a o e tatalo ma suesue i tusitusiga paia. Ia nofouta i le taitaiga e mafai ona e mauaina i le aso atoa. A e faalogo i le siufofoga o le Agaga, o le a faaauau ona e mauaina nisi taitaiga faaopoopo, faamafanafanaga, ma fesoasoaniga. “Aua faauta, ou te toe fai atu i te outou afai tou te ulu atu i le ala, ma maua le Agaga Paia, o le a faaali mai e ia ia te outou mea uma e tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:5). Ia tautino atu i le Alii o le a e faia le mea silisili e te mafaia ia mulimuli ai i uunaiga faaleagaga i taimi uma e te mauaina ai.

  • Ia iloa le aao o le Alii i mea uma. Ua e maua le avanoa e vaai tino ai i vavega aupito silisili o vavega uma: le aafiaga o le Togiola a Keriso i tagata taitoatasi ma aiga. Faataitai ona taulai atu i aso uma i faamanuiaga ua e maua ai le loto faafetai. Ia matau le aafiaga o le Agaga i lou olaga, ma tusi e faatatau i ai. (Tagai Moronae 10:3.)

  • Faailoa ma tauloto ia mau o faamafanafanaga. A e suesue, ia lisi mau ia e faamalosia ma faamafanafanaina oe. Ia taulotoina pe faitau soo i ai.

  • Taulai atu i manaoga o i latou e te auauna i ai. Mafaufau i mea e mafai ona e faia e faamanuiaina ai tagata sailiili o loo e aoaoina ma tagata o le ekalesia o loo e auauna atu i ai. Saili atu i musumusuga i auala e mafai ona e auauna atu ai ia i latou ma faamalosia lo latou faatuatua.

  • Pese. Tauloto ni upu o ni nai viiga e te fiafia i ai. A e lagonaina le atuatuvale po o le lotovaivai, pese ia te oe lava pe pepese faatasi ma lau soa. “E mafai e viiga ona sii ae o tatou agaga, tuuina mai ia i tatou le lototele, ma uunaia i tatou e fai mea tonu. E mafai ona latou faatumuina o tatou agaga i mafaufauga faalelagi ma aumai ia i tatou le agaga o le filemu” (“Tuleiga Tomua a le Au Peresitene Sili,” Viiga [1985], viii).

  • Manatua mea ua e aoaoina. Ua e taulimaina ma le manuia ia suiga ma faigata i lou olaga atoa. I taimi o suesuega faaletagata lava ia, lisi ni mea ua e aoaoina mai ni fesuiaiga ua tuanai ma ni vaitaimi o le atuatuvale tele (e pei o le fetuunaiina i le NAF [MTC]). E mafai faapefea ona e faaaogaina nei tomai i le taimi nei? “Manatua le alofa mutimutivale tele o le Alii i le fanauga a tagata, mai i le foafoaga o Atamu e oo mai lava i lalo seia oo mai i le taimi o le a outou maua ai nei mea, ma manatunatu i ai i o outou loto” (Moronae 10:3).

  • Auauna atu mai i ou malosiaga. Fai se lisi o ou malosiaga, taleni, ma meaalofa faaleagaga. O ou malosiaga o se vaega o le faleteuoloa a le Alii, lea Na te utu mai ai e faamanuia Lana fanau ma fausia ai Lona malo. O se vaega taua o lau misiona o le faafaileleina lea o au meaalofa ma faapaiaina ou malosiaga e fesoasoani ai i isi ia o mai ia Keriso. Taulai atili atu i mea lelei e te faia nai lo mea sese e te faia. Ia fuafua ni auala i vaiaso taitasi e atiae ai ma faaaoga au meaalofa e auauna atu ai ma faamanuia isi (tagai MF&F 82:18–19).

  • Ia avea lau soa ma au uo. Ia fefaasoaai manatu, auauna le tasi i le isi, fesoasoani le tasi i le isi, ma faamagalo le tasi i le isi. O uo o se punaoa sili lea mo le taulimaina o le atuatuvale. “O la’u poloaiga lenei, ia outou fealofani, pei ona ou alofa atu ia te outou” (Ioane 15:12).

  • Suesue i ou faamoemoega. Aua nei e faamoemoe e taunuu mea uma i le ala na e faamoemoe i ai. O le a e le faia mea uma ma le atoatoa. E le o faifeautalai uma foi o le a usiusitai atoatoa ma agalelei. Atonu e maua e au tagata sailiili ni faamatalaga sese e tetee ai i le Mamona. Atonu e le mafai ona e tautala i le gagana e pei o se tagatanuu moni. Ia manatua le fautuaga a le Alii ia Iosefa Samita i le falepuipui o Lipereti: “O nei mea uma e te maua ai le poto masani, ma o le a avea mo ou lelei. … O lea, piimau” (MF&F 122:7, 9).

  • Faamalositino. O le faamalositino soo o se tasi lea o auala aoga e puleaina ai le atuatuvale. Ia filifili e auai i le tele o gaoioiga ia e maua uma ai le fiafia ma le luitauina faaletino. A o e taulai atu i le gaoioiga o loo faia, atonu e te iloa ai le faamalosiina o oe lava ia ma le gafatia atili e faagalo popolega o le aso. E tusa lava po o le a le gaoioiga e te filifilia, o le faamalositino e mafai ona fesoasoani e faateleina lou malosi ma le gafatia e auauna atu ai i le Alii. (Tagai Talai La’u Talalelei, viii.)

  • Aua nei taumafai e faatonutonu ni mea e le mafai ona e faatonutonuina. E ui o le a e faia se taumafaiga sili e te mafaia e ausia ai au sini faaletalaiga, ae o le taunuuga o au taumafaiga e faalagolago lea i le faitalia o isi, lea e le mafai ona e faamalosia. “E leai se mana po o se aafiaga e mafai pe tatau ona faatumauina ona o le perisitua, nao i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni” (MF&F 121:41). “O lea, le au uso pele e, ia tatou faia ai ma le fiafia mea uma ua i ai i lo tatou mana; ona mafai lea ona tatou tutu, ma le mautinoa atoatoa, e vaai i le faaolataga a le Atua, ma mo lona aao e faaali mai” (MF&F 123:17).

  • Ia manatua le taua o le malolo lelei. ma le faalusilusi. Mo se faataitaiga, faaaoga le faamalositino e faatoafilemu ai le mafaufau (tagai i le taumatau) i le po e fai fai malie ai ma faatoamalie ai a o lei moe, po o le faamalositino tau le mānava (tagai le agavale). Fuafua ni aso o sauniuniga ia faaaofia ai le taimi e malolo ai, fiafia, ma le toafimalie ina ia mafai ona toe faafouina ai oe mo le vaiaso a sau. E faaopoopo atu i gaoioiga talafeagai e pei o faatauga ma le tusitusi atu i le aiga, faataitai ia:

    • Gaoioiga faaleaganuu. Asiasi atu i nofoaga faasolopito, falemataaga, po o faatasiga faalelotoifale.

    • Gaoioiga faaleagafesootai. Auai faatasi ma isi i taaloga, tusigaata, taumafataga, po o musika talafeagai.

    • Taimi i le natura. Asiasi i paka po o faasao faalenatura pe alu e savali sopo.

    • Malolo ma mafaufau. Fai sina malologa puupuu, mafaufau loloto, pe tusitusi e uiga i ou lagona.

“Ona fetalai atu lea o [Iesu] i [Ona soo], Ina o mai ia, tau lava o i tatou i se mea tuufua, sei tou mapu teisi: aua e toatele e na feoai ai, ua le mafai ai i latou ona aai” (Mareko 6:31).

“Ma ia vaai ia faia nei mea uma i le poto ma le faatulagaga lelei; ona e le tatau i se tagata ona momo’e televave atu nai lo le malosi ua ia te ia” (Mosaea 4:27).

E

Tali atu i se “Atuatuvale Faafuasei”

E tupu se atuatuvale faafuasei pe a faafuasei ona e see atu i sone lanu moli pe lanu mumu o le atuatuvale. Afai ua e i ai i se tulaga lamatia faaletino pe faalelagona, valaau vave loa lau peresitene o le misiona. Mo isi tulaga, faataitai ia fautuaga nei:

  • Fai sina malologa puupuu. Afai ua e lagonaina le le fiafia tele po o le soona atuatuvale, fai sina malologa. Fai ni nai manava faaletino lemu tetele, falolo, ma malolo. Pe a toe toafilemu lou tino ma lou mafaufau, o le a mafai ona e mafaufau manino atili. Savalivali ma lau soa, fai sina meaai po o sina meainu, pe tau na ona nofonofo ma mafaufau mo ni nai minute.

  • Ia agalelei ia te oe lava ia. Talanoa ia te oe lava ia i upu lava e tasi e faalaeiau ma agalelei e te faaaogaina i se isi tagata. E oso le le fiafia o tagata uma pe faia ni mea sese i nisi taimi. Ia iloa e malamalama le Alii. Mafaufau ia te Ia o loo alala latalata atu ia te oe, o loo faafofoga ma ofo atu le lagolago. Manatua, o mafaufauga o le le maua o se fesoasoani, leai o se faamoemoe, po o tuuaiga matuia e le mai le Alii.

  • Toe taulai atu i le lotofaafetai. Matau mea o loo siomia ai oe. Taulai atu mo ni nai minute i mea e sa’o, lelei, ma aoga e uiga ia te oe lava ia ma le lalolagi. Tuu atu se tatalo o le loto faafetai mo ni mea patino ia le itiiti ifo ma le lima.

  • Ia faia se laa e tasi i le taimi. Faailoa le faafitauli ua i ai nei, ma fai le laa e tasi i le taimi e foia ai. Faamanatu ia te oe lava, “E na o le pau le mea e ao ona ou faia i le taimi nei o le ____.” Mo se faataitaiga, “E na o le pau le mea e ao ona ou faia i le taimi nei o le faatali mo le pasi.” po o le “E na o le pau le mea e ao ona ou faia i le taimi nei o le sue o le tuatusi lenei.”

  • Fesoasoani i se isi tagata. Toe faataulai lou malosi e ala i le auauna atu i se isi tagata. Mata ataata i tagata, fesoasoani ia i latou, ma ofo atu se auaunaga. (Tagai Talai La’u Talalelei, 183–84.)

  • Talanoa atu i mafaufauga le lelei. I le taimi nei, pe a o lei moe i le po nanei, lisi ni ou manatu le lelei mai le aso i se pepa; ona toe tusi lea e avea ma ni manatu e i ai se faamoemoe, moni, ma faamalosiau (tagai i le faataitaiga i le taumatau).

I

Fesoasoani Atu i Isi Faifeautalai o E o Loo Matua Atuatuvale Lava

  • Matau ia faifeautalai o e o loo tauivi. Faailoa atu ia i latou e te malamalama o loo latou tauivi. Faamautinoa atu ia i latou o le a e faia le galuega faatasi ma i latou ma e faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e mafai ai ona outou manuia faatasi. Pe a talafeagai ai, fautua atu ia i latou e fai sina malologa puupuu, e pei o le savalivali ma a latou soa, mauaina o se avanoa e maimoa solo ai, pe sui i se gaoioiga e le atuatuvale tele pe a mafai. Tatalo le leoa mo se fesoasoani pe tatalo faatasi ma le faifeautalai.

  • Mafaufau i lau feagaiga o le papatisoga. Tatou te folafola atu “e tauave avega a le tasi, ina ia māmā; … faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa; ioe, ma faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga, ma tutu o ni molimau a le Atua i taimi uma” (Mosaea 18:8–9). Ia faaaoga lenei feagaiga e ala i le (1) tausoaina faatasi o le avega a le faifeautalai, (2) ofoina atu o le faalaeiauga ma le faamafanafanaga, ma le (3) molimau atu e uiga i le alofa o le Atua.

  • Fai atu ni nai fesili, ae aua nei faamalosia le faifeautalai e talanoa. Faataitai le, “E foliga mai ua e le fiafia. O le a le mea ua tupu?” po o le “E te fia manao e tau mai ia te au?”

  • Faalogo ina ia malamalama ai ma ofo atu le lagolagosua ma le faamalosiauga. O le ofoina atu o ni timaiga ma ni vaifofo fautuaina e masani lava ona le aoga, sei vagana lava ua lagona e se tagata le malamalama. Fai atu ni fesili ma fesoasoani i le tagata e saili ana lava ia tali. E ui e le tatau ona e tauaveina le matafaioi o se faufautua mo tagata sailiili po o ni faifeautalai mo le isi itupa, ae e mafai ona avea oe ma se tagata e faalogo atu ma le popole lea e fesoasoani ma lagolago isi faifeautalai. (Tagai Talai La’u Talalelei, 200–02.)

    Ata
    Elder missionaries engaged in companion
  • Taulai atu i mea e manaomia ona filifili i ai i le taimi nei. Faasee ese mai faafitauli tetele (e pei o le, “Ou te le o mautinoa pe o i ai sa’u molimau”), ae taulai atu i faaiuga vave ina ia faia (“Mo le taimi nei, ia ta filifili pe faapefea ona ta mananao e taulima le lesona lea e sosoo ai”). Ofo atu se fesoasoani (“E mafai ona tuu atu la’u molimau i le taimi nei”). Pe a toafilemu mea, toe foi mai i le faafitauli tele atu ma tagai mo ni vaifofo (“O le a sou manatu i le uiga o se molimau? E faapefea ona maua e se tagata se molimau? O le a se mea na e faataitaia? O fea ta te maua ai nisi manatu?”). Faamanatu atu i le faifeautalai e mafai ona fesoasoani mai le Alii i ni vaifofo i le gasologa o taimi pe a tatou faia mea tatou te mafaia ona tatou lafo atu lea ia te Ia.

  • Faamanatu atu i le faifeautalai mea ia e lelei ona ia faatinoina. (“Ou te talisapaia moni lava lou amiosa’o ma lou manao e auauna atu i le Atua.”)

  • Tuu atu lau molimau. Faasoa atu lou talitonuga maumaututu e uiga i le alofa ma le naunautaiga o le Atua e fesoasoani mai.

  • Ia e atamai a o e auauna atu i isi. O lou tofiga o se tofiga paia. Ia faatuatuaina, tausia mea e le faalauaiteleina, ma ia faatasi ma lau soa i taimi uma.

  • Faailoa atu i lau peresitene o le misiona pe afai e le o faaleleia le tulaga.