Valaauga o le Misiona
Mataupu 4: Saili ma Faalagolago i le Agaga


“Mataupu 4: Saili ma Faalagolago i le Agaga,” Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso (2023)

“Mataupu 4: Saili ma Faalagolago i le Agaga,” Tala’i La’u Talalelei

Ata
Liahona, na tusia e Arnold Friberg

Mataupu 4

Saili ma Faalagolago i le Agaga

Manatunatu i le Mea Lenei

  • O a ni mea e mafai ona ou faia e maua ai le mana o le Agaga Paia i lo’u olaga ma le galuega faafaifeautalai?

  • O le a le matafaioi a le Agaga Paia i le liuga?

  • E faapefea ona ou fesoasoani i tagata o loo tatou aoaoina ia saili le taitaiga a le Agaga Paia?

  • E mafai faapefea ona ou faia ia anoa atili a’u tatalo?

  • E mafai faapefea ona ou aoao ia iloa uuna’iga a le Agaga Paia?

Saili le Taitaiga a le Agaga Paia

O le meaalofa o le Agaga Paia o se tasi lea o meaalofa silisili ua tuuina mai e le Atua i Ana fanau. E taua tele i lau galuega o se faifeautalai. E te manaomia le mana taiala, faafaaaliga o le Agaga Paia a o e fesoasoani i tagata ina ia papatisoina, faamauina, ma liua.

O le mauaina o le taitaiga a le Agaga Paia i lou olaga e manaomia ai le galuega faaleagaga. O lenei galuega e aofia ai le tatalo faatauanau ma le suesue pea lava pea i tusitusiga paia. E aofia ai foi le tausia o au feagaiga ma poloaiga a le Atua (tagai Mosaea 18:8–10, 13). E aofia ai le aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga i vaiaso taitasi (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79).

E te feagai ma manaoga ma tulaga eseese i aso uma. O uunaiga mai le Agaga o le a fesoasoani ia te oe e iloa ai le mea e fai ma tautala atu ai. A o e saili ma galue i nei uunaiga, o le a faalauteleina e le Agaga Paia ou tomai ma auaunaga ia sili mamao atu nai lo mea e mafai ona e faia na o oe. O le a Ia fesoasoani ia te oe i vaega uma o lau auaunaga faafaifeautalai ma lou olaga patino. (Tagai i le 2 Nifae 32:2–5; Alema 17:3; Helamana 5:17–19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:15–16; 84:85.)

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

“I aso a sau, o le a le mafai ona ola ai faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le faatosinaga faifai pea a le Agaga Paia,“ (Russell M Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 96).

Ata
Malamalama ma le Upumoni, saunia e Simon Dewey

O Le Malamalama o Keriso

O le Malamalama o Keriso “ua tuuina mai i tagata taitoatasi, ina ia mafai ona iloa e ia le lelei mai le leaga” (Moronae 7:16; tagai fuaiupu 14–19; tagai foi Ioane 1:9). O Le Malamalama o Keriso o le faamalamalama, poto, ma le uunaiga e tuuina mai e ala mai ia Iesu Keriso. O le faatosinaga e muamua a o le’i mauaina le meaalofa o le Agaga Paia. O le a taialaina ai i latou o e taliaina le aoaoina ma ola i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

O le Agaga Paia

O le Peresona o le Agaga Paia

O le Agaga Paia o le sui lona tolu o le Aiga Atua. O Ia o se peresona o le agaga, e leai se tino o aano ma ivi (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 30:22). O Ia o le Faamafanafana, o lē na folafola atu e le Faaola o le a aoaoina Ona soo i mea uma ma faamanatua mai ia i latou mea na aoao mai e Iesu (tagai Ioane 14:26).

O le mana o le Agaga Paia

O le molimau e oo mai i tagata saili faamaoni i le upumoni a o le’i oo mai le papatisoga e ala i le mana o le Agaga Paia. E mafai e tagata uma ona maua se molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina e ala i le mana o le Agaga Paia. “O le mana o le Agaga Paia e mafai ona [tatou] iloa ai le moni o mea uma lava” (Moronae 10:5

O Le Meaalofa o le Agaga Paia

O le meaalofa o le Agaga Paia o le aiā tatau lea e maua ai le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia pe a tatou agavaa. Tatou te maua le meaalofa o le Agaga Paia pe a uma ona papatisoina i tatou i le vai. E faaee atu e ala i le sauniga o le faamauga.

Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita : “E i ai se eseesega i le va o le Agaga Paia ma le meaalofa o le Agaga Paia. Na maua e Konelio le Agaga Paia a o le’i papatiso o ia, o le mana faamautinoa lea o le Atua ia te ia e uiga i le moni o le Talalelei, ae sa ia le mafai ona maua le meaalofa o le Agaga Paia se’i vagana ai ina ua uma ona papatiso o ia. (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), [2007], 97).

O le meaalofa ma le mana o le Agaga Paia ua faapaiaina ai i tatou—ua faapaiaina atili ai, sili atu ona atoa, sili atu ona atoatoa, sili atu ona pei o le Atua. E ala i le togiola a Keriso ma le mana faapaiaina o le Agaga Paia e mafai ai ona tatou toefanauina faaleagaga pe a tatou tausia feagaiga tatou te osia ma le Atua (tagai Mosaea 27:25–26).

O Le Agaga Paia o le Folafolaga

O le Agaga Paia e faasino foi i ai o le Agaga Paia o Folafolaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:3). I lenei matafaioi, ua faamautu mai e le Agaga Paia o sauniga o le perisitua ua tatou mauaina ma feagaiga ua tatou osia ua taliaina e le Atua. O i latou o e faamaufaailogaina e le Agaga Paia o Folafolaga o le a maua mea uma ua i ai i le Tama (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:51–60; Efeso 1:13–14; Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia o le Folafolaga”).

O sauniga ma feagaiga uma e tatau ona faamaufaailogaina e le Agaga Paia o Folafolaga ina ia aoga pe a mavae lenei olaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7, 18–19, 26). O lenei faamauga e faalagolago i lo tatou faamaoni faifai pea.

Meaalofa a le Agaga

E tuuina mai e le Alii ia i tatou meaalofa a le Agaga e faamanuia ai i tatou ma faaaoga i le faamanuiaina o isi (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8–9, 26). Mo se faataitaiga, o faifeautalai e aoaoina se gagana fou e mafai ona maua le meaalofa o gagana e tuuina atu ia i latou le mana fesoasoani e aoao ai isi i la latou lava gagana masani.

O le tele o meaalofa o le Agaga ua faamatalaina i le Moronae 10:8–18, Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:11–33, ma le 1 Korinito 12:1–12. Ua na o nisi nei o le tele o meaalofa a le Agaga. E mafai e le Alii ona faamanuia i tatou i isi meaalofa e faalagolago i lo tatou faamaoni, o tatou manaoga, ma manaoga o isi.

Ua valaaulia i tatou e le Faaola ia saili atu ma le naunautai i meaalofa faaleagaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8; 1 Korinito 14:1, 12). O nei meaalofa e oo mai e ala i le tatalo, faatuatua, ma taumafaiga—ma e tusa ai ma le finagalo o le Atua.

Suesuega a le Tagata Lava Ia pe Faalesoa

I le Bible Dictionary, faitau le “Holy Ghost,” “Light of Christ,” ma le “Spirit, the Holy.” Tusi se faamatalaga o le natura ma le matafaioi a le Agaga Paia.

Faitau le Galuega 4:1–33.

  • Na faapefea ona saili Peteru ma Ioane i meaalofa faaleagaga?

  • Na faapefea ona tali mai le Atua ia la tatalo?

  • O a mea e mafai ona e aoao mai lenei aafiaga e uiga i lau oe lava galuega?

Ata
vaega o loo tatalo

O le Mana o le Agaga i le Liuaina

O le liuaina e tupu mai le mana o le Agaga Paia. O lau matafaioi o le fesoasoani lea e aumaia le mana o le Agaga i le olaga o se tagata. O nisi o auala e mafai ona e faia ai lenei mea o loo lisi atu i lalo.

  • Saili ia maua le Agaga e faatasi ma oe e ala i le tatalo, suesue i tusitusiga paia, ma tausia au feagaiga

  • Aoao atu e ala i le Agaga e uiga i le Faaola ma le sāvali o le Toefuataiga. Mulimuli i le taitaiga a le Agaga i le fetuuna’ia o lau sāvali e fuafua i mea o manaomia e tagata taitoatasi.

  • Molimau atu e te iloa e ala i le mana o le Agaga Paia e moni mea e te aoaoina atu. A o e molimau atu, e mafai e le Agaga Paia ona molimau atu i isi.

  • Valaaulia tagata e faatino, ma lagolago i latou i le tausia o a latou tautinoga. A o tausia e tagata ia tautinoga, o le a latou lagonaina atili le malosi o le mana o le Agaga Paia. Tagai i le mataupu 11.

  • Tulitatao e ala i le fesili atu i tagata e uiga i o latou aafiaga a o latou faatinoina se valaaulia. O le a tuputupu a’e lo latou faatuatua pe a latou salamo, usiusitai i poloaiga, ma tausia a latou tautinoga. Fesoasoani ia latou iloa le Agaga o loo galue faatasi ma i latou.

Ata
Peresitene M. Russell Ballard

Na aoao mai Peresitene M. Russell Ballard: “O le liua moni e oo mai e ala i le mana o le Agaga. Pe a pa’i mai le agaga i le loto, ona suia ai lea o loto. Pe a lagonaina e tagata taitoatasi … le galue o le Agaga ia i latou, pe a latou vaaia foi se faamaoniga o le alofa ma le alofa mutimutivale o le Alii i o latou olaga, o le a faamalamalamaina i latou ma faamalosia faaleagaga ma o le a faateleina lo latou faatuatua ia te Ia. O nei aafiaga ma le Agaga o le a mulimuli mai lava pe a naunau le tagata e faataitai i luga o le upu [tagai Alema 32:27]. O le auala lea tatou te lagonaina ai le moni o le talalelei” (“O Le Taimi Lenei,” Liahona, Nov. 2000, 75).

Suesuega a le Tagata Lava Ia pe Faalesoa

Suesuega o Tusitusiga Paia

O a mea ua aoao mai e nei mau e uiga i le mana o le Agaga i lau galuega?

O a mea e mafai ona e faia ia maua ai le mana o le Agaga i lau galuega?

Ata
faifeautalai o loo tatalo

Tatalo ma le Faatuatua ia Iesu Keriso

Ina ia fesoasoani i isi ia liua, e manaomia ona e aoao atu e ala i le mana o le Agaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–14, 17–22). Na fetalai mai le Alii, ’Ma o le a tuu atu ia te outou le Agaga e ala i le tatalo o le faatuatua; ma afai tou te lē maua le Agaga aua tou te aoao atu’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:14).

A o e tatalo mo se fesoasoani i au aoaoga, o le a molioo atu e le mana o le Agaga Paia au aoaoga “i loto o le fanauga a tagata” (2 Nifae 33:1). A o e aoao atu e ala i le Agaga ma maua e isi e ala i le Agaga, o le a e “malamalama i le tasi” ma ia “faagaeetiaina ma olioli faatasi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:22).

Auala e Tatalo ai

Na aoao i tatou e Iesu i le ala e tatalo ai (tagai Mataio 6:9–13; 3 Nifae 18:19). Tatalo ma le faamaoni ma le manatu moni i ai e faatino uunaiga e te maua mai le Agaga Paia. O le tatalo mataalia e manaomia ai taumafaiga lotomaualalo, ma lagolagoina (tagai Moronae 10:3–4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:10).

Faaaoga le gagana e faailoa atu ai se sootaga alofa, ma le tapuai ma le Atua. I le Igilisi, faaaoga le gagana faatusi paia e pei o Lau Afio, E, Lou, ma Oe nai lo soanauna e sili ona taatele oe, lau, ma lou.

Ia faailoa atu i taimi uma le lotofaafetai. O se taumafaiga malamalama ia lotofaafetai o le a fesoasoani ia te oe ia iloa ai le tele o le alofa mutimutivale o le Atua i lou olaga. O le a tatalaina lou loto ma lou mafaufau i musumusuga.

Tatalo “ma le malosi atoa o le loto” mo le alofa mama ia faaee atu i o outou luga (Moronae 7:48). Tatalo mo isi i o latou igoa. Manatu mo i latou o loo e aoaoina. Saili musumusuga mo le auala o le a e valaaulia ma fesoasoani ai ia i latou ia o mai ia Keriso.

Suesuega Faaletagata Lava Ia

Suesue i le tatalo a le Alii i le Mataio 6:9–13. Fesili ifo ia te oe lava ia fesili nei, ma tusifaamaumau lagona uunai i lau api talaaga mo suesuega.

  • E faapefea e lou tiutetauave i le taimi nei o se faifeautalai ona tosina ai au tatalo?

  • O a ni auala o loo saili ai au tatalo e faamanuia olaga o isi?

  • O faapefea ona e tatalo ina ia mafai ona faatoilaloina faaosoosoga?

  • E faapefea ona e tatalo mo se fesoasoani i le faataunuuina o ou manaoga faaleagaga ma faaletino?

  • E faapefea ona e avatu le mamalu i le Atua pe a e tatalo?

Taimi e Tatalo ai

O le a le taimi e te tatalo ai? Ua fetalai mai le Alii, “saili ma le filiga, tatalo e lē aunoa, ma ia talitonu, ma o le a galulue faatasi mea uma mo lo outou lelei” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:24).

Na fai mai Alema, “Filifili faatasi ma le Alii i au mea uma e fai, ma o le a ia taitai oe mo le lelei; ioe, pe a e taoto i lalo i le po, taoto i lalo i le Alii, ina ia mafai ona leoleo mai o ia i ou luga aʼo e moe; ma a e ala mai i le taeao, ia tuu lou loto ia tumu i le faafetai i le Atua; ma afai e te faia nei mea, o le a sii ae oe i luga i le aso gataaga” (Alema 37:37; tagai foi i le Alema 34:17–27).

Ua valaaulia oe e le Alii e faaleoleo taimi filemu, faalilolilo e tatalo ai: “Ulu atu i lou afeafe, ma … tatalo atu i lou Tama” (3 Nifae 13:6; tagai foi fuaiupu 7–13).

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley“O taeao uma … e ao i faifeautalai ona o ifo i o latou tulivae ma ole atu i le Alii e tatala o latou laulaufaiva ma talanoa ia i latou i faamanuiaga o i latou o le a outou aoaoina. Afai o le a latou faia o lea, o le a oo mai se malamalama fou i o latou olaga. O le a i ai le naunautaiga sili mo le galuega. O le a latou iloa i se tulaga moni lava, o i latou o auauna a le Alii o loo saunoa mo Ia” (“Missionary Service,” First Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 11, 2003, 20).

Faalagolago i le Atua Pe a Tatou Tatalo

O le i ai o le faatuatua i le Atua o lona uiga o le faalagolago ia te Ia. E aofia ai i lenei mea le faatuatuaina o Lona finagalo ma Lana taimi i le taliina o au tatalo (tagai Isaia 55:8–9). Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks:

“O le taunuuga, e tusa lava po o le a le malosi o lo tatou faatuatua, e le mafai ona maua ai se taunuuga e feteenai ma le finagalo o Ia o lē ua tatou faatuatua i ai. Ia manatua lena mea pe a foliga mai e le taliina au tatalo i le ala po o le taimi e te manao ai. O le faatinoina o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso e tusa ai ma le faatulagana a le lagi, i le agalelei ma le finagalo ma le poto, ma le taimi a le Alii. A tatou maua lena ituaiga o faatuatua ma faalagolago i le Alii, ua ia i tatou le saogalemu moni ma le toafimalie i o tatou olaga” (“O Le Togiola ma le Faatuatua,” Liahona, Ape. 2010, 30).

E faatatau i tatalo atonu e foliga mai e le taliina, na saunoa ai Peresitene Russell M. Nelson:

“Ou te iloaina lena lagona! Ua ou iloaina ia popolega ma loimata o taimi faapena. Ae, ua ou iloaina foi o a tatou tatalo e leai se taimi ua le amanaiaina ai. E le faapea ua le talisapaia lo tatou faatuatua. Ua ou iloaina e sili atu le lautele o le silafaga a se Tama Faalelagi atamai nai lo tatou. E ui ua tatou iloa o tatou faafitauli ma tiga i le olaga nei, ae Na te silafia lo tatou alualu i luma ma le gafatia e faavavau. Afai tatou te tatalo ia iloa Lona finagalo ma gauai atu o tatou tagata i ai, i le onosai ma le lototele, e mafai e le faamalologa faalelagi ona oo mai i Lana lava ala ma le taimi. (“Iesu Keriso—le Matai Faamalolo,” Liahona, Nov. 2005, 86).

Ata
Auala i Emau, saunia e Greg Olsen

Aoao ia Iloa Uunaiga a le Agaga

E taua mo oe ma tagata o loo e aoaoina ona aoao ia iloa fesootaiga mai le Agaga. E masani lava ona fesootai filemu mai le Agaga, e ala i ou lagona, mafaufau, ma le loto. Na iloa e le perofeta o Elia e lei i ai le siufofoga o le Alii i le matagi, le mafuie, po o le afi—ae o se “leo itiiti ma le filemu” (1 Tupu 19:12). E “le o se leo o se faititili,” ae “o se leo filemu o le fifilemu atoatoa, e peiseai o se musumusu,” ae peitai e mafai ona “ati e oo lava i le agaga” (Helamana 5:30).

O fesootaiga mai le Agaga e mafai ona ese lagona i tagata eseese. E tusa lava po o a lagona o nei fesootaiga, ua aoao mai e tusitusiga paia le auala e iloa ai. Mo se faataitaiga, o le a faagaeetia oe e le Agaga ma taitai oe e fai mea lelei. O le a Ia faamalamalamaina lou mafaufau. O le a Ia taitai oe ia savali ma le lotomaualalo ma faamasino ma le amiotonu. (Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12–14 ma le pusa “Suesuega Faaletagata Lava Ia” i se taimi mulimuli ane i le vaega lenei.)

Ina ia tali le fesili “E mafai faapefea ona tatou iloa uunaiga a le Agaga?” Na faitau e Peresitene Gordon B. Hinckley le Moronae 7:13, 16–17. Ona ia saunoa lea:

“O le suega lena, pe a uma ona tautala ma faia mea uma. Pe na te uunaia se tasi e fai le lelei, ia tulai, ia tu maualuga, ia fai le mea sa’o, ia agalelei, ia agaalofa? O lona uiga e mai le Agaga o le Atua. …

“ … Afai na te valaaulia e fai le lelei, e mai le Atua ia. Afai na te valaaulia e fai le leaga, e mai le tiapolo ia. … Afai o e faia le mea sa’o ma afai o e ola i le auala sao, o le a e iloa i lou loto le mea o tau atu e le Agaga ia te oe.

“E te iloa uunaiga a le Agaga i fua o le Agaga—lea e faamalamalama, lea e siitia i luga, lea e lelei ma fiafia ma siitia ma taitai i tatou i manatu e sili ona lelei ma upu ma galuega e sili ona lelei ua mai le Agaga o le Atua ia” (Aoaoga a Gordon B. Hinckley [1997], 260–61).

A o e saili ma mulimuli i le taitaiga a le Agaga Paia, o le a atiina a’e lou tomai e iloatino ai ma malamalama o Ana musumusuga o le a atiina a’e i le aluga o taimi (tagai i le 2 Nifae 28:30). I nisi o itu, o le faateleina o le malamalama i le gagana a le Agaga e pei lava o le aoaoina o se isi gagana. O se faagasologa faifai malie e manaomia ai le taumafai ma le filiga, ma le onosai.

Saili le taitaiga a le Agaga Paia ma le faamoemoe atoa o le loto. Afai e tumu oe i isi mea, atonu e te le lagonaina musumusuga mālu a le Agaga. Pe atonu foi e faatali o Ia e fesootai mai sei vagana ua e sailia Lana uunaiga ma se naunautaiga faatauvaa e faatino Ana uunaiga.

E tauva leo o le lalolagi mo lou gauai atu i ai. E faigofie lava ona latou faatoilalo uunaiga faaleagaga sei vagana ua e tuuina atu se avanoa mo le Agaga i lou loto. Ia manatua lenei fautuaga mai le Alii “ina soia, ma ia outou iloa o a’u lava o le Atua” (Salamo 46:10; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:16).

Ata
Elder David A. Bednar

“E faaaoga e le Atua ni mamanu eseese e faailoa atu ai faaaliga i Ona atalii ma afafine, e pei o manatu i le mafaufau ma lagona i le loto, miti, … ma musumusuga. O nisi faaaliga e maua vave ma e malolosi; o nisi e faifai malie ona iloa ma e tau le iloa. O le mauaina, iloaina, ma le tali atu i faaaliga mai le Atua o ni meaalofa faaleagaga ia e tatau ona tatou naunau uma i ai ma saili ma le talafeagai” (David A. Bednar, “The Spirit of Revelation in the Work,” 2018 mission leadership seminar).

Suesuega Faaletagata Lava Ia

Suesue i tusitusiga paia i le siata lenei. Mafaufau i taimi na e lagonaina ai soo se lagona, mafaufauga, po o uunaiga o loo faamatalaina i nei fuaiupu. A o e suesue ma maua le poto masani, faaopoopo isi mau i lenei lisi. Mafaufau pe mafai faapefea ona e faaaogaina nei mataupu faavae e fesoasoani ai i isi ia lagona ma iloa le Agaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23; 11:12–14; 88:3; Ioane 14:26–27; Roma 15:13; Kalatia 5:22–23

E tuuina atu lagona o le alofa, olioli, filemu, mafanafana,agamalu, faatuatua, ma le faamoemoe.

Alema 32:28; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14–15; 8:2–3; 1 Korinito 2:9–11

Faamalamalama ma tuuina atu manatu i le mafaufau ma lagona i le loto.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–12

E fesoasoani i mau ia maua se aafiaga malosi.

Alema 19:6

Suitulaga le pogisa i le malamalama.

Mosaea 5:2–5

Faamalosia le manao ia aloese mai le leaga ae usiusitai i poloaiga.

Moronae 10:5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:9; 100:8; Ioane 14:26; 15:26; 16:13

Aoao atu le upumoni ma aumaia ia manatua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:57

Taitaia ma puipuia mai le faaseseina.

2 Nifae 31:18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:27; Ioane 16:13–14

Viia ma molimau atu i le Atua le Tama ma Iesu Keriso.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:16; 84:85; 100:5–8; Luka 12:11–12

Taialaina upu a faiaoga lotomaualalo.

Moronae 10:8–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8–26; 1 Korinito 12

Tuuina mai meaalofa a le Agaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:30; 50: 29–30

Tau mai mea e tatalo ai.

2 Nifae 32:1–5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:15

E ta’u atu le mea e fai.

1 Nifae 10:22; Alema 18:35

Fesoasoani i tagata amiotonu e tautatala ma le mana ma le pule.

2 Nifae 31:17; Alema 13:12; 3 Nifae 27:20

E faapaiaina ma aumaia le faamagaloga o agasala.

1 Nifae 2:16–17; 2 Nifae 33:1; Alema 24:8

E moliooina atu le upumoni i le loto o le tagata faalogologo.

1 Nifae 18:1–3; Esoto 31:3–5

E faalauteleina ia tomai ma mea e gafatia.

1 Nifae 7:15; 2 Nifae 28:1; 32:7; Alema 14:11; Mamona 3:16; Eteru 12:2

Uunaia le agai i luma po o le toe taofiofi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–22

E siitia uma le faiaoga ma tamaiti aoga

Faalagolago i le Agaga.

I le avea ai ma auauna a le Alii, e tatau ona e faia Lana galuega i Lana ala ma i Lona mana. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “e leai se tagata e mafai ona folafola atu le Talalelei e aunoa ma le Agaga Paia” (Teachings: Joseph Smith332).

Faalagolago i le Agaga e taiala oe i vaega uma o lau galuega. O le a Ia faamalamalamaina ma musuia oe. O le a Ia fesoasoani ia te oe e saili tagata e aoao atu ma o le a aumaia le mana i lau aoaoga. O le a Ia fesoasoani a o e fesoasoani atu i tagata o le ekalesia, ma tagata fou e faamalosia lo latou faatuatua.

O nisi faifeautalai latou te lagonaina le talitonu ia i latou lava. O isi e leai se talitonuga faapena. Ia tuu atu ma le lotomaualalo lou talitonuga ma le faatuatua ia Iesu Keriso, ae le o oe lava ia. Faalagolago i le Agaga nai lo au lava taleni ma tomai. O le a faalauteleina e le Agaga Paia au taumafaiga e sili atu nai lo mea e mafai ona e faia na o oe lava.

Suesuega o Tusitusiga Paia

Suesue mau nei ma mafaufau pe faapefea ona latou taliina nei fesili taua e tatau ona e fesili atu ai i aso taitasi. E mafai faapefea ona e faaaogaina aoaoga i nei fuaitau i au taumafaiga e saili, fuafuaina o sauniga, ma suesuega faaletagata lava ia ma faalesoa? E mafai faapefea ona e faaaogaina nei fuaitau i au taumafaiga e aoao atu, valaaulia tagata e faia ni tautinoga, ma tulitatao ia tautinoga?

O fea e tatau ona ou alu i ai?

O le a le mea e tatau ona ou faia?

Oa mea e tatau ona ou fai atu?

E faapefea ona ou faaaogaina tusitusiga paia i la’u aoaoga?

O Nisi o Upu Lapatai

Faamautu Ou Lagona Uunai i Punaoa Faatuatuaina

A o e tatalo mo musumusuga, faatusatusa ou lagona uunai faaleagaga i tusitusiga paia ma aoaoga a perofeta soifua. O uunaiga mai le Agaga o le a ogatusa ma nei punavai.

Saili Faaaliga i Totonu o Lou Tofiga

Ia mautinoa o lagona e te maua e ogatusa ma lou tofiga. Sei vagana ua valaauina oe e ala i le pule tatau, e le tuuina atu ni uunaiga mai le Agaga mo oe e fautuaina pe faasa’o ai isi. Mo se faataitaiga, o le a e le mauaina faaaliga e ta’u atu ai i se epikopo le mea e tatau ona ia faia i lona valaauga.

Ata
O Se Meaalofa o le Malamalama

Iloatino le Faatosinaga Moni a le Agaga

Na fautua mai Peresitene Howard W. Hunter: “Sei ou tuuina atu se upu lapatai. … Ou te manatu a tatou le faaeteete … , e mafai ona tatou taumafai e tetee le uunaiga moni a le Agaga o le Alii i ala lē agavaa ma saua. Ou te popole pe a foliga mai o lagona malolosi, e aofia ai loimata maligi ua faatusa i le mafuta mai o le Agaga. E moni lava, e mafai e le Agaga o le Alii ona aumaia lagona malolosi, e aofia ai loimata, ae o le faaaliga i fafo e lē tatau ona fenumiai ma le i ai o le Agaga lava ia” (Aoaoga a Howard W. Hunter (1997], 1184).

Aua Le Taumafai e Faamalosia Mea Faaleagaga

E le mafai ona faamalosia mataupu faaleagaga. E mafai ona e atiina a’e se uiga faaalia ma se siosiomaga e valaaulia ai le Agaga, ma e mafai ona e saunia oe lava, ae e le mafai ona e faatonuina pe faapefea po o le a foi le taimi e oo mai ai musumusuga. Ia onosai ma talitonu o le a e maua mea e te manaomia pe a sa’o le taimi.

Tausia le Paia o Aafiaga Faaleagaga

I le avea ai o se faifeautalai, e mafai ona sili atu lou iloaina o aafiaga faaleagaga nai lo le taimi muamua O nei aafiaga e paia ma e masani lava e mo lou lava faagaeetiaga, faatonuga, po o faasa’oga.

O le tele o nei aafiaga e sili ona tausia faalilolilo. Faasoa atu na o le taimi lava e faailoa mai ai e le Agaga e mafai ona e faamanuiaina isi tagata e ala i le faia o lena mea (tagai Alema 12:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:64; 84:73).

Faaaoga Lau Lava Faamasinoga Sili ona Lelei i Nisi o Taimi

O nisi taimi tatou te mananao ai ina ia taitaiina i tatou e le Agaga i mea uma. Peitai, e masani lava ona finagalo le Alii ia tatou galulue e faaaoga ai la tatou lava faamasinoga sili (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 60:5; 61:22; 62:5). Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks:

“O se manao ia taitaia e le Alii o se malosiaga, ae e manaomia ona o faatasi ma se malamalama e tuu mai e lo tatou Tama Faalelagi le tele o faaiuga mo a tatou lava filifiliga patino. O le faia o faaiuga patino o se tasi o punavai o le tuputupu a’e e tatau ona tatou iloaina i le olaga nei. O tagata e taumafai e tuu atu le faiga o faaiuga uma i le Alii ma ole atu mo faaaliga i filifiliga uma, o le a lē pine ae latou iloa tulaga latou te tatalo atu ai mo se taitaiga ae lē mauaina. Mo se faataitaiga, e foliga mai e tupu i na mau tulaga e le taua ai filifiliga pe e taliaina foi filifiliga uma e lua.

“E tatau ona tatou suesueina mea i o tatou mafaufau, e faaaoga ai mana e fefulisa’i ai lea na tuuina e le Foafoa i totonu o i tatou. Ona tatau lea ona tatou tatalo mo se taitaiga ma galulue ai pe a tatou mauaina. Afai tatou te le maua le taitaiga, e tatau ona tatou faatino i luga o la tatou faamasinoga sili. O tagata e taumafai e saili le taitaiga faafaaaliga i mea e le’i filifilia e le Alii e taitaia i tatou e mafai ona fatuina se tali i o latou manatu pe faaituau, pe oo lava ina latou maua se tali mai se isi tulaga o faaaliga sese” (“Our Strengths Can Become Our Downfall,” Ensign, Oct. 1994, 13–14).

Suesuega o Tusitusiga Paia

O le faalagolago i le Agaga e taua tele lea e lapataia ai i tatou e le Alii ia aua nei faafitia pe tineia le Agaga. O le a se mea ua e aoaoina mai le mulimuli i fuaitau o mau nei?


Manatu mo le Suesue ma le Faaaogaina

Suesuega Faaletagata Lava Ia

  • Vavae se pepa i ni koluma se lua. Faaigoa le tasi koluma “Mea na Fai e le Alii” ao le isi “Mea na Fai e Liae po o Nifae.” Faitau le tala i le Liahona ma le aufana a Nifae na gau (1 Nifae 16:9–31) po oo le tala ia Nifae o fausia se vaa (1 Nifae 17:7–16; 18:1–6). Tusi mea na tutupu mai le tala i le koluma sa’o. Mafaufau i mea e mafai ona aoao mai e le tala ia te oe i le natura o faaaliga.

  • Vaai i lau api o talaaga ma su’e taimi na taitai ai oe e le Agaga pe na aafia i se meaalofa o le Agaga. Mafaufau i le taimi, o fea, ma pe aisea na tutupu ai nei aafiaga. Na faapefea ona faaali mai le aao o le Alii? O a ni ou lagona? O le manatuaina o nei aafiaga e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloa ai le Agaga.

  • Suesue le Alema 33:1–12 ma le Alema 34:17–31. O a fesili na taliina e Alema ma Amoleka? (Iloilo le Alema 33:1–2 Na faapefea ona la taliina nei fesili? O a faamautinoaga na la tuuina atu?

  • Na folafola mai le Alii o le a taitaia i tatou e le Agaga i le tele o auala taua. A o e faitau i fuaitau nei, faailoa mai vaega o lau galuega e manaomia ai le taitaiga a le Agaga. O a uiga o mataupu faavae i mau nei mo lau suesuega patino ma faalesoa? mo aufono i le itu, konafesi a sone, sauniga papatisoga, ma isi fonotaga?

    Tatalo

    Taitaiga o fonotaga

Suesuega Faalesoa ma le Felafolafoaiga Faalesoa

  • Talanoa e uiga i tatalo lua te ofoina atu o ni soa. Pe o taialaina ea i latou e le Agaga Paia? Na faapefea ona lua mauaina tali i lua tatalo o se soa? A o lua tatalo o se soa, pe e te lua:

    • Talitonu o le a tuuina atu e le Atua mea e te lua ole atu ai i le amiotonu ma e tusa ai ma Lona finagalo?

    • Faailoa atu ma tuu atu le faafetai mo tali i a oulua tatalo?

    • Tatalo mo tagata i o latou igoa ma manatunatu i o latou manaoga?

    • Tatalo mo le isi ma mo le Agaga e taitaia oulua?

    • Ia iloa tali i lua tatalo?

    • Tatalo ma se tautinoga e faatino ia uunaiga e te lua maua?

  • Talanoaina pe faapefea ona oulua sailia le Agaga i le faamaoni sili atu.

  • Talanoaina auala eseese e faamatala ai e tagata le uunaiga a le Agaga Paia. Ia tausia se faamaumauga i lau api talaaga o suesuega o manatu faaalia na faia e i latou o loo e aoaoina e uiga i a latou aafiaga ma le Agaga. E mafai faapefea ona e fesoasoani i isi ia iloa lenei faatosinaga paia?

Aufono a le Itu, Konafesi Faalesone, ma le Aufono a Taitai o le Misiona

  • Pe a talafeagai ai, tuu atu i faifeautalai e faasoa mai se tala po o se aafiaga na latou faalogo i ai i se sauniga molimau talu ai nei, aafiaga faafaiaoga, po o isi nofoaga. O tala faaleagaga ma aafiaga e faamatalaina e isi tagata e mafai ona fesoasoani ia te oe e atiina a’e ai le faatuatua ma iloa ai o le faatosinaga a le Agaga e lautele ma e masani ona faaalia.

  • Fai i faifeautalai e tuuina mai ni lauga i le misiona ma le mana o le Agaga Paia.

  • Talanoaina pe faapefea e le faailoaina o le lotofaafetai ona fesoasoani ia te oe ia vaai ai i auala laiti ae matuai taua e faamanuia ai oe e le Alii (tagai Eteru 3:5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:21). Talanoaina ni auala e faailoa atu ai le lotofaafetai.

  • Mafaufau e fai atu i se tagata fou e talanoa pe na faapefea ona tosinaina o ia e le Agaga pe a aoao e uiga i le Ekalesia. Fai atu i le tagata e faasoa mai na o aafiaga na te lagona e talafeagai.

Taitai Misiona ma Fesoasoani o le Misiona

  • E mafai ona e fai i faifeautalai e faaaofia ni aafiaga faaleagaga talafeagai ia latou tusi faalevaiaso ia te oe.

  • I faatalanoaga po o talanoaga, ia fesili atu i faifeautalai i nisi taimi e uiga i a latou tatalo i le taeao ma le afiafi. Afai e manaomia, fefautuaai ma i latou e uiga i le auala e faia ai a latou tatalo ia sili atu ona anoa.

  • Fesili i faifeautalai pe faapefea ona latou fesoasoani i tagata latou te aoaoina ia lagona ma iloa le Agaga.