Seminare
Iloilo Lou Aoaoina 3


Iloilo Lou Aoaoina 3

Mataio 8–13; Mareko 2–5; Luka 7–9; 11; 13

Ata
Mendoza, Argentina. A group of young men and young women attend an early morning seminary class.

O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e iloilo ai sini na e faatuina ma le aoaoina ma le tuputupu ae o le tagata lava ia na e iloa mai lau suesuega o le Feagaiga Fou e oo mai i lenei tausaga.

Galuega Faatino e Mafai ona Fai e Aoao Mai Ai

Mafaufau i lou tuputupu ae talu ai nei

Tuu i tamaiti aoga se avanoa e tomanatu ai i lo latou tuputupu ae talu ai nei faaleagaga. O se tasi auala e mafai ai ona faia o le faaali o fesili nei ma tuu le avanoa i tamaiti aoga e tusifaamaumau o latou manatu ma tali ia latou api faamaumau suesuega.

O se tasi o faamoemoega autu o le seminare o le fesoasoani lea ia te oe e sau ia Iesu Keriso ma avea ma Ona soo. Faaalu sina taimi e mafaufau ai i lou tuputupu ae faaleagaga talu ai nei. O fesili nei e mafai ona taialaina oe. Mafaufau e tusi au tali i nei fesili i lau api famaumau suesuega.

  • O le a se suiga e tasi talu ai nei na e faia i lou olaga ua e latalata ai ia Iesu Keriso?

  • O a ni mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola i au suesuega talu ai nei na sili ona taua ia te oe?

  • O a ni auala e te lagona ua avea atili ai oe e pei o Iesu Keriso?

A uma ona mafaufau tamaiti aoga i lo latou tuputupu ae faaleagaga, valaaulia i latou e faasoa mai ni o latou manatu i le vasega.

O faatinoga nei ua fuafuaina e fesoasoani i tamaiti aoga e iloiloina ai lo latou aoaoina ma le tuputupu ae. Faaaoga nei faatinoga, pe mafaufau i isi faatinoga e sili atu ona faamalieina ai manaoga o tamaiti aoga.

Iloilo lou agavaa e malamalama ai i tusitusiga paia

O lenei tausaga i le seminare na aoaoina ai oe i ni tomai eseese e fesoasoani ai ia e malamalama atili i tusitusiga paia. O nisi o nei tomai, e pei o le faauigaina o upu faigata, atonu na fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai i le gagana o loo faʻaaogaina i tusitusiga paia. O isi tomai, e pei o le laasaga e fa o faataitaiga mo le malamalama i faailoga o loo faaaogaina i faataoto, atonu na fesoasoani e te malamalama lelei ai i savali i tusitusiga paia.

O le suesuega lea e na o se tasi o auala e fesoasoani ai i tamaiti aoga e mafaufau ai i mea na latou faia e faatele ai lo latou tomai ia malamalama i tusitusiga paia. O le isi auala o le taitaia lea o se talanoaga a le vasega e uiga i mea o lo o lelei ona fai ia latou lava suesuega o tusitusiga paia ma ni luitau o loo feagai pea ma latou. O le auala lona tolu atonu o le tuuina atu lea i tamaiti o le vasega se avanoa e faailoa atu ai e faaaogaina ai se tomai na fesoasoani ia i latou.

  • I le faaaogaina o le fua mai le 0 i le 5, o le a le tele o le tomai o aoaoga ua fesoasoani ia te oe e te malamalama atili ai i tusitusiga paia?

0. Ou te lei faaaogaina lenei tomai.

1. Leai

2. E laitiiti

3. Sina mea

4. E feololo

5. Atoatoa lelei

______ Faailoa mataupu autu

______ Malamalama i faailoga ma faatusa (i faataoto a le Faaola, mo se faataitaiga)

______ Faailogaina (i le Potutusi o le Talalelei), makaina, vaseina o laina, ma isi

______ Faamaumauina o mafaufauga ma lagona a o e suesue

______ Fesootaiga (i le Potutusi o le Talalelei) po o le fefaasoaai o fuaiupu

______ Suesue i le tele o vaaiga (mo se faataitaiga, suesueina le tala lava e tasi mai manatu eseese)

______ Vaai Faalemafaufau i tusitusiga paia

  • O a isi tomai e te fia faaopoopoina i lenei lisi na e faataitaia?

  • Na faapefea ona fesoasoani le faatinoina o le faaaogaina o tomai i le suesueina o tusitusiga paia e te iloa atili ai Iesu Keriso ma malamalama ai i Ana aoaoga?

Faamatala le taua o matafaioi a perofeta ma aposetolo i le Ekalesia a le Faaola

E lei mamao atu, na e aoao ai e uiga i le valaauina e le Faaola o Ana Aposetolo e Toasefululua o se vaega o le faavaeina o Lana Ekalesia (tagai i le Mataio 10).

I se isi filifiliga e folasia ai lenei tala faatusa, mafaufau pe faaali le ata faataitai na faasoa e Elder Jeffrey R. Holland i le “Prophets in the Land Again,” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, amata mai le taimi 0:00 seia oo i le 2:28. A uma ona maimoaina tagata aoga i le ata pue, talanoaina fesili nei.

Faaata i lou mafaufau e i ai sau uo o loo aoao e uiga i le Ekalesia ma e fia iloa atili e uiga i le matafaioi a perofeta ma aposetolo i le Ekalesia a le Faaola i aso nei. Faapea ua fesili atu lau uo ia te oe i fesili nei. Tapena se tali mo lau uo. Atonu e fesoasoani le aofia ai o mea moni mai le Mataio 10 i lau tali.

Atonu e fesoasoani le valaaulia o tagata aoga e galulue ma se isi paga e tapena a latou tali. Ona fai atu lea i paga e faasoa a latou tali faatasi ai ma paga ese i le faatinoga o le ata faataitai.

  • Aisea e valaauina ai e le Faaola Aposetolo?

  • Aisea tatou te manaomia ai Aposetolo o loo soifua i ona po nei?

Iloilo pe faapefea ona e faaalia lou faatuatua ia Iesu Keriso e salamo ai i au agasala

Atonu na e vaai i le ata lea i se lesona ua mavae. Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai i le mea e ono tuu ai oe i luga o lenei ata i aso nei. Mafaufau po o le a lou latalata i le Alii e te lagonaina ma le itu e te agai i ai.

Ata
Shows two stick figures, one going toward Christ, the other going away from Christ

A o e suesueina le Feagaiga Fou, atonu na e lagonaina le musuia e sau latalata ia Iesu Keriso e ala i le faaaoga o le faatuatua ia te Ia ma salamo i au agasala. Atonu e foliga mai o nisi taimi o le salamo o le a taitaia ai i ni taunuuga le lelei, o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo faamaoni e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilaloina na popolega.

Sa faasoa mai e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se mea na oo ia te ia e faʻamatalaina ai faʻamanuiaga e mafai ona tatou mauaina mai le Faaola pe a tatou salamo ia tatou agasala. Mafaufau e matamata i le vitio “Salamo: O Le Filifiliga Olioli (4:36), e maua i le ChurchofJesusChrist.org. A o e matamata, mafaufau i faamanuiaga ua e maua i lou salamo.

A faapea o le lesona a Luka 7:36–50 e lei aoaoina, mafaufau e fetuunai le mataupu lenei i se auala e fesoasoani ai pea i tagata aoga e tomanatu ia latou taumafaiga talu ai nei e faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso e salamo ai ia latou agasala.

Afai na e auai i le lesona ia Luka 7:36–50, atonu e te manatua na fesiligia oe e faia se fuafuaga e faaloloto ai lou alofa mo le Faaola e ala i le salamo i au agasala. I lena lesona, na fesiligia ai oe e tali fesili nei i lau api o suesuega:

  • O le a le mea e tasi e te tatau ona e taofia le faia e te latalata ai i le Faaola? O le a faapefea ona e taofia?

  • O le a le mea e tasi e te tatau ona amata ona e faia e te latalata ai i le Faaola? Faapefea ona e amata?

A mafai, toe vaai i tua i lenei tusitusiga i lau api suesuega e iloilo ai pe faapefea ona e tali atu i nei fesili e lua. Mafaufau i le alualu i luma ua e ausia agai i sini na e setiina. O fesili nei e mafai ona taialaina oe.

Mafaufau e faaali atu fesili e tolu e sosoo ai mo tagata aoga e tali lava ia latou api o suesuega. O nei fesili e le fuafuaina e talanoaina ma isi.

  • O a ni luitau ua feagai ma oe po o lea foi se laasaga ua e faatinoina ao e taumafai e sui ma e latalata ia Iesu Keriso?

  • Na faapefea ona fesoasoani le Alii ia te oe?

  • E tusa ai ma lau laasaga i le taimi nei, o le a sou manatu i le isi laasaga e tatau ona i ai?

I le maea ai ona tuu le avanoa i tagata aoga e tali i le fesili ua maea atu, faatino se faatalanoaga lautele e uiga i le salamo. Ia mautinoa lou uunaia o tagata aoga ina aua nei faasoaina ni faamatalaga e ono faapitoa tele ia i latou i lenei faatalanoaga. Mafaufau e faaaoga fesili e pei o fesili nei:

  • O a ni au fesili o loo i ai pea e uiga i le salamo?

  • Na faapefea ona fesoasoani le filifili e salamo e tuputupu ae ai faaleagaga ma maua le olioli?

  • Na faapefea ona e lagonaina le alofa o le Faaola a o e tauivi e salamo pe sui?

Molimau atu e mafai ona tatou lagonaina le alofa o le Faaola pe a tatou salamo faamaoni ma lotomaualalo, ma uunaia tagata aoga e faaaoga le faatuatua i le Faaola ma salamo.